Premijer Novalić ekskluzivno za Bloomberg: BDP je rastao milijardu godišnje, imamo najviše zaposlenih ikad

  • 29.07.2022.
  • Premijer Novalić ekskluzivno za Bloomberg: BDP je rastao milijardu godišnje, imamo najviše zaposlenih ikad

    Premijer Federacije BiH Fadil Novalić govorio je u ekskluzivnom intervjuu za Bloomberg Adriju o privredi, rastućoj inflaciji kao i aktivnostima njegove Vlade. Premijer Novalić istakao je da je puno toga urađeno na jačanju održivosti i efikasnosti naših javnih preduzeća.

    U nastavku Vam prenosimo cjelokupan intervju.

    Šta je Vlada FBiH do sada uradila kako bi rasteretila privredu i poboljšala poslovni ambijent?

    „Kada sam postao premijer 2015. godine, bilo je jasno da istinska socio-ekonomska reforma u društvu treba da stoji na četiri stuba. Prvi je bio izmjena radno-pravnog zakonodavstva kako bi povećali fleksibilnost tržišta rada, uveli red u kolektivno pregovaranje i sačuvali Federaciju BiH od novih tužbi koje su u tom trenutku nanijele štetu veću od milijardu KM.

    Drugi se odnosio na zaštitu ugroženih kategorija i izmjenu socijalnih zakona, prije svega onog koji se odnose na penzije kako bi sistem postao pravedniji, transparentniji i održiviji. Treći stub je bio posvećen finansijskim zakonima koji su imali za cilj da povećaju likvidnost privrede i uvedu red kada su u pitanju plaćanja.

    U mom prvom mandatu, mi smo kroz usvajanje Zakona o radu, Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, Zakona o unutrašnjem palatnom prometu i Zakona o finansijskom poslovanju, te mnoge druge, završili tri stuba pomenuti reforme. Nažalost, kada je u pitanju posljednji stub i rasterećenje privrede, razočaran sam što fiskalni zakoni do danas nisu usvojeni u Parlamentu Federacije BiH čime bi ova reforma bila potpuna.

    Međutim, ovo nas i dalje nije spriječilo da usvojimo neke druge zakone koji su važni za poslovanje i koje stvaraju više prilika u privatnom sektoru. Primjera radi, usvojili smo novi Zakon o obrtima i tako u značajnoj mjeri olakšali pokretanje obrta, njegovo poslovanje, posebno na način da smo obrtnicima omogućili izvoz što ranije nije bio slučaj.

    Posljednje tri godine, mi se stalno borimo sa krizama – prvo s posljedicama pandemije, a danas s posljedicama rata u Ukrajini i inflatornim pritiscima. Da nije bilo njih, siguran sam da bi kompletirali i dodatno učvrstila četiri pomenuta stuba i da bi ključni makroekonomski indikatori bili još bolji.

    Uprkos pandemiji tokom koje je Federacija ponijela najviši teret, kada smo privredi FBiH i nižim nivoima vlasti iz federalnog budžeta kroz zakone i uredbe transferirali ukupono 826,5 miliona KM, uspjeli smo očuvati i čak poboljšati ekonomsku stabilnost. To je potvrdio i posljednji izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), gdje je navedeno da su sve mjere koje smo poduzimali bile u skladu sa standardima razvijenih zemalja, članica G20.“

    Šta je do sada realizirano iz Reformske agende 2 i koji rezultati su postignuti?

    „Što se tiče povećanja naše međunarodne konkurentnosti, uradili smo puno toga kada je u pitanju poboljšanje naše putne, zračne i željezničke infrastrukture. Nikada ranije nismo izdvojili tako velika sredstva iz Budžeta Federacije BiH za kapitalna ulaganja.  Federacija je danas jedno veliko gradilište. Svjedoci ste izgradnje velikog broja novih dionica na Koridoru Vc – kako na sjeveru, tako i na jugu. U ovom trenutku, mi smo zapravo obezbijedili izvore finansiranje za sve dionice budućeg koridora i raspisan je konkurs za izgradnju tunela Prenj – najvećeg infrastrukturnog projekta BiH.

