354. sjednica Vlade FBiH

Vlada FBiH: 147,6 miliona maraka za izgradnju autocesta, brzih i magistralnih cesta

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, usvojila Program utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima - Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta“ u iznosu od 147.600.000 KM, utvrđenih ovogodišnjim Budžetom FBiH ovom ministarstvu. U okviru ovog Programa bit će finansirano ukupno 11 projekata na području Federacije BiH.

Za izgradnju autoceste Orašje - Tuzla, dionica Maoča – Tuzla (Lot V Čanići – Tuzla), u dužini od osam kilometara, planirano je 10.000.000 KM. Također je 10.000.000 KM predviđeno za izgradnju poddionice Šićki Brod - Đurdevik na trasi ceste Tuzla - Sarajevo. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju, te građevinske radove i nadzor.

Sredstva od 9.000.000 KM predviđeno je izgradnju brze ceste Bihać – Cazin - Kladuša - Republika Hrvatska, dionica Bihać - Cazin, poddionica Kamenica - Bisovac u dužini od sedam kilometara, te 10.000.000 KM za izgradnju brze ceste Mostar - Široki Brijeg - granica Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju.

Za izgradnju brze ceste Lašva - Nević Polje planirano je 42.000.000 KM, te 2.000.000 KM za dionicu prolaz kroz poslovnu zonu Vitez (LOT 4) na brzoj cesti Lašva - Nević Polje. Sredstva su namjenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor. Također je za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik - Jajce, dionica Nević Polje – Turbe,  u dužini od 10,8 kilometara planirano 3.000.000 KM, i to za projektovanje.

Sredstva u iznosu od 46.600.000 KM planirana su za izgradnju brze ceste Prača - Goražde, Lot 1 i Lot 2 (Tunel Hranjen 5,5 km i trasa BC 12,9 km), i to za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.

Osam miliona KM bit će izdvojeno za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor tokom izgradnje južne obilaznice Mostara (četiri miliona KM) i pristupne ceste Varda – Rodoč (četiri miliona KM).

Za projekat izgradnje gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup - Buća Potok - Pofalići - Velešići - Bentbaša planirana su tri miliona KM, a sredstva su namjenjena za studije, projektovanje i revizije.

Danas usvojenim Programom, planirana su četiri miliona KM za rekonstrukciju i sanaciju ceste Kreševo – Kiseljak, od čega su dva miliona KM namjenjena za eksproprijaciju i projektiranje, te dva miliona KM za građevinske radove i nadzor.

Dio odobrenih sredstava za ove projekte nalazi se na posebnom računu za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata u okviru Jedinstvenog računa Trezora, dok će se ostatak potrebnih sredstava osiguravati sukcesivno u skladu sa potrebama.

Za provođenje ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo finansija, JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

Sredstva sa namjenskog računa će se prenositi u tranšama na račun implementatora odobrenih projekata nakon što prema Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija dostave dokaze o izvedenim radovima ili uslugama. Implementatori projekata su obavezni kvartalno izvještavati o realizaciji projekata Federalno ministarstvo koje će kvartalno izvještavati Federalno ministarstvo finansija. O načinu utroška odobrenih sredstava za ove projekte potpisati će se ugovori između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata kojim će se detaljnije utvrditi međusobna prava i obaveze.

Kako je obrazložilo Federalano ministarstvo prometa i komunikacija, ovi projekti kandidirani su u Programu javnih investicija FBiH, u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o izradi Programa javnih investicija u Federaciji BiH. Takoder, predloženi projekti su usklađeni sa Transportnom strategijom FBiH 2016 - 2030. godina, te zahtjevima JP Autoceste FBiH i JP Ceste FBiH za 2023. godinu, a radi se o nastavku realizacije projekata iz 2022. godine. U projektu modernizacija magistralnih cesta nalaze se projekti izgradnje obilaznica i rekonstrukcije u Federaciji BiH.

