67. sjednica Vlade Federacije BiH

  • 04.03.2026.
  • 67. sjednica Vlade Federacije BiH

    Više od 1,3 miliona KM za uvezivanje staža radnicima rudnika

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela dvije odluke o uplati zaostalih neuplaćenih obaveza za penzijsko i invalidsko osiguranje za uvezivanje radnog staža radnicima, u ukupnom iznosu od 1.331.208,22 KM. Riječ je o odlukama koje se odnose na radnike Rudnika mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj i Rudnika mrkog uglja Breza d.o.o. Breza.

    Prvom odlukom odobrava se Rudniku mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO/MIO za 24 radnika koji su stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 1.199.985,01 KM.

    Drugom odlukom odobrava se Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO/MIO za jednog radnika koji je stekao uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 81.194,44 KM i za uvezivanje radnog staža za doprinose za PIO/MIO po sudskim presudama za četiri radnika koji nisu stekli uslove za penzionisanje, u ukupnom iznosu od 50.028,77 KM.

    Sredstva će se isplatiti iz sredstava ovih rudnika mrkog uglja.

    Za realizaciju ovih odluka zadužuju se Javno preduzeće Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Rudnik mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj i Rudnik mrkog uglja Breza d.o.o. Breza, te Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine.

    Odbijeni prijedlozi za izuzećem od člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini

    Na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, Vlada Federacije BiH je donijela osam odluka o odbijanju prijedloga za primjenu odredbi člana 18. stav (10) i (11) Zakona o unutrašnjoj trgovini. Odlukama se odbijaju prijedlozi šest općina i dva grada za izuzeće od primjene odredbi člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Riječ je o općinama Stari Grad Sarajevo, Drvar, Tešanj, Foča, Velika Kladuša i Sapna, te gradovima Visoko i Konjic.

    Predlagač je obrazložio da na osnovu dostavljenih podataka općina i gradova nisu ispunjeni ključni objektivni kriteriji za izuzećem od primjene ovog člana zakona propisanih uredbom.

    Odlukama je propisano da općinska i gradska vijeća imaju pravo podnijeti novi prijedlog tek po isteku roka od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovih odluka.

    Kako pojašnjava predlagač, članom 18. stavovima (1), (2) i (3) Zakona o unutrašnjoj trgovini propisano je da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje, kao i da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika. Stavom (10) istog člana Zakona je normirano da izuzetno, na prijedlog gradskog/općinskog vijeća Vlada Federacije BiH može donijeti odluku kojom se određuje da prodajni objekti na teritoriji grada/općine mogu biti izuzeti od odredbi stavova (1), (2) i (3) ovog člana, dok je stavom (11) normirano da se prijedlog dostavlja putem Federalnog ministarstva trgovine.

    U obrazloženju predlagač navodi i da su članom 5. Uredbe propisani kriteriji za primjenu odredbi člana 18. stav (10) i (11) Zakona, a to su da prijedlog mora sadržavati objektivne razloge i detaljno obrazloženje zbog čega se traži izuzeće, a naročito podatke o uticaju na pad prometa u djelatnosti trgovine na nivou lokalne zajednice, u odnosu na isti period 2023. godine, uticaju na pad broja zaposlenih u djelatnosti trgovine na nivou lokalne zajednice, u odnosu na isti period 2023. godine i opravdanosti za prijedloge sezonskog karaktera i period izuzeća u slučaju zahtjeva za sezonsko izuzeće. Sastavni dio Uredbe čine obrasci koje su predlagači dužni popuniti i dostaviti uz prijedlog.

    Predlagač je obrazložio da je iz dostavljenih obrazaca evidentirano da nisu ispunjeni ključni objektivni kriteriji iz člana 5. stav (1) tačke a) i b) Uredbe.

    Usvojen Program ekonomskih reformi Federacije BiH za period 2026-2028 

    Vlada Federacije BiH usvojila je danas, na prijedlog Federalnog zavoda za planiranje razvoja, Program ekonomskih reformi Federacije Bosne i Hercegovine (PER) za period 2026-2028. godina. Program sadrži srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike.

