53. sjednica Vlade Federacije BiH

Vijeću Ministara BiH upućena Inicijativa za pokretanje razgovora i aktivnosti na zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na sjednici u Tuzli, na prijedlog premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, Zaključkom prihvatila Informaciju o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini sa Inicijativom o pokretanju razgovora i aktivnosti na zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama. Federalni premijer je zadužen da potpiše tekst Inicijative koju će Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH potom uputiti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Inicijativom se traži od predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, da u skladu sa svojim nadležnostima, odnosno nadležnostima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, pokrene aktivnosti oko potencijalnog zaključivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz uvažavanje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te drugih dokumenata koji uređuju prava i obaveze Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.

U prihvaćenoj Informaciji o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, između ostalog, se podsjeća da su Sjedinjene Američke Države 2. aprila 2025. godine uvele carine od deset posto na sve uvezene robe, te posebne carinske stope za države sa kojima imaju vanjskotrgovinski deficit, uključujući i Bosnu i Hercegovinu za čije proizvode je predloženo uvođenje carine od 35 posto. Također je konstatovano da su SAD 9. aprila 2025. godine suspendovale nove carine na 90 dana.

U Informaciji je navedeno da podaci o obimu razmjene sa SAD, u odnosu na ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu BiH, ukazuju da ona čini oko jedan posto, te da je ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio 234,5 miliona KM, dok je u istom vremenskom intervalu uvoz iznosio 190 miliona KM. Podaci obrađeni prema Eurostat metodologiji pokazuju da u razmjeni sa SAD imamo vanjskotrgovinski deficit, a ne suficit.

Navedeno je i da su predmetne carine, bez obzira što su suspendovane na period od 90 dana, samom najavom stvorile dodatni pritisak na svjetsku privredu, te da će slijedom toga, ukoliko bi iste i zvanično stupile na snagu, prouzrokovati negativne direktne i indirektne uticaje i na privredu BiH. Pojašnjeno je da će se direktni uticaj ogledati u negativnim implikacijama po određene industrijske sektore, u prvom planu namjensku industriju, a zatim metalsku i elektro industriju, hemijsku industriju, te manjim obimom i prehrambenu i drvnu industriju. Indirektni uticaj će obimom biti dosta veći s obzirom da se radi o carinama prema Evropskoj uniji našem najznačajnijem trgovinskom partneru, što će se reflektovati dodatnim smanjenjem potražnje za našim proizvodima i uslugama.

Ne prejudicirajući ponovno aktivaciju spornih carina, smatra se da je neophodno u što kraćem roku poduzeti aktivnosti, koje će biti usmjerene na iznalaženje obostrano korisnih rješenja s obzirom da su SAD jedan od naših najvećih saveznika, te iskreni prijatelj.

Pet miliona KM za rekonstrukciju magistralnog vrelovoda u Tuzli

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije donijela Odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava utvrđenih Budžetom Federacije BiH za 2025. godinu ovom ministarstvu, u okviru Kapitalnih transfera javnim preduzećima, za realizaciju Projekta rekonstrukcije magistralnog vrelovoda - Grad Tuzla, u iznosu od 5.000.000 KM.

Korisnik sredstava po ovom programu je Centralno grijanje d.d. Tuzla. Sredstva su namijenjena za rekonstrukciju prvog dijela druge faze magistralnog vrelovoda, koja obuhvata dionicu između ograde TE Tuzla i komore Siporeks, odnosno za nabavku mašinskih, građevinskih i elektro radova.

Obrazloženo je da je ukupna vrijednost ovog projekta procijenjena na 19.868.054 KM, a potpunom realizacijom rekonstrukcije ovog vrelovoda stvaraju se preduslovi za priključenje na sistem daljinskog grijanja novih 14.000 stanovnika, odnosno 3.500 domaćinstava, te se omogućava izgradnja novih stambeno poslovnih objekata, produžuje vijek trajanja sistema daljinskog grijanja i u konačnici smanjuju gubici energije u transportu.

Projekt je u skladu sa Strategijom razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina, a s obzirom na to da se radi o velikoj investiciji, rekonstrukcija ovog magistralnog vrelovoda u dužini od oko 1.800 metara podijeljena je u dvije faze.