Više od 23 miliona KM za unapređenje avioprometa u Federaciji BiH

Na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Vlada FBiH je s ciljem unapređenja avioprometa u Federaciji BiH donijela pet odluka o usvajanju programa utroška sredstava tekućih transfera iz ovogodišnjeg federalnog budžeta, namijenjenih za kapitalne transfere i subvencije javnim preduzećima. Ovim odlukama ukupno je odobreno 23.170.000 KM i to za JP Aerodrom Bihać d.o.o. Bihać, te JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo, JP Međunarodni aerodrom Tuzla i JP Međunarodni aerodrom Mostar d.o.o. Mostar.

Programom utroška kapitalnog transfera Aerodromu Bihać dodijeljeno je 19.700.000 KM. Sredstva  će biti utrošena za nastavak eksproprijacije zemljišta za potrebe prve faze izgradnje aerodromskog kompleksa, kao i nastavak izgradnje poletno-sletne staze, te preventivna arheološka istraživanja na lokalitetu izgradnje ovog aerodroma sa pratećom infrastrukturom. Sredstva su namijenjena i za troškove geodetskog snimanja prepreka u zonama prilaza aerodromu Bihać za potrebe izrade dizajna procedura letenja, te nadzora nad izvođenjem radova izgradnje poletno-sletne staze. Bit će utrošena i za izradu idejnih i glavnih projekata izmještanja postojeće vodovodne mreže, izvoda iz projektne dokumentacije, nove stajanke, parkinga za putnike, uposlenike, modularnog putničkog terminala, kontrolnog tornja, zgrade granične policije i carinske kontrole.

Drugim programom, također, za JP Aerodrom Bihać danas je odobrena subvencija u iznosu od 170.000 KM za plaće i naknade uposlenika, te troškove telefonskih, poštanskih usluga, uredskog materijala i energije, kao i za druge prateće troškove i takse.

Dva programa za unapređenje avioprometa u FBiH, u ukupnom iznosu od dva miliona KM, odnose se na aerodrome Sarajevo i Tuzla. Sredstva u iznosu od milion KM za Sarajevski aerodrom bit će usmjerena za sigurnosni skener, opremu za otkrivanje tragova eksploziva, spremnik za suspektnu prtljagu, opremu za skeniranje obuće, te za radio komunikacione sisteme, kao i metal detektorska vrata.

Odobrenom odlukom Tuzlanski aerodrom će sredstva u iznosu od milion KM utrošiti za putničke stepenice, GPU zemaljski agregat za poslugu aviona, elevator sa produženom rukom, kolica za prtljagu, zatim traktor na električni pogon, tegljač kolica i druge vučne opreme, kao i niskopodni autobus, invalidska kolica za ukrcavanje i iskrcavanje, gumene podmetače i čunjeve, rendgen uređaj za kabinski prtljag, te metal detektorska vrata. Iz ovih sredstava za Aerodrom Tuzla bit će osigurana i rampa, intervencijska vatrogasna odijela, kao i ostala vatrogasna oprema. Između ostalog, predviđeni su i radovi na opremanju putničkog terminala, trećeg odlaznog gate-a, kao i rekonstrukcija i radovi na vizuelnom identitetu portirnice, te provedba drugih projekata modernizacije ovog aerodroma.

Usvojenim programom utroška sredstava tekućeg transfera za subvencije javnim preduzećima 1.300.000 KM dodijeljeno je Aerodromu Mostar. Između ostalog, ova sredstva namijenjena su za troškove potrošnog materijala za HTZ zaštitu, uredskog i materijala za čišćenje i održavanje, te električne energije i vode, goriva, poštanskih i telekomunikacijskih usluga, plaća i ostalih primanja zaposlenih, stručnog osposobljavanja uposlenika.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija vršit će kontinuiran nadzor o utrošku ovih sredstava odobrenih u okviru danas usvojenih programa, te će sa aerodromima potpisati ugovore o prijenosu sredstava, provedbi postupaka javne nabavke i izvještavanju o utrošku. Aerodromi su zaduženi da kvartalno izvještavaju resorno federalno ministarstvo o utrošku sredstava, te da najkasnije do 28. februara naredne godine sačine ukupne izvještaje o utrošenim sredstvima i zajedno sa odlukama nadzornih odbora o usvajanju tih izvještaja, dostave ih Ministarstvu.