    Vlada Federacije BiH, u skladu sa svojim nadležnostima i obavezom učešća, dužna je Direkciji za ekonomsko planiranje, kao koordinirajućoj instituciji na nivou Bosne i Hercegovine, dostaviti prilog za izradu Programa ekonomskih reformi BiH što je prevashodna namjena ovog dokumenta.

    Program, kako je navedeno, slijedi strukturu dokumenta na državnom nivou od poglavlja sveukupni okvir i ciljevi politika, makroekonomski okvir i fiskalni okvir.

    Program je pripremljen uzimajući u obzir strateške dokumente i definisane reforme u Reformskoj agendi u sklopu Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan 2024-2027. godina. Ključne smjernice i ciljeve za ovogodišnji PER daju Smjernice ekonomske i fiskalne politike Vlade FBiH 2026-2028., Strategija razvoja FBiH 2021-2027., važeće sektorske strategije, kao i prioritetno definirani projekti za dalje usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje fiskalne discipline, strukturne reforme, te rad na euroatlantskim integracijama, kao i prethodni PER za period 2025-2027.

    U svekupnom okviru i ciljevima politika je navedeno da je strateška odrednica Vlade Federacije BiH proces euro-atlantskih integracija BiH s ciljem ostvarivanja punopravnog članstva. Također je navedeno da ključni izazov za Bosnu i Hercegovinu, a tako i za Federaciju BiH, predstavlja povećanje privrednog rasta, odnosno uklanjanje prepreka koje sprečavaju zemlju da razvije potencijale. Istaknuto je i da su za ostvarivanje ovih ciljeva, pored makro-fiskalnih politika, neophodne i sektorske strukturne reforme.

    Između ostalog, navedeno je da će imajući u vidu da će ekonomska kretanja u vanjskom okruženju, a posebno zemljama EU27, i dalje činiti odrednicu ekonomskih kretanja u BiH, Federacija BiH i u narednom srednjoročnom periodu biti izložena izazovu očuvanja ekonomskog rasta, a time i očuvanja stabilnosti sistema javnih prihoda. Nadalje, istaknuto je da je efikasno upravljanje javnim finansijama s ciljem ekonomskog razvoja i finansijske sigurnosti temeljni strateški cilj definisan Programom rada Vlade Federacije BiH.

    Vlada Federacije BiH i dalje ostaje snažno opredjeljena za poboljšanje funkcionalnosti tržišta rada i stvaranja konkurentnijeg poslovnog okruženja. Uspostavom tehnološki naprednijeg sistema fiskalizacije u Federaciji BiH u značajnoj mjeri će se utjecati na smanjenje neformalne ekonomije.

    Kao odgovor na demografske izazove, Vlada Federacije BiH je posvetila posebnu pažnju rješavanju problema vezanih za demografsku budućnost Federacije BiH, te su nadležna ministarstva pristupila izradi strategija i politika vezanih za ovu oblast.

    Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o izradi Strategije upravljanja javnim finansijama Federacije BiH 2026 - 2030. godina koja predstavlja sektorski strateški dokument Federacije BiH, te definira i usmjerava na poboljlšanje kvaliteta javnih finansija istovremeno promovirajući održiv i inkluzivan ekonomski rast kroz snažnije poticaje za reforme u Federaciji BiH

    U PER-u je, između ostalog navedeno, da očekivani rast ukupnih prihoda u 2026. godini iznosi 1,2 posto, te da srednjoročne projekcije ukupnih prihoda Vlade prate makroekonomska očekivanja u kretanju onih agregata sa kojim su u značajnoj korelaciji, sa očekivanom stabilnom godišnjom stopom rasta u 2027. i 2028. godini od 4,9 posto. U srednjoročnom periodu 2026-2028. godina očekuje se prosječni godišnji rast ukupnih rashoda i izdataka za oko četiri posto.

    Poglavlja Programa ekonomskih reformi pripremio je, u koordinaciji i konsultacijama sa resornim ministarstvima, Federalni zavod za programiranje razvoja koji je koordinator izrade Programa kako je to utvrđeno zahtjevima Evropske komisije i Smjernicama za izradu PER-a.