S ciljem realizacije prve faze, Vlada Federacije BiH prošle godine je donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2024. godinu za realizaciju Projekta rekonstrukcije magistralnog vrelovoda - Grad Tuzla u iznosu od deset miliona KM.

Kako bi se počelo i sa realizacijom druge faze koja se odnosi na izvođenje radova na mašinskoj montaži predizoliranog cjevovoda, te građevinskih radova (demontaža postojećeg cjevovoda, montaža betonskih čvrstih tačaka, oblaganje cijevi pijeskom i zatrpavanje rova), kao i elektro radove (spajanje signalnih vodiča), Vlada FBiH se opredijelila da i u ovogodišnjem federalnom budžetu predvidi sredstva u iznosu od 5.000.000 KM.

U Programu se navodi da bi se izgradnjom i rekonstrukcijom magistralnog vrelovoda ostvario fukcionalni cilj povećanja zapremine ukupnog sistema daljinskog grijanja Grada Tuzla, kojim bi se omogućilo širenje mreže daljinskog grijanja na naselja koja trenutno nisu spojena na sistem (Hudeč, Moluhe i drugih). Dodatno bi se omogućio rad pumpi mrežne vode sa značajno nižim pritiscima čime bi se direktno smanjila potrošnja električne energije. Istaknuto je i da se realizacijom ovog projekta smanjuje aerozagađenje u Tuzli, te povećava energetska efikasnost sistema daljinskog grijanja.

Dva miliona KM granta za dugoročno finansiranje projekata korištenja obnovljivih izvora energije

Vlada Federacije BiH donijela je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Odluku kojom je usvojen Program utroška sredstava s tekućih transfera za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima za dugoročno finansiranje projekata korištenja obnovljivih izvora energije - proizvodnja električne energije za vlastite potrebe putem dodjele grant sredstava, uz kreditna sredstva Razvojne banke Federacije BiH u iznosu od 2.000.000 KM. Ova sredstva su utvrđena Budžetom Federacije BiH za 2025. godinu.

U Programu utroška sredstava, koji je sastavni dio danas usvojene odluke, utvrđeno je da sredstva predviđena za dodjelu po ovom programu čine grant sredstva odobrena Budžetom Federacije BiH za 2025. godinu u ukupnom iznosu od 2.000.000 KM, te kreditna sredstva Razvojne banke u iznosu od oko 11.000.000 KM.

Programom je, između ostalog, navedeno da je osnovni cilj ovog programa podrška u provođenju mjera za korištenje obnovljivih izvora energije koji će u proizvodnim pogonima dovesti do povećanja energijske samostalnosti koja se ogleda kroz smanjenje potrošnje isporučene električne energije u odnosu na potrošnju isporučene energije prije provođenja mjera, zatim smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, te sigurnijeg snabdijevanja energijom.

Korisnici sredstava po ovom programu su privatna privredna društva, sa sjedištem u Federaciji BiH, koja posluju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, s tim da se pod pojmom „privatno privredno društvo“ po ovom Programu podrazumijeva ono privredno društvo u čijem osnovnom kapitalu je učešće privatnog kapitala 100 posto, odnosno koja u vlasničkoj strukturi nemaju udio javnog kapitala ili glasačkih prava javnog kapitala.

Ključni očekivani efekti Programa su unapređenje energijske efikasnosti i ekoloških aspekata proizvodnje (ubrzanje zelene tranzicije), te povećanje energijske neovisnosti i povećanje konkurentnosti. Provođenje ovog programa treba afirmirati korištenje obnovljivih izvora energije i podsticanje primjene mjera energijske efikasnosti.

Ovaj Program traje do utroška grant sredstava osiguranih Budžetom Federacije BiH za 2025. godinu, odnosno do kraja fiskalne godine, a aktivnosti koje se odnose na donošenje i realizaciju odluka o dodjeli kreditnih sredstava za privredna društva, a koje su započete po Programu za 2025. godinu traju do njihove konačne realizacije.