Odobreno 10,5 miliona KM za uspostavljanje rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije donijela  odluku kojom odobrava prenos sredstava prikupljenih po osnovu takse za uspostavljanje rezervi naftnih derivata, planiranih ovogodišnjim Budžetom Federacije BiH Federalnom ministarstvu.

Sredstva u iznosu od 10.500.000 KM planirana na poziciji „Tekući transferi i drugi tekući rashodi - Subvencije javnim preduzećima - Poseban namjenski transakcijski račun za uplatu takse za uspostavljanje rezervi naftnih derivata“ u Budžetu FBiH za 2023. godinu, kao namjenski prihod, utrošit će se u skladu sa Odlukom o načinu namjenskog utroška sredstava ostvarenih po osnovu takse za uspostavu rezervi naftnih derivata za period 2023 - 2026. godina, a koja se odnosi na 2023. godinu.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će posebnim rješenjem uspostaviti proceduru postupanja unutar Ministarstva kod prenosa sredstava, te imenovati Komisiju za praćenje namjenskog utroška sredstava. Također, Ministarstvo će davati naloge Federalnom ministarstvu finansija da sa posebnog namjenskog transakcijskog računa, izvrši prenos raspoloživih sredstava na račun Operatora - Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo.

Za realizaciju ove odluke zadužuju se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo finansija i Operator - Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

U obrazloženju odluke se navodi da je Zakonom o naftnim derivatima u Federaciji BiH osnovan  Operator rezervi naftnih derivata koji posluje pod nazivom "Operator - Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo i koji je jedini ovlašten za uspostavljanje i zanavljanje rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH. Također ovim zakonom je utvrđena i taksa za uspostavljanje rezervi naftnih derivata, kao namjenski javni prihod za finansiranje uspostavljanja rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH i prihod je Operatora Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo. Navedena taksa se plaća na promet naftnih derivata koji služe za krajnju potrošnju u visini od 0,01 KM po litru naftnih derivata, uključujući i LPG koji se koristi u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Obaveznici plaćanja takse su energetski subjekti koji se bave prometom naftnih derivata na malo i kupci koji istu uplaćuju do 20. u mjesecu za protekli mjesec na uplatni - depozitni račun sa kojeg se prenosi na poseban namjenski podračun Jedinstvenog računa Trezora Federacije BiH.

S obzirom da su u Budžetu FBiH za 2023. godinu na „Izvoru 30 - Namjenski prihod“ planirana namjenska sredstva u iznosu od 10.500.000 KM, Ministarstvo je predložilo donošenje današnje odluke.

Usvojen Program ekonomskih reformi FBiH za 2023-2025. godinu

Vlada Federacije BiH usvojila je Program ekonomskih reformi Federacije Bosne i Hercegovine za 2023-2025. godinu (PER FBiH). Program će biti dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji na nivou BiH zaduženoj za izradu Programa ekonomskih reformi BiH za 2023-2025. godinu.

Bosna i Hercegovina, kao zemlja kandidat za pristupanje Evropskoj uniji, godišnje ima obavezu da izradi PER za trogodišnji period i dostavi ga Evropskoj komisiji. Usvajanjem ovog dokumenta, Vlada FBiH je ispunila svoju obavezu, a koja se odnosi na dostavljanje priloga za izradu Programa ekonomskih reformi BiH.

Program ekonomskih reformi sadrži srednjoročni makroekonomski i okvir fiskalne politike, te sveobuhvatan program strukturalnih reformi s ciljem poboljšanja rasta i konkurentnosti zemlje. Evropska komisija je dostavila „Smjernice za Programe ekonomskih reformi“ koje sadrže osnovne principe za izradu PER-a, a s ciljem da dostavljene informacije budu uporedive sa programima drugih zemalja.