    Usvojen Program rada Vlade Federacije BiH za 2026. godinu 

    Vlada Federacije Bosne i Herecgovine danas je usvojila Program rada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu. Program rada pripremio je Federalni zavod za programiranje razvoja.

    Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH zadužen je da Program rada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu dostavi Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.

    Program rada pripremljen je na osnovu Programa rada Vlade Federacije BiH za mandatni period 2023–2026. godine i godišnjih planova rada federalnih ministarstava, a donosi se u skladu s Poslovnikom o radu Vlade Federacije BiH i Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji BiH.

    Federalna ministarstva su pripremila svoje godišnje planove rada za 2026. godinu u kojima su detaljno predstavljene aktivnosti sa izvorima finansiranja i izraženim vrijednostima za njihovu realizaciju, rokovima, očekivanim rezultatima, nosiocima i indikatorima, a koji su integrisani u jedinstveni Program rada.

    Tekstualni dio za federalna ministarstva čine uvod, osvrt na aktivnosti/projekte realizirane godišnjim planom rada za prethodnu kalendarsku godinu, potom kratak opis ključnih usmjerenja godišnjeg plana rada i provedenog procesa konzultacija, te opis institucionalnih kapaciteta s analitičkim pregledom ključnih nedostataka i potreba organa uprave u odnosu na planirane mjere (programe) za naredni godišnji period, preuzet iz trogodišnjeg plana rada, kao i mogući problemi i rizici za realizaciju godišnjeg plana rada. Također, tabelarno su predstavljeni glavni programi federalnih ministarstava, te programi (mjere) za njegovu implementaciju, aktivnosti/projekti kojima se realiziraju ovi programi, kao i plan izrade propisa po programima (mjerama).

    Program rada sadrži i Plan normativnih aktivnosti Vlade FBiH za 2026. godinu u kojem su navedeni nazivi propisa, planirani rok za pripremu, predlagač, potreba usklađivanja s pravnim naslijeđem EU, kao i razlozi za donošenje.

    U 2026. godini Vlada Federacije BiH planira usvojiti 112 zakona, četiri uredbe, 18 odluka, 48 pravilnika, osam strategija, te 12 ostalih akata (uputstva, programi, planovi, metodologije, naredbe i sl.).

    Krovni strateški dokument za izradu Programa rada Vlade Federacije BiH za 2026. godinu predstavlja Strategija razvoja Federacije BiH 2021–2027. godine, koja definira osnovnu platformu socioekonomskog razvoja Federacije BiH i na kojoj se temelje strateški ciljevi, programi i prioritetne aktivnosti, kao i relevantne sektorske strategije. Strategija razvoja istovremeno odražava i prioritete BiH utvrđene u procesu evropskih integracija (Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, Zelena agenda za Zapadni Balkan, EU digitalna strategija), kao i globalno prihvaćene ciljeve održivog razvoja (Agenda 2030). Ovaj razvojni dokument je jedan od ključnih okvirnih razvojnih dokumenata koji opredjeljuje rad Vlade Federacije BiH u mandatnom periodu.

    Primarno opredjeljenje Vlade Federacije BiH jeste osigurati snažnu i pravednu ekonomiju koja će omogućiti održivi rast, poboljšati životni standard građana i smanjiti nejednakost. Vlada Federacije BiH će posebnu pažnju posvetiti vladavini prava, borbi protiv korupcije, stvaranju sigurnog okruženja i održavanju stanja sigurnosti na najvišem mogućem nivou, kao i održivosti javne potrošnje, stvaranju povoljnog poslovnog okruženja kroz podsticanje investicija, podržavanju poduzetništva, stvaranju novih vrijednosti na poslovnom tržištu i na tržištu rada, zaštiti radničkih prava, te smanjenju siromaštva i nejednakosti. Opredjeljenje je i na osnaživanju žena, poboljšanju socijalne uključenosti, usporavanju depopulacije regiona kroz poboljšanje kvaliteta života građana, ubrzanju zelene i digitalne tranzicije, kao i ispunjavanju uslova u okviru procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

    Prioriteti Vlade Federacije BiH u 2026. godini usmjereni su i na donošenje ključnih zakonskih rješenja i važnih podzakonskih akata, kao i sektorskih strateških dokumenata koji će doprinijeti uređenju ovih oblasti.

