59. sjednica Vlade Federacije BiH

Utvrđen Prijedlog novog zakona o vještacima u Federaciji BiH

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, utvrdila Prijedlog zakona o vještacima u Federaciji BiH, koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru. Ovim zakonom uređuju se uvjeti i postupak izbora i imenovanja vještaka i pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje poslova vještačenja, koji u sudskom i upravnom postupku obavljaju poslove vještačenja, zatim organizacija i položaj vještaka, kao i njihova prava i dužnosti, te odgovornosti  pravnih osoba za vještačenje. Utvrđuju se odgovornosti vještaka, nadzor nad radom vještaka i pravnih osoba za vještačenje, vođenje imenika vještaka i imenika pravnih osoba za vještačenje, potom postupak razrješenja vještaka, kao i postupak brisanja pravnih osoba za vještačenje, te druga pitanja od značaja za rad vještaka i pravnih osoba za vještačenje u Federaciji BiH.

Članovoma ovog zakona precizirani su, između ostalog, poslovi i djelatnost vještačenja, zatim oblasti za vještačenje, komora vještaka,  organizacija, zadaci i organi ove komore, kao i nadzor nad njenim radom. U dijelu Prijedloga ovog zakona koji se odnosi  na prava i obaveze, propisani su i članovi koji utvrđuju nezavisnost u radu vještaka, zatim tarife o nagradi i naknadi troškova za rad vještaka, obaveze poštivanja rokova, čuvanje tajne, stručno usavršavanje, a propisana je i obaveza osiguranja od odgovornosti vještaka.  Precizirano je ko su organi i pravne osobe koji mogu obavljati poslove vještačenja.

Obrazloženo je da je osnovni razlog za donošenje ovog zakona unapređenje statusa i uloge vještaka u Federaciji BiH. Kao najznačajnija novina koja se uvodi novim zakonom istaknuto je osnivanje komore vještaka kao nezavisne i samostalne organizacije s obaveznim članstvom. Predlagač je obrazložio da je aktuelni Zakon o vještacima, usvojen 2005., odnosno 2008. godine, te da su tokom njegove dugogodišnje primjene uočene određene manjkavosti i nedorečenosti i da se stoga pristupilo izradi novog cjelovitog zakonskog rješenja kojim se na adekvatan način uređuje status, imenovanje, prava i obaveze, kao i odgovornost vještaka fizičkih osoba, te status i uloga organa i pravnih osoba za obavljanje poslova vještačenja u FBiH.

Tokom 2021. godine Nacrt zakona o vještacima u FBiH razmatran je na sjednicama Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH, kada su doneseni zaključci da Nacrt može poslužiti kao osnov za izradu Prijedloga zakona. Federalno ministarstvo pravde je postupajući prema ovim zaključcima organiziralo i provelo javnu raspravu o Nacrtu ovog zakona. 

Utvrđen novi Prijedlog zakona o rudarstvu FBiH

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, utvrdila Prijedlog zakona o rudarstvu FBiH i uputila ga u parlamentarnu proceduru.

Ovim zakonom uređuju se pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, način i uslovi upravljanja mineralnim sirovinama, izvođenje rudarskih radova, mjere zaštite na radu i sigurnost zdravlja radnika na radu. Također, definiraju se obustava izvođenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnička dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, kao i inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, te kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje mineralnim sirovinama i izvođenje rudarskih radova na teritoriji FBiH. Zakonom se precizira da je rudno bogatstvo dobro od općeg interesa i pod posebnom je zaštitom.

Prijedlogom zakona o rudarstvu, između ostalog, obuhvaćeno je upravljanje mineralnim sirovinama kroz Strategiju i Plan upravljanja mineralnim sirovinama. Detaljno se uređuje izvođenje rudarskih radova, kao i način njihovog izvođenja, te se utvrđuju propisi pri izvođenju ovih radova.

Inače, Vlada Federacije BiH je prošle godine utvrdila Prijedlog zakona o rudarstvu FBiH i uputila ga u parlamentarnu proceduru, ali je nakon toga povučen iz Predstavničkog doma Parlamenta FBiH radi dodatnog usaglašavanja.

Predlagač je u razlozima za donošenje ovog zakona podsjetio da je važeći Zakon o rudarstvu FBiH u praktičnoj primjeni duže od 10 godina, te da je ta primjena ukazala na potrebu preciziranja određenih normi, izmjenu i usklađivanje, kao i otklanjanje nejasnoća.