PER Federacije BiH 2023 - 2025. godina slijedi strukturu dokumenta na državnom nivou i sastoji se od pet poglavlja, a to su sveukupni okvir i ciljevi politika, zatim makroekonomski i fiskalni okvir, te prioriteti strukturalnih reformi, kao i prilog sa tabelarnim pregledima. Koordinator izrade PER-a, Federalni zavod za programiranje razvoja je u koordinaciji i konsultacijama sa resornim ministarstvima pripremio sva poglavlja ovog dokumenta, i to u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i Smjernicama za izradu PER-a.

Strateška odrednica Vlade FBiH je proces euro-atlantskih integracija Bosne i Hercegovine, a s ciljem ostvarivanja punopravnog članstva.

PER FBiH je pripremljen uzimajući u obzir strateške dokumente i definirane strateške pravce za period 2023 - 2025. godina. Ključne smjernice i ciljeve za PER FBiH daju Ekonomska politika Vlade FBiH za period 2022-2024. godina, Strategija razvoja FBiH 2021-2027., važeće sektorske strategije, kao i prioritetno definirani projekti za dalje usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Potom očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje fiskalne discipline, strukturne reforme, te rad na evroatlanskim integracijama, kao i prethodni PER FBiH za period 2022-2024. godina.

S ciljem stabilizacije privrede i oporavka od posljedica uzrokovanih globalnim krizama, Vlada Federacije BiH u narednom periodu namjerava poduzeti mjere koje se odnose na ciljano usmjeravanje javnih rashoda na najranjivije kategorije društva, odnosno unaprijeđenje sistema socijalne zaštite, te osiguranje pomoći i redovnu isplatu penzija, naknada za borce, civilne invalide, nezaposlene osobe, raseljena lica i povratnike. Također, putem ekonomskog modela slobodnih zona, cilj je povećati direktna strana ulaganja, te osigurati rast domaćih ulaganja kroz fiskalnu disciplinu i kontrolu javnih rashoda, a čime se stvara pozitivan utjecaj na cjelokupan privredni rast i razvoj. Mjere se, između ostalog, odnose i na povećanje efikasnosti tržišta rada, putem realizacije programa i mjera aktivnih i pasivnih politika, te stvaranja uslova za rast stope zaposlenosti. Putem pojednostavljivanja procedura za poduzetnike i privredne subjekte planirano je stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja i podizanju konkurentnosti, kao i poticanje razvoja poduzetništva koje stavlja u fokus održivi ekonomski rast, a podrazumijeva pametno upravljanje prirodnim resursima uz korištenje čiste energije. Također, mjere uključuju i investiranje kapitalnih transfera u saobraćajnu infrastrukturu radi stvaranja novih razvojnih mogućnosti u ovoj oblasti, a što će imati pozitivan efekat na kompletnu privredu.

Strukturne reforme u narednom trogodišnjem periodu uključuju 13 oblasti s jasno definiranim reformskim mjerama koje se namjeravaju provesti. To su upravljanje javnim finansijama, zelena tranzicija, digitalna transformacija, te poslovno okruženje i smanjenje sive ekonomije, kao i istraživanje, razvoj i inovacije. Također, uključuju reforme ekonomske integracije, tržišta energije i transporta, zatim poljoprivredu, industriju i usluge, te obrazovanje i vještine, zapošljavanje i tržište rada, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, kao i inkluzija.

Usvojen izvještaj Antikorupcionog tima Vlade FBiH: Nastavljene aktivnosti borbe protiv korupcije

Federalna vlada usvojila je izvještaj o radu Antikorupcionog tima Vlade Federacije BiH za 2022. godinu. Kako je navedeno u izvještaju, Antikorupcioni tim je u prošloj godini učestvovao u aktivnostima na provedbi Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH. Tako su u okviru tri interresorne radne grupe izvršene analize i predloženi modeli za uspostavu i smještaj Posebnih odjela za borbu protiv korupcije pri Vrhovnom sudu FBiH i Federalnom tužilaštvu.