    Modernizacija Međunarodnog aerodroma u Sarajevu je pri kraju i broj putnika nikada nije bio veći. Radimo na modernizaciji i drugih aerodroma, a za izgradnju novog aerodroma u Bihaću smo do danas izdvojili 30 miliona KM. Puno toga je urađeno na jačanju održivosti i efikasnosti naših javnih preduzeća. Ona su danas u puno boljem stanju nego što su bila 2015. godine. Imamo manje preduzeća u vlasništvu Federacije BiH, manji broj zaposlenih, ali u isto vrijeme i veću dobit i izvoz.

    Kada je u pitanju smanjenje parafiskalnih nameta i unapređenje poslovnog okruženja, Vlada FBiH je 2017. godine uspostavila Registar taksi i naknada. U februaru 2021. godine, usvojen je Zakon o jedinstvenom registru taksi i naknada u FBiH, kojim se propisuje da sve buduće takse i naknade različitih nivoa vlasti moraju biti odobrene od strane Federalnog ministarstva finansija i unesene u Registar, čime se povećava njihova transparentnost i predvidivost. Svaki nivo vlasti sada treba da radi na njihovom smanjenju, a daleko najveći broj parafiskalnih nameta se nalazi na nižim novima vlasti.

    Što se tiče unapređenja zdravstva, usvojili smo i novi Zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH za koji ćemo u naredne tri godine izdvojiti 225 miliona KM i koji će stvoriti pretpostavke za jedan bolji, efikasniji i kvalitetniji sistem zaštite.

    Uz to, konačno smo usvojili novu Strategiju razvoja FBiH koja vrijedi do 2027. godine i koja predstavlja puno više od liste želja kako je to ranije bio slučaj. U njenoj izradi nam je puno pomogao UNDP i ona sada sadrži konkretne mjere, ciljeve i indikatore koji se trebaju ispuniti. Volio bih da smo uradili više kada su u pitanju nove, posebno strane investicije, ali to je nešto što u BiH nažalost puno više zavisi od političke, a ne ekonomske klime.

    Iako smo kroz razne mjere podržavali mlade – od pomoći pri zapošljavanju, pokretanju start-upova, jeftinijim stambenim kreditima, najveća budžetska sredstva ikada kada su u pitanju kultura, sport i obrazovanje – volio bih i da smo ovdje uradili više. Međutim, kada su u pitanju postignuti rezultati, na njih sam zaista ponosan, uvijek svjestan da može i treba bolje. U svakom slučaju, naš BDP je u odnosu na 2015. godinu veći za 7 milijardi KM i on je u prosjeku rastao za milijardu KM godišnje. Poređenja radi, za vrijeme Vlade koja je prethodila mojoj, on je godišnje rastao tek trećinu toga – 350 miliona KM. Broj zaposlenih u Federaciji BiH nikada nije bio veći i nedavno smo dostigli 537.683 zaposlenih. Godišnji izvoz je posljednjih godina u prosjeku rastao za 500 miliona KM godišnje - duplo više nego u doba prethodne Vlade.

    I konačno, ovo se naravno reflektuje i na poreske prihode koji nikada nisu bili veći. Ovo nam je omogućilo da tokom pandemije interveniramo s više od 1 milijarde KM i da značajna sredstva ulažemo danas kako bi građanima pomogli da se iznesu sa inflatornim pritiscima. Sve ovo smo uradili dok se udio našeg javnog duga u bruto domaćem proizvodu konstantno smanjivao. U svemu tome najviše smo vodili računa o ublažavanju posljedica poskupljenja po naše građane za koje smo i usmjerili najveći dio ovogodišnjeg federalnog budžeta od 5,6 milijardi KM koji je najveći u historiji Federacije. Više od 200 miliona KM u godini dajemo samo za socijalno pravedne i programe zapošljavanja kojima ublažavamo posljedice poskupljenja.

