Vlada FBiH ne ”izbjegava“ Bihać

Povodom izjava načelnika općine Bihać Hamdije Lipovače, prenesenim u nekim dnevnim listovima, Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH još jednom obavještava o stvarnom karakteru posjete delegacije Federalne vlade Unsko-sanskom kantonu 15. januara ove godine, iako je taj događaj popraćen u brojnim medijima u Bosni i Hercegovini.

Kako je iz novinskih tekstova i televizijskih i radijskih priloga vidljivo, delegacija Vlade FBiH je u Unsko-sanski kanton došla s dva jasno precizirana zadatka: razgovor s kantonalnim čelnicima i posjeta Velikoj Kladuši radi traženja rješenja za ”Agrokomerc”.

Prema tome, niko nije, kako to javnosti sugerira načelnik općine Bihać, “izbjegao susret s predstavnicima općinske vlasti Bihaća”, već su, pri planiranju jednodnevne posjete, jasno utvrđeni prioriteti: Kantonalna bolnica i Univerzitet u Bihaću, Nacionalni park ”Una”, brza cesta Bihać-Sarajevo i razvoj poljoprivrede, o čemu je razgovarano s kantonalnim rukovodstvom, te sudbina ”Agrokomerca”, što je bila tema razgovora u Velikoj Kladuši.

Ne treba općinu Bihać poistovjećivati s cijelim Unsko-sanskim kantonom i smatrati da se u ovoj sredini ništa ne događa izvan niti se smije dogoditi bez znanja općinskog načelnika. ”Agrokomerc” je žila kucavica za tri općine koje svoju sudbinu vežu za ovu kompaniju - Veliku Kladušu, Bužim i Cazin. Dobro je da se i načelnik Bihaća interesira za sudbinu ”Agrokomerca”, ali je taj problem adresiran na vlade FBiH i USK, tri krajiške općine, Agenciju za privatizaciju, te sam ”Agrokomerc”.

Prema tome, nije postojala nikakva ”obaveza”, a ni potreba, da se o ovoj i drugim planiranim temama razgovara i s rukovodstvom općine Bihać. Znači li to da članovi Vlade FBiH ne mogu, na primjer, posjetiti Jablanicu ako ne posjete i Mostar, otići u Vareš a ”izbjeći” Zenicu, biti u Vitezu a ne susresti se s načelnikom Travnika?

Èinjenica je da u svojim planovima Vlada FBiH ne ”izbjegava” Bihać, kao ni ostala kantonalna središta. Samo radi podsjećanja, Federalna vlada je s 400.000 konvertibilnih maraka, što je trećina ukupne investicije, pomogla izgradnju mosta na cesti Vraškić-Bihać. Pri tome načelnik Lipovača ni ”na kafu”, a kamoli na svečano otvaranje mosta 4.5.2007. godine nije ”imao hrabrosti” pozvati premijera FBiH.

U istoj godini je iz federalnog proračuna, Odlukom donesenom 23. maja, izdvojeno 50.000 KM namijenjenih Zavodu za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona, odnosno Kantonalnoj bolnici u Bihaću, radi nabavke nedostajuće medicinske opreme potrebne u suzbijanju bruceloze. Èinjenica je i da unskosanski, pa time i bihaćki poljoprivrednici nisu ”izbjegavani” kroz poticaje za poljoprivredu. Sve to, i još više, Vlada FBiH uspjela je uraditi i pored ”nedostatka hrabrosti”.

Baš u Bihaću, njegovom gradu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je od 6. do 8. novembra 2008. godine organiziralo izuzetno važan međunarodni skup ”Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja”.

Prepoznavajući i poštujući interese građana, Vlada FBiH je na 50. sjednici, između ostalog, izdvojila 19.500 KM kroz raspodjelu transfera Federalnog ministarstva kulture i sporta, a namijenjenih JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać radi arheoloških istraživanja u Ostrovici, 16.250 KM istoj instituciji za izradu projekta i izvođenje radova u starom gradu Todorovo, ili 30.000 KM Festivalu scenskih umjetnosti ”Bihaćko ljeto 2008”, finansijske pomoći udruženjima pisaca i likovnih umjetnika USK, te kulturno-umjetničkim društvima, Sportskom savezu, Šahovskom klubu, odbojkašicama...

Ove činjenice o odnosu Vlade FBiH prema Unsko-sanskom kantonu i Bihaću se nikako ne mogu povezati s konstatacijom o ”bezobrazluku”, kako je postupke Vlade FBiH nazvao načelnik općine Bihać.