S tim ciljem je Vlada Federacije usvojila potrebne zaključke i planirala finansijska sredstva, a što je usvajanjem Budžeta FBiH za 2023. godinu podržao i Federalni parlament. Iz Tima su naveli da slijedi provođenje posebnog Akcionog plana koji je Vlada FBiH usvojila s ciljem implementacije pomenutog zakona. Naglasili su i potrebu usvajanja važnih sistemskih zakona za uspostavljanje djelotvornog sistema borbe protiv korupcije u FBiH i njene prevencije. To su zakoni o zaštiti prijavitelja korupcije, te o sprečavanju sukoba interesa, koje je Vlada FBiH uputila u parlamentarnu proceduru prošle godine. Fokus rada ovog tima u 2022. godini, kako je navedeno, bio je usmjeren na obavljanje svih zadataka u borbi protiv korupcije sadržanih u Akcionom planu za borbu protiv korupcije.

Antikorupcioni tim Vlade FBiH u izvještajnom periodu učestvovao je u svim aktivnostima koje se odnose na saradnju sa državnom Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK). Pored toga, ovaj tim sarađivao je u ovoj oblasti sa međunarodnim i drugim bh. institucijama, te nevladinim organizacijama.

Tim radi i na stvaranju pretpostavki za izradu nove federalne strategije za borbu protiv korupcije, za što je potrebno da se što prije usvoji strategija na nivou BiH. Naime, izradi ove strategije na nivou FBiH nije se moglo pristupiti, jer je Zakonom o APIK-u propisano da postupanje entiteta, kantona i Brčko Distrikta u ovom segmentu mora biti u skladu s općim principima utvrđenim u državnoj strategiji. Stoga premosnicu za nastavak sistemske borbe protiv korupcije u FBiH predstavlja Akcioni plan za period od 2021. do donošenja nove strategije.

U skladu sa današnjim zaključkom Vlade, Antikorupcioni tim uputit će inicijativu Vijeću ministara BiH da državna strategija za borbu protiv korupcije bude usvojena što prije, a kako bi Vlada FBiH mogla donijeti i federalnu strategiju.

Također, kao jedna od osnovnih aktivnosti koju je provodio Antikorupcioni tim je i uspostava antikoruptivne mreže i fokusnih tačaka u federalnim institucijama. Ovaj Vladin tim posebno značajnim napominje Planove integriteta sa kojima se uspostavljaju mehanizmi za efikasno i efektivno funkcioniranje federalnih ministarstava, uprava, agencija i tijela. Njihovo kapacitiranje u ovom segmentu, kako je obrazloženo, provodi se kroz jačanje odgovornosti, pojednostavljenje procedura i povećanje transparentnosti. To su i aktivnosti na povećanju otpora radnog mjesta u odnosu na koruptivne pojave, zatim kontroliranju diskrecionih ovlaštenja, poštivanju etičkih vrijednosti, eliminiranju neefikasne prakse i neprimjenjive regulative, te uvođenju efikasnog nadzora i kontrole rada i ponašanja službenika.

U protekloj godini u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu osigurane su adekvatne prostorije za rad Antikorupcionog tima, koje će uz podršku OSCE-a i INL-a uskoro biti opremljene i potrebnom informatičkom opremom, telekomunikacijskim uređajima, te mrežnim i drugim software alatima za unapređenje rada u oblasti prevencije korupcije. Izvještaj Antikorupcionog tima bit će objavljen na web stranici Vlade.

Donatorska sredstva za projekt “Izvođenje preventivnih arheoloških istraživanja i zaštita arheoloških lokaliteta”

Vlada Federacije BiH donijela je odluku o raspoređivanju sredstava osiguranih od donatora sa posebnog namjenskog transakcijskog računa otvorenog u okviru Jedinstvenog računa Trezora Federalnog ministarstva kulture i sporta za projekt “Izvođenje preventivnih arheoloških istraživanja i zaštita arheoloških lokaliteta”.

Sredstva u iznosu od 144.767 KM odobrena su za projekat “Izvođenje preventivnih arheoloških istraživanja i zaštita arheoloških lokaliteta”. Od toga je za nabavku opreme namijenjeno 27.800 KM, a za ugovorene i druge posebne usluge 116.967 KM.