Nakon provedenih potrebnih konsultacija pristupilo se izradi novog teksta ovog zakona u čijem procesu su bili uključeni zainteresirani formalni akteri u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlastima, a to su kantonalna ministarstva nadležna za oblast rudarstva, kao i Federalna uprava za inspekcijske poslove, rudnici, privredna društva koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, privredna društva koja se bave izradom tehničke dokumentacije za rudarstvo, institut i fakultet, te sindikati i privredna komora. 

Utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, te ga uputila na usvajanje Parlamentu FBiH po skraćenom postupku.

Radi se o izmjenama kojim se precizira da prostornu osnovu Federacije donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, zatim da prostornu osnovu i urbanističku osnovu planskih dokumenata područja posebnih obilježja iz nadležnosti Federacije donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, kao i da nacrte planskih dokumenata iz nadležnosti Federacije utvrđuje Vlada. Utvrđuje se i da će prije donošenja dokumenta prostornog uređenja Ministarstvo obaviti javne konsultacije u skladu sa Uredbom o pravilima za učešće zainteresovane javnosti u postupku pripreme federalnih pravnih i drugih akata.

Predlagač je obrazložio da je odredbama važećeg Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH postupak usvajanja i donošenja planskog dokumenta iz nadležnosti Federacije BiH istovjetan postupku donošenja i usvajanja federalnih zakona. To u praksi znači da se svaki prostorno planski dokument iz nadležnosti Federacije BiH, prije konačnog donošenja, mora naći u parlamentarnoj proceduri u pet navrata (u oba doma Parlamenta Federacije BiH) i to u postupcima kada se donose odluke o proglašenju određenog prostora područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju, zatim o pristupanju izradi planskog dokumenta, potom u postupku usvajanja prostorne/urbanističke osnove, kao i usvajanja nacrta planskog dokumenta, te usvajanja prijedloga, odnosno donošenja konačnog planskog dokumenta.

Kako je obrazloženo, ove odredbe ukazuju da su procesi donošenja planskih dokumenata iz nadležnosti Federacije BiH dugotrajni i neizvjesni, te se predloženim izmjenama Zakona ubrzava procedura izrade i usvajanja tih dokumenata na način da se postupak usvajanja prostorne, odnosno urbanističke osnove skraćuje.

S obzirom da se ne radi o obimnom i složenom zakonskom rješenju, njegovo usvajanje predloženo je po skraćenoj proceduri. 

Utvrđene dopune Zakona o raseljenim licima i povratnicima u FBiH

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, utvrdila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o raseljenim licima i povratnicima u FBiH, te ga uputila Parlamentu FBiH na usvajanje. Donošenje dopuna ovog zakona predloženo je po skraćenoj proceduri usvajanja, budući da se ne radi o složenom i obimnom zakonu.

Predlagač je u razlozima za donošenje zakona obrazložio da se dopune odnose na proširenje postojećih prava na rekonstrukciju i izgradnju stambenih jedinica, kao i terminološko preciziranja pojmova.

Poseban naglasak stavljen je na mlade povratničke porodice, kojima bi se omogućila obnova ili izgradnja stambenih objekata njihovih predaka koji su bili prinuđeni napustiti svoju imovinu, a nisu obnovili stambeni objekat, kao i izgradnja novih stambenih jedinica u mjestu povratka. Cilj je unaprijediti povratak, podstaći ostanak mladih u BiH i ojačati saradnju sa iseljeništvom.

Tako se predloženim dopunama definira proširenje postojećih prava na rekonstrukciju i izgradnju stambenih jedinica na kategoriju mladih povratničkih porodica, direktnih potomaka vlasnika iz 1991. godine, a što se dokazuje potvrdom o kretanju nadležnog organa u mjestu povratka.

Propisuju se i dodatni članovi Zakona koji preciznije definiraju pojmove mjesta povratka, raseljenog lica, izbjeglice, odnosno, povratnika, kao i održivog povratka, a koji u postojećem tekstu zakona nisu detaljnije uređeni. Također, dopune propisuju da se vrste, obim i kriteriji programa održivosti povratka utvrđuju planovima povratka, obnove, gradnje i razvoja, koje usvaja Vlada Federacije BiH.