    Dopunjena Odluka o klasifikaciji zanimanja u Federaciji BiH: Definirano 30 novih zanimanja 

    Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog zavoda za statistiku, donijela je danas Odluku o dopuni Odluke o klasifikaciji zanimanja u Federaciji BiH. Ovom odlukom se dopunjuje Šifarski popis zanimanja sa 30 novih.

    Inače, klasifikacija zanimanja je obavezan statistički standard koji su dužni primjenjivati svi organi vlasti, privredna društva, ustanove i druga pravna lica u Federaciji BiH, koja vrše evidentiranje, prikupljanje, obradu, analiziranje, prijenos i iskazivanje statističko-analitičkih podataka bitnih za praćenje stanja i kretanja na socijalno-ekonomskom području.

    U razlozima za donošenje Odluke navodi se da je Federalni zavod za statistiku nakon provedenih konsultacija sa institucijama koje učestvuju u izradi Klasifikacija zanimanja (Agencija za državnu službu FBiH, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod PIO/MIO, Federalni zavodu zdravstvenog osiguranja, Federalni zavod za zapošljavanje, Porezna uprava FBiH i Zavod za javno zdravstvo FBiH) pripremio Prijedlog dopune Odluke sa definiranjem šifre i opisa za 30 novih zanimanja.   

    Radi se o sljedećim zanimanjima: agrometeorolog, rukovodilac službe za stambeno upravljanje i održavanje, inženjer zaštite od požara, stručnjak za uspostavljanje i održavanje GIS-a, doktor urgentne medicine, zdravstveni nutricionista, inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike, profesor demokratije, profesor estetike, asistent u nastavi, nastavnik demokratije, nastavnik njemačkog jezika, nastavnik turskog jezika, voditelj društvenih mreža, rukovodilac jedinice za internu reviziju, interni revizor, ekonomista turizmolog, kriminalistički vještak za daktiloskopsku identifikaciju, socijalni stručnjak za rad sa starijim osobama - gerontolog, tehničar solarnih sistema, turistički i hotelijerski tehničar, medicinski biohemičar, laboratorijsko-sanitarni tehničar, projektant odjeće na računaru, tehničar multimedije, tehničar web dizajna, operator za kriptozaštitu i obradu podataka sa radara, instalater fotonaponskih sistema, CNC operater i CNC programer.

    Pola miliona KM za rad Bosansko-Hercegovačke željezničke javne korporacije 

    Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava tekućeg transfera „Subvencije javnim preduzećima - Transfer Bosansko-Hercegovačkoj željezničkoj javnoj korporaciji“ utvrđenog Budžetom Federacije BiH za 2026. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija u iznosu od 500.000 KM.

    Svrha usvojenog programa je finansiranje rada Bosansko-Hercegovačke željezničke javne korporacije Sarajevo (BHŽJK) po Sporazumu između Federacije BiH i Republike Srpske o uspostavljanju zajedničke željezničke javne korporacije kao dijela transportne korporacije.

    Iznos od 500.000 KM bit će raspoređen za izmirenje troškova poslovanja BHŽJK, a sredstva će se prebacivati u jednakim mjesečnim iznosima po ispostavljenim fakturama.

    Federalno ministarstvo prometa i komunikacija će po usvajanju ove odluke zaključiti ugovor sa BHŽJK prema namjeni i visini sredstava utvrđenih u ovoj odluci.

    Bosansko-Hercegovačka željeznička javna korporacija Sarajevo obavezna je dodjeljena sredstva koristiti namjenski, te o utrošenim sredstvima godišnje izvještavati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija koje je obavezno razmotriti iste i dostaviti konačne izvještaje Federalnom ministarstvu finansija, a koje izvještava Vladu Federacije BiH u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji BiH.