U obrazloženju Federalnog ministarstva kulture i sporta je navedeno da je u martu 2017. godine zaključen Okvirni sporazum o preventivnom arheološkom istraživanju i zaštiti arheoloških lokaliteta i spomenika kulture na trasi autoputa Koridor Vc, između JP Autoceste Federacije BiH i Federalnog ministarstva kulture i sporta, u čijem sastavu je i Zavod za zaštitu spomenika.

Sporazumom Federalno ministarstvo, odnosno Zavod za zaštitu spomenika, angažiran je za izvođenje preventivnih i zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi autoputa Koridor Vc.

Ova sredstva potrebna su za nabavku opreme i provedbu postupka za zaštitna arheološka istraživanja na Koridoru Vc, za poddionicu Putnikovo Brdo - Medakovo.

Za realiziranje ove odluke zadužuje se Federalno ministarstvo kulture i sporta i Federalno ministarstvo finansija, svako u okviru svoje nadležnosti.

Usvojen ovogodišnji plan provedbe energetske efikasnosti za Federaciju BiH

Vlada Federacije BiH usvojila je Plan aktivnosti Implementacione jedinice projekta „Energetska efikasnost u BiH“ za Federaciju u 2023. godini, koji provodi Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Riječ je o aktivnostima koje se u našoj zemlji poduzimaju na jačanju energetske efikasnosti, što je posebno značajno u okviru podrške održivom ekonomskom rastu i kretanju ka Evropskoj uniji.

Kako je pojašnjeno u usvojenom planu, „Dodatno finansiranje Projekta Energetska efikasnost u BiH“ u Federaciji se provodi od maja 2020. godine i trajat će do kraja februara naredne godine. Ovaj projekt je u Federaciji podržan sa 16.366.193 eura, što je 60 posto sredstava od ukupno odobrenih 27.276.989 eura za BiH.

Razvojni cilj je pokazati prednosti poboljšanja energijske efikasnosti u objektima javnog sektora i primjeni prilagodljivih modela finansiranja energetske efikasnosti. Projekat se sastoji od tri komponente. Prva se odnosi na ulaganja u energijsku efikasnost u javnim objektim (školama, bolnicama i kliničkim centrima), druga na razvoj održivih mehanizama finansiranja i izgradnju kapaciteta, a treća na upravljanje projektom. Cjelokupna nabavka u okviru Projekta obavlja se u skladu sa propisima Svjetske banke i odredbama sporazuma o finansiranju.

Vrijednost ove tri komponente je 27,5 miliona KM, od čega je do 31.12.2022. godine realizirano 21,3 miliona KM, a ove godine plan je da se realizira 6,2 miliona KM. Ukupna sredstva BEEP AF-2023 energetskog projekta za ovu godinu, uz ovih 6,2 miliona KM iz sredstava IDA/IBRD-a, te 4,75 miliona KM od RF i oko 1,6 miliona KM od PDV-a, iznose oko 12,6 miliona KM.

U ovogodišnjem planu je provođenje mjera energetske efikasnosti na osam odabranih javnih objekata, te projektovanje, nadzor i  revizija projektne dokumentacije za 24 objekta. Kako je obrazloženo, za osam odabranih javnih objekata u tri kantona (Hercegovačko-neretvanskom, Sarajevskom i Zeničko-dobojskom) ugovori su potpisani u zadnjem kvartalu prošle godine, te se uskoro očekuje realizacija ugovorenih radova, ukupno procijenjenih investicija u vrijednosti od skoro 2,66 miliona KM.