Obrazloženo je da je Zakon o raseljenim licima i povratnicima u FBiH donesen još 2005. godine, te da ga je potrebno prilagoditi novim okolnostima, jer su se potrebe povratnika značajno promijenile. Pored obnove i rekonstrukcije stambenih objekata, neophodno je stvoriti uslove za reintegraciju povratnika u lokalnu zajednicu, s ciljem njihove ekonomske samoodrživosti i poboljšanja kvaliteta života. Istaknuto je da se to prvenstveno odnosi na mlade novoformirane višečlane povratničke porodice, bez kojih i nema povratka u pravom smislu riječi.

Također, kao jedan od strateških ciljeva Vlade Federacije BiH i resornog federalnog ministarstva naglašeno je podsticanje saradnje sa iseljeništvom, što je predviđeno Strategijom saradnje sa iseljeništvom FBiH, a što je neophodno uvrstiti u ovaj zakon.

Pojašnjeno je i da provedba dopuna ovog zakona ne zahtijeva dodatna budžetska sredstva, već bi se realizacija vršila putem postojećih transfera Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, prilagođenih novim zakonskim rješenjima, a s ciljem osiguranja kontinuirane podrške povratnicima.

Utvrđene izmjene i dopune Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode i uputila ga u Parlament Federacije BiH na razmatranje po hitnom postupku.

Ovim izmjenama i dopunama se propisuje da se kamata, koja je nastala po osnovu dospjelih, prijavljenih, a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan 31.12.2023. godine, otpisuje u visini propisanoj ovim zakonom, pod uslovom da porezni obveznik svoje obaveze po osnovu glavnog duga izmiri najkasnije na dan isteka roka od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Također je propisano da rješenje kojim je utvrđen glavni dug čije su zatezne kamate predmet otpisa, mora biti konačno, izvršno i pravomoćno, kao i to da će se podnosiocu zahtjeva koji je ispunio uslove za otpis kamata propisanih ovim zakonom, te u cijelosti izmiri obaveze glavnog duga najkasnije do dana isteka roka od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, obračunata, a neplaćena kamata otpisati u cjelokupnom iznosu.

Predlagač podsjeća da je Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode propisana mogućnost otpisa zateznih kamata nastalih po osnovu dospjelih, a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan 31.12.2019. godine. Otpis kamata se odnosio na kamatu na nenaplaćene javne prihode (glavni dug) nastao zaključno sa navedenim datumom, s tim da se glavni drug izmiri najkasnije na dan isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona kada se kamata otpisuje u iznosu od 50 posto.

U obrazloženju je navedeno i da je, prema podacima sa kojima raspolaže Porezna uprava Federacije BiH, efekat primjene pomenutog zakona naplata glavnog duga i troškova prinudne naplate od 54.553.721,29 KM, te da je otpisano 23.047.131,35 KM zateznih kamata na javne prihode. Također se navodi da su prema istim evidencijama porezni dužnici od dana stupanja na snagu posljednje izmjene Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode do 31.12.2024. podnijeli ukupno 2.870 zahtjeva za otpis zatezne kamate, te da je Porezna uprava Federacije BiH izdala 2.728 rješenja o otpisu kamata. Razlika između broja zaprimljenih zahtjeva za otpis kamata i broja donesenih rješenja predstavlja broj neriješenih zahtjeva za otpis kamate, što je rezultat kratkog vremenskog perioda za donošenje rješenja po svim zahtjevima do krajnjeg roka za uplatu, odnosno do 21.10.2024. godine.

Isplata pomoći radnicima od strane poslodavca moguća do kraja 2025. godine

Vlada Federacije BiH donijela je danas Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca. Predmetnom uredbom je, inače, bilo omogućeno poslodavcima da svojim radnicima mogu isplatiti do 450 KM mjesečno na ime pomoći s ciljem ublažavanja posljedica povećanja troškova života, na način da se radnicima povećaju primanja iz osnova radnog odnosa, a bez dodatnog opterećenja poslodavaca po osnovu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.

Predlagač navodi da se s ciljem prevazilaženja poteškoća uzrokovanih rastom cijena osnovnih životnih troškova javila potreba za produženjem roka važenja ove uredbe do kraja 2025. godine.

S obzirom na produženje roka važenja Uredbe, predlaže se smanjenje mjesečne isplate do 400 KM, odnosno ovim izmjenama se omogućuje poslodavcima da svojim zaposlenicima mogu isplatiti neoporezivi mjesečni iznos do 400 KM na ime pomoći do kraja 2025. godine.

Izmjenama i dopunama Uredbe je propisano i da se mjesečna pomoć u visini do 450 KM može isplatiti zaključno sa mjesecom julom 2025. godine, te da se isplata pomoći za juli 2025. godine može izvršiti najkasnije do 31.8.2025. godine.