    Za provođenje ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo finansija i Bosansko - Hercegovačka željeznička javna korporacija Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

    Predlagač je pojasnio da je razlog za donošenje ove odluke potreba da se provede zakonska odredba po kojoj Federacija BiH vrši finansiranje rada Bosanskohercegovačke javne korporacije Sarajevo zajedno sa entitetom Republika Srpska u odnosu 60:40, a prema Sporazumu o osnivanju ove korporacije.

    40 miliona KM za izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju institucija kulture i sportske infrastrukture

    Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta donijela odluke o utvrđivanju kriterija i raspodjele sredstava utvrđenih Budžetom Federacije BiH za 2026. godinu ovom ministarstvu u okviru Kapitalnih transfera drugim razinama vlasti i fondovima, u ukupnom iznosu od 40 miliona KM.

    Raspodjela ovih sredstava kapitalnih transfera vršit će se u skladu sa općim i posebnim kriterijima. Sredstva dodijelit će se općinama, gradovima, kantonima za finansiranje ili sufinansiranje projekata koji su ranije započeti, a realiziraju se i u 2026. godini, te projekata koji se realiziraju u ovoj godini.

    U prvoj donesenoj Odluci o utvrđivanju kriterija i raspodjele sredstava u okviru Kapitalnih transfera drugim razinama vlasti i fondovima riječ je o sredstvima u iznosu od 10.000.000 KM za izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju institucija kulture. Sredstva će biti dodijeljena općinama, gradovima, kantonima za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti: centri kulture, pozorišta, muzeji, arhive, galerije, biblioteke, koncertne dvorane i za druge objekte u kojima se odvijaju djelatnosti kulture.

    Drugom Odlukom utvrđuju se kriteriji i raspodjela sredstava u okviru Kapitalnih transfera drugim razinama vlasti i fondovima u iznosu od 30.000.000 KM za izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju sportske infrastrukture. Sredstva će biti dodijeljena općinama, gradovima, kantonima za finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva i inicijativa iz tri oblasti. Riječ je o objektima sportskog karaktera, komunalnoj infrastrukturi sportskih objekata, te ostalim sportskim objektima od značaja za kantone i općine.

    Vlada Federacije BiH će objaviti javne pozive za podnošenje prijava za finansiranje i sufinansiranje projekata iz ovih odluka. Tekst javnih poziva s kriterijima, koji je danas utvrdila Vlada Federacije BiH, bit će objavljeni na web stranici Vlade Federacije BiH i u dnevnim novinama.

    Također, Vlada Federacije BiH formirat će komisije koje će utvrditi formalno-pravnu ispravnost  projektnih aplikacija i izvršiti bodovanje, te na temelju toga sačiniti bodovne liste korisnika koji su ispunili uslove javnih poziva.

    Vlada Federacije BiH će odlukama o izboru korisnika sredstava utvrditi konačne iznose sredstava koji će se doznačiti pojedinim općinama, gradovima, kantonima, dinamiku doznačavanja, te način izvještavanja o utrošenim sredstvima.

    Kadrovska rješenja

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela Rješenje kojim se Franjo Jurić postavlja na dužnost zamjenika direktora Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa u Bihaću na period od četiri godine. Prethodno je doneseno Rješenje o razrješenju dosadašnjeg zamjenika direktora KPZ poluotvorenog tipa u Bihaću zbog isteka perioda na koji je imenovan.

    Vlada Federacije BiH je donijela Rješenje kojim se za predsjednicu Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju privremeno se imenuje Nikolina Topić, do okončanja natječajnog postupka, a najduže na period do tri mjeseca. Prethodno je doneseno Rješenja o razrješenju dosadašnjeg predsjednika Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju zbog podnošenja ostavke.

    Doneseno je i Rješenje kojim se imenuje Nadzorni odbor Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo u sastavu Bogomir Barbić (predsjednik), te Adina Gračić i Berina Hasanefendić (članovi), na period od četiri godine.

    Na današnjoj sjednici doneseno je Rješenje kojim se za direktora Federalne uprave policije u sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova imenuje Igor Marić. Također, doneseno je Rješenje kojim se za zamjenika direktora Federalne uprave policije u sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova imenuje Vahidin Šahinpašić. Mandat direktora i zamjenika direktora Federalne uprave policije traje četiri godine.