U Kantonu Sarajevo tako je u planu provođenje mjera energetske efikasnosti na zgradi Pravosudnih institucija FBiH (Federalno ministarstvo pravde, Vrhovni sud FBiH, Ustavni sud FBiH, Federalno tužilaštvo i Sudska policija FBiH), a procijenjena vrijednost investicije je skoro 600 hiljada KM. Drugi objekt u KS je Zavod za zbrinjavanje invalidne djece i omladine Pazarić, sa procijenjenom investicijom od oko 94 hiljade KM. U HNK je riječ o objektu Kantonalnog suda u Mostaru za koji je procijenjena vrijednost investicije skoro 547 hiljada KM, zatim Narodnog univerziteta Konjic (oko 75 hiljada KM) i Domu zdravlja Čitluk (80.000 KM). U ZDK planirano je provođenje mjera energetske efikasnosti u tri škole. To su Mješovita srednja industrijska škola Zenica (procijenjena vrijednost investicije oko 585 hiljada KM), MSŠ „Mehmedalija Mak Dizdar“ i Gimnazija „Muhsin Rizvić“ Breza (oko 483 hiljade KM), te OŠ „Miroslav Krleža“ Zenica (196 hiljada KM).

Za 24 javna objekta, od kojih je 17 federalnih institucija u Sarajevu, šest u Mostaru i jedan u Lukavcu, očekuje se da u prvoj polovini ove godine bude kompletirana projektna dokumentacija, kao i njena revizija. Nakon toga će se moći planirati i pripremiti tenderska dokumentacijaa za izvođenje radova, a ukupna procijenjena vrijednost investicije za ova 24 objekta iznosi više od 10 miliona KM.

Također u ovoj godini planirana je i nabavka opreme za mjerenje potrošnje toplotne energije i temperature, te opreme za očitavanje podataka za objekte, kao i nabavka energetskih certifikata za objekte javne namjene koji će biti obuhvaćeni mjerama za poboljšanje energijske efikasnosti. Pored toga, očekuje se i provođenje konsultantskih usluga ugovorenih u prošloj godini, a odnose se na obezbjeđenje procjene upotrebe energije i potrošnje, te potencijalnih ušteda energije putem mjera energetske efikasnosti u javnim objektima, kao i popis svih javnih objekata u vlasništvu federalnih i kantonalnih Vlada u FBiH. U planu je i razvoj platforme na bazi digitalne mape radi prikupljanja i vizualne prezentacije podataka na lokaciji svih identifikovanih objekata dopunjenih sa podacima o potrebama javnih objekata za energetsku efikasnost.

Osiguranje kapaciteta za potrebe proširenja Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu

Vlada Federacije BiH prihvatila je informaciju Federalnog ministarstva pravde o rekonstrukciji Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo za potrebe proširenja Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu.

Današnjim zaključkom Vlada FBiH iskazuje opredjeljenje za zaključenje Memoranduma o saradnji s  Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH i Vladom Kantona Sarajevo s ciljem završetka rekonstrukcije KPZ Sarajevo za potrebe proširenja Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu.

Također, iskazuje se spremnost za okončanje projekta izgradnje novog kompleksa Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo na lokalitetu Igman, mikrolokalitet Blažuj, i u tom smislu nastavit će finansirati završetak izgradnje i opremanja novog kompleksa Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo.

Federalno ministarstvo pravde zaduženo je da s ciljem implementacije projekta rekonstrukcije KPZ Sarajevo za potrebe proširenja Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu, od marta ove godine koordinira obustavu prijema i smještaja osuđenih i pritvorenih osoba u ovaj zavod. Direktor KPZ Sarajevo obavezuje se da obustavi prijem svih pritvorenih i osuđenih osoba u ovaj zavod od marta 2023. godine pa do stavljanja u funkciju novog kompleksa Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo.

Također, Federalno ministarstvo pravde obavezuje se da sa Općinskim i Kantonalnim sudom u Sarajevu koordinira premještaj svih pritvorenih osoba iz KPZ Sarajevo u Kazneno-popravni zavod Zenica do 1.7.2023. godine.

Od marta ove godine Federalno ministarstvo pravde će koordinirati sa nadležnim sudovima upućivanje osuđenih osoba iz člana 5. Pravilnika o kriterijima za upućivanju na izdržavanje kazne zatvora u FBiH u druge zavode u Federaciji BiH.

Direktoru KPZ Sarajevo je naloženo da najkasnije do 1.7.2023. godine, isprazni objekt ovog zavoda koji se nalazi u ulici Branilaca Sarajeva (objekt Miljacka), i isti trajno preda u posjed Vladi Kantona Sarajevo, Ministarstvu pravde i uprave Kantona Sarajevo, te da upravu KPZ Sarajevo koja je smještena u ovaj objekt, premjesti u druge prostore do okončanja izgradnje nove zgrade uprave.