Mjesečna pomoć u visini do 400 KM, u skladu sa danas donesenom Uredbom, može se isplatiti za mjesece od augusta do decembra 2025. godine, a isplata pomoći za decembar 2025. godine može se izvršiti najkasnije do 31.1.2026. godine. 

Danas donesena uredba stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, a počinje se primjenjivati od 1.8.2025. godine.

Izmijenjena Uredba o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima

Vlada Federacije BiH donijela je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Uredbu o izmjenama Uredbe o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u Federaciji BiH s ciljem održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu.

Predlagač navodi da je razlog za izmjene donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima kojim se smanjuju stope doprinosa. U skladu s tim pristupilo se izmjenama Uredbe tako da su smanjeni novčani iznosi koeficijenata za obračun visine finansijske pomoći.

Obračun finansijske pomoći po ovoj uredbi primjenjivat će se od 1.7.2025. godine. 

Data saglasnost na revidiranu listu projekata iz oblasti okoliša

Vlada Federacije BiH upoznala se sa Informacijom Federalnog ministarstva okoliša i turizma koja je pripremljena u saradnji sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o revidiranju Jedinstvene liste prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor okoliša u BiH.

Vlada je dala saglasnost na prijedlog ove revidirane liste i akt o saglanosti će dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a s ciljem usvajanja liste od strane Državnog odbora za investicije BiH, te konačne verifikacije u Vijeću ministara BiH.

Projekti iz Federacije BiH koji su uvršteni na Jedinstvenu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor okoliša u BiH trebaju biti u Programu javnih investicija Federacije BiH, u skladu sa Uredbom o načinu i kriterijima za pripremu, izradu i praćenje realizacije programa javnih investicija.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma zaduženo je da u saradnji sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u domenu svojih nadležnosti prati dalje aktivnosti vezane uz procese prioritetnih projekata u oblasti okoliša (zrak, priroda, voda, tlo i upravljanje otpadom), te koordinira naredne procese revidiranja liste i informira Vladu Federacije BiH o ovim aktivnostima.

Inače, kako je navedeno u Informaciji, ova lista sadrži 121 projekt ukupne indikativne vrijednosti 1.712.149.465,45 eura. Od toga su iz Federacije BiH kandidirana 63 projekta ukupne vrijednosti 902.336.649,29 eura.

Kadrovska rješenja

Vlada Federacije BiH je donijela Rješenje o razrješenju i privremenom imenovanju predsjedavajućeg i članova Upravnog odbora Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu – Drin. Ovim rješenjem razrješavaju se dužnosti predsjedavajući i članovi ovog upravnog odbora. Također, privremeno se imenuju predsjedavajući i članovi Upravnog odbora ove ustanove u sastavu Edina Bunić (predsjedavajuća), te Tarik Šečić, Denisa Salčinović, Mirnes Rizvić i Radmila Tuka (članovi), na period do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca od dana njihovog imenovanja.

Doneseno je i Rješenje o razrješenju i privremenom imenovanju predsjedavajućih i članova upravnih odbora ustanova socijalne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine. Ovim rješenjem razrješavaju se dužnosti predsjedavajući i članovi upravnih odbora Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Bakovići, Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Ljubuški, Ustanove za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje - Pazarić, te Ustanove za socijalno zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje - Sarajevo.

Upravni odbor Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Bakovići imenovan je u sastavu Edina Kurt (predsjedavajuća), te Asim Topalović, Vedad Rejhan, Katarina Slomo i Mario Kapetanović (članovi).

Upravni odbor Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Ljubuški imenovan je u sastavu Viktor Grbavac (predsjedavajući), te Žana Primorac, Milan Ševo, Antonio Radić i Elmir Šator (članovi).

Upravni odbor Ustanove za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje - Pazarić imenovan je u sastavu Siniša Knežević (predsjedavajući), te Abel Baltić, Edin Mulić, Edisa Muminović i Zijo Ćatić (članovi).

Upravni odbor Ustanove za socijalno zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje - Sarajevo imenovan je u sastavu Lejla Jusufranić (predsjedavajuća), Lejla Didik Sarajlić, Nermin Cocalić, Denis Bajrović i Milan Mihaljević (članovi).

Predsjedavajući i članovi upravnih odobora ustanova socijalne zaštite Federacije BiH imenuju se na period do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca od dana njihovog imenovanja.