Saglasnost na memorandume o saradnji na izgradnji gasnih interkonekcija u Federaciji BiH

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije donijela odluke kojima se daje saglasnost na četiri memoranduma o razumijevanju i saradnji, a koji se odnose na izgradnju gasnih interkonekcija u Federaciji BiH, čime se otvaraju nove mogućnosti za energetsku sigurnost zemlje.

Riječ je o memorandumima o saradnji između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i vlada Unsko-sanskog kantona (za projekt “Zapadna interkonekcija Bosna i Hercegovina-Republika Hrvatska”), Tuzlanskog kantona (za projekt „Gasifikacija Tuzlanskog kantona“) i Posavskog kantona (za projekt „Gasifikacija Posavskog kantona“), kao i Vlade Brčko Distrikta BiH (za projekt „Gasifikacija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine“).

Ovi memorandumi poslužit će kao opći okvir za institucionalnu saradnju, a olakšat će daljnje razmatranje i razvijanje specifičnih elemenata i dijelova projekata. Njihova svrha je uspostavljanje efikasnog mehanizma saradnje i uzajamne koordinacije o pitanjima koja su od zajedničkog interesa, te definisanje okvira, načela i modaliteta saradnje, a radi efikasnog funkcionisanja i ostvarivanja zajedničkih ciljeva.

Prioritet izgradnje gasovoda za Federaciju BiH obuhvata i Zapadnu interkonekciju na visokom fokusu razvoja, kao i aktivnosti na polju diverzifikacije izvora, ali i dobavnih pravaca gasa radi obezbjeđenja sigurnosti i povećanja važnosti prirodnog gasa kao energenta.

Za potpisivanje ovih memoranduma ovlašćuje se federalni ministar energije, rudarstva i industrije.

Kako je navedeno Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije predložilo je davanje saglasnosti na ove memornadume uzimajući u obzir prioritete ključnih energetskih strateških smjernica BiH s jasno postavljanim ciljevima i prioritetima za provedbu u narednim godinama, pri tome imajući u vidu načela slobodnog tržišta i tržišnih faktora koji se ne mogu centralno kontrolisati, kao i da su jasne strateške smjernice ovog dokumenta podloga za prijavu i povlačenje, među ostalim, IPA i WBIF sredstava za energetiku u BiH, te i za privlačenje drugih investitora u energetski sektor. Također, s obzirom na ustavne nadležnosti, Federacija BiH i vlade kantona i Brčko Distrikta BiH, složeni infrastrukturni projekti se mogu ostvariti samo međusobnom saradnjom i dogovorom relevantnih nosilaca aktivnosti, namjera je da se zajedničkim snagama i združenim naporima potpisnici uključe u aktivnosti za unaprjeđenje energetskog okruženja.

O nastavku izgradnje putne infrastrukture

Vlada Federacije BiH danas se upoznala sa informacijama Federalnog ministarstva prometa i komunikacija koje se odnose na izgradnju dionica Koridora Vc i autoceste Orašje – Tuzla.

Usvojena je Informacija o implementaciji projekta „Izgradnja autoceste Orašje – Tuzla“, dionica Orašje – Distrikt Brčko (Lot 1). Zaključkom je data saglasnost JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar da bude implementator izrade projektno-tehničke dokumentacije i izgradnje za kompletnu trasu buduće dionice autoceste Orašje - Distrikt Brčko (Lot 1), do graničnog prijelaza Orašje, a u skladu sa prostornim planom Posavskog kantona. Vlada Federacije BiH zadužila je javna preduzeća Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo i Autoceste FBiH d.o.o. Mostar da sporazumno definiraju međusobne odnose i obaveze, a s ciljem efikasne implementacije ovog projekta.

Prihvaćena je i Informacija u vezi nedostajućih sredstava za izgradnju dionica autoceste na Koridoru Vc dionica Medakovo – Poprikuše, poddionica Ozimice - Poprikuše. Svjesni rasta cijena Vlada Federacije BiH iskazuje opredjeljenje za nastavak realizacije strateškog projekta izgradnje autoceste na Koridoru Vc dionica Medakovo – Poprikuše poddionica Ozimice – Poprikuše, te će u saradnji sa kreditorima u narednom periodu poduzeti potrebne aktivnosti s ciljem osiguranja nedostajućih sredstava.