Povodom 16. listopada- Svjetskog dana hrane, kojim se ove godine slavi 66. obljetnica osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda – FAO, dopremijer FBiH i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Povodom 16. listopada- Svjetskog dana hrane, kojim se ove godine slavi 66. obljetnica osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda – FAO, dopremijer FBiH i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović naglašava važnost proizvodnje hrane koja nije samo jedna od djelatnosti kojom se bavimo, nego je poljoprivreda i proizvodnja hrane ključ opstanka bh. stanovništva.
Ovogodišnja tema Svjetskoga dana hrane „Cijene hrane – od krize do stabilnosti“ izabrana je kako bi se naglasio ovaj trend i ono što se može uraditi da se ublaži utjecaj krize na one najranjivije.
-Poznato je da mi trenutačno pet puta više uvozimo hrane nego izvozimo, i svake godine iz džepova naših ljudi u inozemstvo za hranu ode oko 2 milijarde maraka. Sve je to posljedica pogrešne politike posljednjih godina, bez zaštite i s nedovoljno poticaja, zbog čega je proizvodnja hrane kod nas došla na rub propasti. Imamo prirodno bogatu zemlju i vrijedne ljude, a moja obveza, kao resornoga ministra i cjelokupne Vlade FBiH, jest da im stvorimo ambijent u kojem će biti još uspješniji. Hvala svima koji proizvode hranu. Siguran sam da ćemo zajedničkom borbom pobijediti sve one koji nam budu stajali na putu da osiguramo dovoljno hrane za domaće stanovništvo, poručio je dopremijer FBiH i ministar Ivanković-Lijanović uz ovogodišnji 31. Svjetski dan hrane.
Rast cijena hrane najviše pogađa najsiromašnije – posebice u gradovima, te one bez posjeda – odnosno one koji troše čak 75 posto svojih prihoda na hranu. Prema procjenama, zbog visokih cijena hrane u razdoblju 2007-2008. godine, broj gladnih se povećao na 80 milijuna. Za siromašne proizvođače hrane nestalnost cijena povećava neizvjesnost i odvraća ulaganja, koja su suštinski važna za povećanje proizvodnje hrane i smanjenje siromaštva. Na nacionalnom nivou dolazi do inflacije zbog sve većih cijena hrane, dok sve veći i nestalniji računi uvezene hrane prijete valutnim rezervama, utječu negativno na razvojne proračune i usporavaju rast i razvoj: naglašavaju, uz ostalo, uz ovogodišnji Svjetski dan hrane iz FAO-a.