Održana konferencija o boračkoj i socijalnoj zaštiti u Federaciji BiH
U Sarajevu je danas održana konferencija koju je Federalna Vlada organizovala o boračkoj i socijalnoj zaštiti u Federaciji. Domaćin skupa bio je premijer dr. Nedžad Branković. Cilj je bio dijalog o trenutnom stanju i namjeravanim reformama u ovoj oblasti, a partneri u toj komunikaciji bile su sve zainteresirane strane-vladini, nevladini i međunarodni predstavnici.
U Sarajevu je danas održana konferencija koju je Federalna Vlada organizovala o boračkoj i socijalnoj zaštiti u Federaciji. Domaćin skupa bio je premijer dr. Nedžad Branković. Cilj je bio dijalog o trenutnom stanju i namjeravanim reformama u ovoj oblasti, a partneri u toj komunikaciji bile su sve zainteresirane strane-vladini, nevladini i međunarodni predstavnici. Osnovna poruka je da velika opterećenost Federalnog budžeta davanjima za boračku i socijalnu zaštitu, te stalni porast novih zahtjeva mogu dovesti do neželjenih finansijskih efekata i spriječiti ulaganja u razvoj Federacije.
"Treba, dakle, vidjeti kud plovi ovaj brod“, slikovito se izrazio dopremijer Federacije i ujedno ministar finansija Vjekoslav Bevanda na pres-konferenciji održanoj u toku ovog skupa.Izrazio je nadu da će "brod ipak doći do pravog smjera". Reformama treba ustanoviti stvaran broj korisnika kojima ove prinadležnosti zaista treba dati i osujetiti praksu ili nastojanja da ih dobiju i oni koji nemaju stvarnu osnovu za to, ali im manjkava trenutna pravila omogućavaju ponekad i višestruko korištene ili apliciranje, stav je vladinih dužnosnika.Na opasnost od fiskalne neodrživosti i nemogućnosti davanja za razvoj u Federaciji zbog velikog opterećenja budžeta ovim potrebama, upozorili su tokom konferencije i predstavnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija, ima značajno veća davanja za boračku i socijalnu zaštitu od zemalja u regionu, što nije neobično jer one nisu iskusile teški rat kao što je Bosna i Hercegovina, ali uprkos tome, nema pokazatelja o značajnijem smanjenju siromaštva u entitetu.To je signal da stvari nisu postavljene kako treba, a na vlastima je da posegnu za promjenama ili ostave takvo stanje, upozoreno je iz ovih međunarodnih finansijskih institucija. Federalni ministar za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Zahid Crnkić istaknuo je namjeru Federalne vlade da realizira projekt 'jedan zakon-jedan fond' kojim u oblasti boračke zaštite treba objediniti tri postojeća zasebna zakona u ovom segmentu i oformiti zajednički, a stabilan izvor za finansiranje prava iz objedinjenog zakona.
Na osnovu jednog od tri postojeća teksta, a on po svojoj definiciji štiti prava branilaca i njihovih porodica, trenutno je evidentirano 102.799 korisnika, i to 48.068 korisnika porodičnih invalidnina, a 54.731 korisnik ličnih invalidnina. U odnosu na 2004. godinu, broj korisnika povećan je za 13.583, naveo je ministar Crnkić. U implementaciji Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica stalno traju problemi jer najveću stavku na osnovu tog propisa-naknade za nezaposlene borce, ne sufinansiraju redovno kantonalni zavodi za zapošljavanje, mada im je to obaveza, pa isplata ovih naknada kasni već od marta, podsjetio je Crnkić.
Ministar rada i socijalne politike u Vladi FBiH Perica Jelečević ističe da i on svakodnevno za 400 dana dosadašnjeg mandata potpisao isplatu više od pola miliona maraka za građane iz Federalnog budžeta.
„Nisam siguran da je taj novac uvijek došao onima kojima pomoć stvarno treba. Još manje sam siguran da smo pomogli građanima koji pomoć od države s pravom očekuju“, izjavio je na konferenciji ministar. Na osnovu aktuelnog Zakona, kojeg prema njegovom mišljenju treba svakako reformisati, a propisuje socijalnu zaštitu, zaštitu civilnih žrtava rata i porodica sa djecom, pravo na naknade je dosad ostvarilo 50.500 neratnih invalida i oko 9.800 civilnih žrtava rata. Prema podacima Centara za socijalni rad, na ostvarenje prava čeka još oko 75.000 neratnih invalida i oko 3.000 novih korisnika -civilnih žrtava rata. U budžetu Federacije BiH za 2008. godinu za neratne invalide osigurano je 157,7 miliona KM , a prema zahtjevima, trebat će još 135,1 milion KM izjavio je Jelečević.
Kao jedan vid reforme, on je najavio precizno definisanje prava na tuđu njegu i pomoć invalidima, te uvođenje imovinskog cenzusa izuzev za najteže onesposobljene građane, za koje taj cenzus ne bi važio.
Učesnici konferencije rad su okončali donošenjem sljedećih Zaključnih razmatranja:
- Ukupna davanja u boračkoj i socijalnoj zaštiti su značajna za budžet i nisu još uvijek najobjektivnije postavljena na način da dođu do onih građana kojima je ta pomoć najneophodnija (najteže onesposobljeni).
- Velika finansijska opterećenja na ova davanja smanjuju mogućnost za investicijska ulaganja, čime se usporava poticanje razvoja i zapošljavanja, a upravo je na tom planu izlaz iz ove situacije.
- U narednom periodu aktivnosti je potrebno usmjeriti na iznalaženje onih rješenja koja će pomiriti, s jedne strane, potrebe za jačanje socijalne zaštite građana kojima je ta zaštita zaista potrebna, i, s druge strane, stvoriti veće mogućnosti za brži i bolji razvoj. Istovremeno je potrebno jačati institucije sistema s ciljem dosljedne provedbe propisa.
- Predlažemo da se prilikom donošenja novih zakonskih i podzakonskih rješenja u oblasti boračke i socijalne oblasti vodi računa o mogućnosti finansiranja novih prava, naročito vodeći računa da se ne stvaraju obaveze koje nemaju finansijsko pokriće. U cilju iznalaženja boljih rješenja u ovoj oblasti, potrebno je uspostaviti bolju koordinaciju federalne vlade, kantonalnih vlada i općinskih organa vlasti.
- Predlažemo vladama da aktivnosti usmjere na implementiranje Politike u oblasti invalidnosti, kao dokumenta koji afirmira princip politike jednakih prava osoba sa invaliditetom, a koju je 8. maja 2008. godine usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
- Sve današnje diskusije dostavit će se Vladi Federacije BiH, nadležnim federalnim ministarstvima i vladama kantona, da ih prilikom pripreme i izrade odgovarajućih rješenja uzmu u obzir.
- Predlažemo da vlade (Federalna i kantonalne), u cilju boljeg razumijevanja potreba pojedinih grupacija građana, nastave sa ovakvim vidom komunikacije.
VIDEO
Hamdije Čemerlića 2, Sarajevo 