U informaciji Federalnog ministarstva pravde je, između ostalog, navedeno da su 2021. godine započeti su radovi na izgradnji novog kompleksa KPZ u Sarajevu na lokalitetu Igman, mikrolokalitet Blažuj, a čije radove sufinansira Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Vrijednost sufinansiranih radova iznosi 4,6 miliona eura. Paraleno sa izgradnjom ovog kompleksa, Vlada Federacije BiH je na ovom lokalitetu započela aktivnosti na izgradnji dodatnog „Objekta B“ čijim će se završetkom osigurati potpuno funkcioniranje novog kompleksa.

Također ističu da je Vlada Federacije, kontinuirano od 2019. godine do sada, u Budžetu FBiH izdvojila ukupno 9,6 miliona KM. Samo 1,8 miliona KM planirano je za izgradnju infrastrukture koja uvezuje cijeli kompleks novog Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo, dok je 350.000 KM izdvojeno za dozvole. Završetak svih radova na izgradnji i opremanju novog kompleksa KPZ Sarajevo očekuje se tokom 2024. godine.

Istaknuto je, kako se navodi u informaciji, da je krajnji rok za potpisivanje ugovora za rekonstrukciju KPZ Sarajevo avgust 2023. godine, a tender za odabir izvođača radova pokrenut je u januaru ove godine. Vrijednost investicije iz programa IPA 2019 iznosi 3,2 miliona eura, dok je Vlada Kraljevine Norveške osigurala izradu projektne dokumentacije u iznosu od oko 80.000 KM.

Zbog svega navedenog, navodi se u informaciji, neophodno je da Kazneno-popravni zavod Sarajevo najkasnije do polovine ove godine napusti prostorije koje koristi u ulici Branilaca Sarajeva i pravo posjeda i korištenja prepusti Općinskom i Kantonalnom sudu u Sarajevu, odnosno Minstarstvu pravde i uprave Kantona Sarajevo, kako bi se implementirao projekt rekonstrukcije i proširenja kapaciteta Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu.

Informacije i izvještaji

Vlada Federacije BiH usvojila je informaciju Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH u vezi mogućnosti smještaja Ureda predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.

Usvojen je i Program rada Vlade Federacije BiH za 2023. godinu, koji će biti dostavljen Parlamentu FBiH radi informiranja.

Vlada je usvojila i izvještaj o radu Federalne direkcije robnih rezervi za 2022. godinu, kao i Kvartalni izvještaj o provedbi Projekta „Energetska efikasnost u BiH“ za FBiH za period 1.10. - 31.12.2022.godine.

Usvojen je izvještaj o prošlogodišnjem radu Interresorne radne grupe Vlade FBiH za izradu i provođenje Akcionog plana za prevenciju i borbu protiv terorizma u Federaciji. Vlada je članove ove grupe zadužila da, uz ostale aktivnosti iz svoje nadležnosti, nastave usaglašavanje Akcionog plana Vlade FBiH za prevenciju i borbu protiv terorizma u Federaciji BiH 2020-2025. sa usvojenom Strategijom BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2021-2026. godine, u roku od 90 dana. Izvještaj će biti objavljen na web stranici Vlade.

Usvojena je i informacija Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o garancijama Garancijskog fonda za Kreditno garantni program za izvoznike, Kreditno garantni program za velika preduzeća i „Tekući transferi i drugi tekući rashodi - Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima - Regresiranja kamata - Garantni fond“ na dan 31.12.2022. godine.

Vlada FBiH prihvatila je plan i program JP Ceste Federacije BiH za obavljanje poslova službe „Pomoć-informacije“ (SPI) na javnim cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2023. godinu.

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećim skupštinama privrednih društava danas su opunomoćeni Jasmin Rustemi (Union banka d.d. Sarajevo) i Jasmina Pašić (RMU Banovići d.d. Banovići).