    Zahvaljujući stanju naše ekonomije povećali smo penzije za 11 posto u ovoj godini. Kroz novi Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom, slabijeg imovinskog stanja, uvodimo dječiji dodatak od 103 KM mjesečno do 18. godine, što je tri puta više od dosadašnjeg prosjeka. Donijeli smo Zakon o roditeljima njegovateljima. Zatim Zakono biomedicinski potpomognutoj oplodnji i svi parovi u FBiH će pod jednakim uslovima imati pravo na liječenje BMPO-om na teret budžeta Federacije. Za te mjere pronatalitetne politike ćemo izdvajati 10 miliona KM godišnje. 

    Ukupno oko 150 miliona KM godišnje iz federalnog budžeta će se davati za dječije dodatke, podršku roditeljima njegovateljima, te za liječenje neplodnosti. Još 61 milion KM izvojili smo za dva ovogodišnja programa zapošljavanja i samozapošljavanja koja provodi naš zavod za zapošljavanje.

    Kantonima smo oslobodili sredstva da mogu povećati naknade porodiljama. I ove godine smo iz federalnog budžeta izdvojili 239 miliona KM za kantone, općine i gradove. To činimo već treću godinu zaredom. Donijeli smo i donosimo uredbe o jednokratnim pomoćima od po 100 KM penzionerima, borcima, osobama sa invaliditetom i civilnim žrtvama rata, te korisnicima naknada ostvarenih po tom osnovu.

    Oko 10.000 socijalno ugroženih porodica dobit će pakete sa osnovnim životnim namirnicama iz robnih rezervi. Nastavljamo sa subvencijama računa za struju sa po 100 KM također za penzionere i osobe u stanju potrebe. I nećemo ni na tome stati, u pripremi su i drugi programi podrške stanovništvu pogođenom inflacijom.“

    Kako planirate pomoći kompanijama koje se bore s ratućom inflacijom, posebno sada kada su po pritiskom povećanja plaća radnicima?

    „Mi smo tokom pandemije kroz takozvani Korona zakon, Uredbu o interventnim mjerama, podršku obrtnicima i ostalim mjerama, kompanijama u Federaciji dodijelili oko 260 miliona KM pomoći i tako pomogli da izađu na kraj s negativnim posljedicama u poslovanju. Rezultati su danas itekako vidljivi: Mi nikada ranije nismo imali veći broj zaposlenih i nikada ranije nismo više izvozili. Ukupna dobit privrednih društava je, na primjer, u prošloj godini bila 800 miliona KM veća, nego u pretpandemijskoj 2019. godini.

    Konačno, uprskos inflatornim pritiscima, realni bruto domaći proizvod Federacije BiH je u prvom kvartalu ove godine veći nego u istom periodu prošle godine. Namjerno ističem ovo "realni" što znači da je on porastao, čak i ako u potpunosti odstranimo efekat inflacije. Zbog svega navedenog, naš je prioritet u ovom trenutku da zaštitimo one koji najviše trpe zbog poskupljenja, dakle građane Federacije BiH, a ne kompanije. To radimo kroz povećanje penzija, jednokratnu pomoć osjetljivim kategorijama, rekordnom budžetu za poljoprivredu, jačanje robnih rezervi, subvencioniranje računa za struju i mnoge druge mjere.“ 

    Koji su zakoni u parlamentarnoj proceduri, a koji se tiču poboljšanja položaja radnika i rasterećenja privrede? Šta koči usvajanje Zakona o doprinosima i porezu na dohodak?

    „Tačno, radi se novom Zakonu o doprinosima i novom Zakonu o porezu na dohodak koji se već godinama nalaze u parlamentarnoj proceduri. Stoga je ovo nažalost pitanje za Parlament Federacije BiH i oni su ti koji bi trebali objasniti zašto oni još uvijek nisu usvojeni. Ja sam učinio sve što je bilo u mojoj moći – zakoni su davno utvrđeni na Vladi, uputio sam nekoliko inicijativa prema Parlamentu i proveo značajno vrijeme objašnjavajući javnosti šta je njihova namjera i cilj.

