Federalno ministarstvo zdravstva je saopćilo da se u Sarajevu održava dvodnevna radionica "Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja – iskustva iz prakse, izazovi i preporuke" posvećena psihosocijalnom tretmanu počinitelja nasilja, na kojoj sudjeluju stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja i socijalne zaštite. Ovu radionicu organizira Federalno ministarstvo zdravstva, uz potporu Misije OSCE-a u BiH.
Cilj radionice je otvaranje dijaloga o dosadašnjoj primjeni Pravilnika koji regulira zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji, izazovima u praksi i mogućim stručnim rješenjima za njegovo unapređenje – navode iz Ministarstva.
Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez je kazao da mjera obveznog psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji pokazuje visoku učinkovitost, te da mali broj osoba nakon tretmana ponovo vrši nasilje.
- Rad s počiniteljima nasilja pokazao se kao jedna vrlo učinkovita mjera. Kada smo počeli provoditi ovu mjeru intenzivnije 2018. godine, imali smo 60-tak ljudi na psihosocijalnom tretmanu. Naravno, jedno vrijeme tijekom pandemije COVID-19, taj broj je opao jer sudovi nisu radili. Međutim, u ovom trenutku imamo 168 osoba kojima je izrečena mjera psihosocijalnog tretmana. To su podaci sudova, a centri za mentalno zdravlje u ovom trenutku imaju 300 osoba nad kojima se provodi ova mjera, jer kod nekih osoba mjere traju duže, i do dvije godine, a to govori i o opterećenosti zdravstvenog sustava, jer se najveći dio mjera provodi kroz centre za mentalno zdravlje. Kada vidimo ove brojke, to ne znači da je broj nasilja dvostruko ili trostruko veći, to znači da smo prepoznali nasilje, da smo promijenili i svijest onih koji donose mjere, dakle sudova, jer danas izriču značajno veći broj mjera – rekao je Čerkez.
Dodao je da je educirano 27 profesionalaca, te da bi cjelokupno društvo trebalo više uložiti u edukaciju, imati više odgovornosti i stvoriti preduvjete za sustav u kojem bi počinitelji dobili najbolji tretman, a kako se ne bi vraćali u počinjenje nasilja.
- Naravno, ovo je apel za one koji donose proračune, financijske okvire, pa i parlamente, da se izdvoje određena sredstva, s obzirom da sada radimo samo sa sredstvima međunarodne zajednice. Također, postoji velika potreba da se angažira veći broj ljudi u centrima za mentalno zdravlje, kako za rad s djecom i mladima, tako i za rad s osobama kojima sudovi izriču mjere psihosocijalnog tretmana – kazao je Čerkez.
U saopćenju Ministarstva se navodi da je šefica Sekcije za ljudska prava Misija OSCE-a u BiH Esther Garcia Fransioli naglasila kako rodno zasnovano nasilje ostaje jedan od OSCE-ovih ključnih prioriteta, pošto ono predstavlja teško kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama.
- Ta opredijeljenost je potvrđena ministarskim odlukama OSCE-a i OSCE-ovim akcijskim planom za sprječavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. OSCE odlučno prepoznaje femicid kao teško kazneno djelo koje predstavlja prijetnju sigurnosti, dostojanstvu i ravnopravnosti žena u državama članicama OSCE-a. Nakon tragičnog femicida u kolovozu 2023. godine i onih koji su uslijedili, Misija OSCE-a u BiH je intenzivirala napore usmjerene ka uklanjanju nedostataka u institucionalnom odgovoru – rekla je Garcia Fransioli.
Dodala je da je zapažen napredak ostvaren u poboljšanju zakonodavnog okvira i institucionalnog odgovora na osiguravanju bolje zaštite žrtava, ali da veća pažnja mora biti posvećena počiniteljima i promjeni njihovog ponašanja.
- Zbog toga je Misija OSCE-a u BiH rado iskoristila priliku da pruži potporu Federalnom ministarstvu zdravstva u procjenjivanju izazova i identificiranju nedostataka u pružanju psihosocijalnog tretmana u institucijama za očuvanje mentalnog zdravlja u Federaciji BiH – kazala je Garcia Fransioli.
Menadžerica Sigurne kuće Mubera Hodžić Lemeš je rekla da su počinitelji nasilja u obitelji uglavnom muškarci, a da su žrtve žene i njihova djeca.
- Obvezni psihosocijalni tretman, kao zaštitna mjera, iznimno je važan i potreban, važno je da to shvate sve institucije u sustavu, a osobito sudovi koji ga izriču, da se počinitelji nasilja uključe u tretman i da radimo na tome da povećamo broj stručnjaka koji će moći da odgovore zahtjevima počinitelja nasilja – rekla je, između ostalog, Hodžić Lemeš.
Iz Ministarstva navode da je ova tema posebno aktualna s obzirom na nedavno usvajanje novog Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, koji zadržava psihosocijalni tretman kao jednu od ključnih mjera za rad s počiniteljima nasilja.
Psihoterapeutkinja i socijalna radnica Fatima Bećirović je istakla da je ova radionica prilika za sagledavanje situacije i iskustva iz prakse, koja bi mogla biti iskorištena za izradu novog Pravilnika o načinu i mjestu provedbe zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji, saopćeno je iz Federalnog ministarstva zdravstva.