    Kao neko ko dolazi iz privrede i ko je kroz svoj životni vijek zapošljavao hiljade radnika, njihov značaj posebno razumijem. Stoga sam razočaran što oni do danas nisu usvojeni, jer bi upravo u ovo doba inflacije omogućili potrebno rasterećenje privrede i stvorili pretpostavke za rast plata radnika.

    Međutim, u nedostatku sistemskog rješenja, mi smo opet uradili ono što je bilo u našoj moći kako bi smo stvorili mogućnost da radnici barem dobiju jednokratnu pomoć. Usvajanjem uredbe i izmjenom pravilnika, mi smo poslodavcima pružili mogućnost, ali im nismo nametnuli obavezu da pomognu svojim radnicima, bez da za to plate i marke poreza i doprinosa državi.“

    Jedan od ciljeva ovih zakona je i povećanje plaća. Međutim da li će zaista doći do povećanja plaća kada poslodavci budu plaćali niže doprinose?

    „Apsolutno sam uvjeren da bi poslodavci iskoristili uštede nižeg poreskog opterećenja kako bi radnicima povećali plate, ako ni zbog čega drugo, onda zato što ih tržište na to tjera. To se možda neće desiti preko noći i za sve, ali će se neminovno desiti. Dovoljno je da jedan dio poslodavaca poveća plate kako bi zadržali ljude, ili privukli talente iz drugih kompanija i ostali će odmah slijediti njihov primjer, jer neće imati drugog izbora. To je moć tržišta i njegove zakonitosti važe i za Bosnu i Hercegovinu.“

    Od ove godine najniža plaća je povećana na 543 KM. Da li je realno došlo do povećanja plaća radnicima, posebno onima koji dio plaće primaju "u koverti"? I ukoliko se usvoje Zakoni o doprinosima i porezu na dohodak kako spriječiti sivu ekonimiju?

    „Mi smo ove godine povećali minimalnu platu, po prvi put od 2016. godine. Za početak je vrlo važno razumjeti da minimalna plata ne predstavlja minimalno primanje radnika u Federaciji BiH, budući da se na taj iznos isplaćuje prosječno oko 174 KM neoporezivinih naknada. Zbog toga je minimalno primanje u Federaciji BiH veće od minimalne plate u Republici Srpskoj koja odnedavno iznosi 650 KM što je nešto što ljudi vrlo često zaboravljaju.

    Međutim, ja sam pobornik toga da se minimalna plata još više i osjetnije poveća, posebno imajuću u vidu inflaciju sa kojom se ljudi svakodnevno bore. Zapravo, Uredbom koja je usvojena prošle godine, mi sada garantiramo godišnji rast minimalne plate koji će zavisiti od kretanja cijena i stanja naše ekonomije. Tako više nećemo imati situaciju da se minimalna plata ne poveća godinama, ili se povećava onda kada to politici odgovara, već će se ona usklađivati redovno na jedan održiv i ekonomski opravdan način.

    Konačno, kada je u pitanju borba protiv sive ekonomije, novi fiskalni zakoni konačno predviđaju i oporezivanje dividende, čime bismo napravili još jedan važan korak u borbi protiv isplate plaće na ruke.“

    Šta je sa Zakonom o minimalnoj plaći, šta on predviđa ?

    „Ovo je opet više pitanja za Parlament Federacije BiH. Prema Zakonu o radu, Vlada Federacije BiH je ta koja svojim propisom propisuje metodologiju, izračun i usklađivanje minimalne plate i mi smo svoj dio zadatka uradili usvajanjem Uredbe. Parlament Federacije BiH je taj koji je donio zaključak da će se novi Zakon o minimalnoj plati razmatrati skupa s novim fiskalnim zakonima i taj zadatak je sada na njima.

    Ovo je zaista važno posmatrati zajedno, jer bez  istovremenog rasterećenja troškova rada, povećanje minimalne plate bi potencijalno dovelo do pada zaposlenih i dodatnog rasta budžetskih prihoda, a i jedno i drugo apsolutno želimo da izbjegnemo. Ja se nadam da će Parlament konačno usvojiti rasterećenje rada i da ćemo uskoro biti u prilici da značajnije povećamo minimalnu platu u Federaciji BiH.“