47. sjednica Vlade Federacije BiH

Skoro 3,8 miliona KM za uvezivanje radnog staža 87 radnika rudnika Kakanj i Kreka 

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela dvije odluke o uplati neuplaćenih obaveza za penzijsko i invalidsko osiguranje za uvezivanje radnog staža za ukupno 87 radnika Rudnika mrkog uglja Kakanj i Rudnika uglja Kreka koji su stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 3.772.742,79 KM.

Jednom odlukom se RMU Kakanj odobrava uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO za 28 radnika koji su stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 1.378.147,30 KM, a drugom odlukom se Rudniku uglja Kreka odobrava uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO za 59 radnika koji su stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 2.394.595,49 KM.

Sredstva za uvezivanje radnog staža će biti isplaćena iz sredstava ova dva rudnika, a za realizacije odluka zaduženi su JP Elektroprivreda BiH, rudnici Kakanj i Kreka, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, te Porezna uprava Federacije BiH.

Odluke stupaju na snagu dan nakon objave u Službenim novinama Federacije BiH.

 Donesene potrebne odluke neophodne za nastavak izgradnje autoceste u Federaciji BiH 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija donijela potrebne odluke koje su neophodne za nastavak izgradnje dvije dionica autoceste u Federacije BiH.

Prvom Odlukom utvrđuje da je izgradnja dionice autoceste Mostar Sjever - Mostar Jug na Koridoru Vc od javnog interesa za Federaciju BiH. Ovom odlukom utvrđuje se i da je JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju objekta. Također, nalaže se korisniku eksproprijacije da pokrene postupak eksproprijacije nekretnina.  Sredstva za realizaciju ove odluke osigurat će JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar, a za provođenje odluke zadužuju se Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti.

Kako je obrazloženo donošenje ove odluke je potrebno kako bi se omogućilo pokretanje postupka eksproprijacije nekretnina na ovoj dionici, što je ujedno i preduslov za realizaciju projekta izgradnje autoceste na ovoj dionici.

S ciljem nastavka izgradnje autoceste danas je dopunjena i Odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju dionice autoceste Medakovo - Ozimica na Koridoru Vc. Kako je obrazloženo, došlo je do nepotpune eksproprijacije nekretnina u svrhu izmještanja žica dalekovoda, te elektrotehničkih instalacija (podzemnih i nadzemnih) elektro stubova srednje i nisko naponske mreže, te potpune eksproprijacije transformatorskih stanica i TK šahtova na dionici Medakovo - Ozimica Koridora Vc u Općini Tešanj. S obzirom na to donošenje ove odluke bilo je potrebno kako bi se omogućio nastavak postupka eksproprijacije nekretnina na ovoj dionici, što je ujedno i preduslov za realizaciju projekta izgradnje autoceste na ovoj dionici.

 Donesena Odluka o izradi Strategije upravljanja javnim finansijama 

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva finansija donijela Odluku o izradi Strategije upravljanja javnim finansijama Federacije BiH 2026 - 2030. godina. Ova strategija predstavlja sektorski strateški dokument Federacije BiH koji definira i usmjerava na poboljšanje kvaliteta javnih finansija, veću jasnoću i predvidljivost fiskalne politike, istovremeno promovirajući održiv i inkluzivan ekonomski rast kroz snažnije poticaje za reforme u Federaciji BiH.

Svrha Strategije je da pruži sveobuhvatan i integriran okvir za planiranje, koordinaciju, provođenje i praćenje napretka ka efikasnom korištenju raspoloživih javnih resursa, povećanje transparentnosti i funkcionalnosti upravljanja javnim finansijama u skladu sa EU i međunarodnim standardima.

Učesnici u procesu izrade Strategije su nadležne institucije Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, te relevantni socioekonomski partneri, kako bi se optimalno reflektirale razvojne potrebe sistema svih nivoa vlasti u Federaciji. Jedinice lokalne samouprave svoje interese u procesu izrade Strategije izražavaju i zastupaju putem Saveza općina i gradova Federacije.

Na osnovu pojedinačnih strategija svih nivoa vlasti, koje se donose u skladu sa ustavnim nadležnostima, kreira se sveobuhvatna strategija upravljanja javnim finansijama u Bosni i Hercegovini, kao odraz opredijeljenosti vlasti u BiH za provođenje reforme upravljanja javnim finansijama. S pripremom i usvajanjem Sveobuhvatne strategije, Bosna i Hercegovina ispunjava preuzete obaveze u oblasti evropskih integracija i istovremeno slijedi preporuke međunarodnih organizacija i institucija. Pojedinačne strategije upravljanja javnim finansijama svih nivoa vlasti, služe kao glavna smjernica za period od 2025. do 2030. godine za jačanje pravnog i institucionalnog okvira i sistema za upravljanje javnim finansijama svih nivoa vlasti u skladu sa zahtjevima Evropske unije i međunarodnim standardima.

Nosilac izrade Strategije upravljanja javnim finansijama Federacije BiH je Federalno ministarstvo finansija, koje će voditi računa o usaglašenosti razvojnih pravaca i strateških ciljeva sa strateškim ciljevima iz Strategije razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina, dokumenata relevantnih za proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i drugih međunarodno preuzetih obaveza Bosne i Hercegovine.

Rok za izradu i usvajanje Strategije upravljanja javnim finansijama Federacije BiH je 30. juni ove godine.

Donesena Uredba o mjerama finansijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima u FBiH: Refundacija s ciljem očuvanja radnih mjesta 

Vlada Federacije BiH donijela je na današnjoj sjednici Uredbu o mjerama finansijske pomoći niskoakumulativnim djelatnostima u Federaciji BiH s ciljem održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu. Ovom uredbom uređuju se uslovi za dodjelu finansijske pomoći privatnim poslodavcima u FBiH, način dodjele, te analiza efekata, kao i način izvještavanja. Riječ je o finansijskoj pomoći poslodavcima koji obavljaju djelatnost u tekstilnoj i kožnoj, te industriji obuće i niskoakumulativnim djelatnostima tradicionalnih i starih zanata, izuzimajući rudnike uglja, te djelatnostima koje na osnovu Zakona o doprinosima FBiH imaju povlaštenu stopu doprinosa.

U razlozima za donošenje ove uredbe obrazloženo je da je Vlada FBiH ovu uredbu pripremila, kako bi se, nakon povećanja najniže neto plate za 2025. godinu u Federaciji BiH, prevazišli potencijalni problemi za poslodavce i obrtnike. Vlada je predvidjela program refundiranja iz Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2025. godinu. Sredstva finansijske pomoći po ovoj uredbi će se dodjeljivati u svrhu refundacije već isplaćenog dijela plate s ciljem održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu. Vlada ovom uredbom namjerava pomoći privatnim poslodavcima i obrtima. 

Dodjela finansijske pomoći se odnosi na refundaciju već isplaćenog dijela plate za zaposlene radnike za period od 1.1. do 31.12.2025. godine. Cilj je održivost korisnika finansijske pomoći, očuvanje postojećih radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti.

Ukupna finansijska sredstva za provedbu ove uredbe su osigurana u Finansijskom planu Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2025. godinu. Sredstva ove pomoći koristit će se za refundaciju isplaćenog dijela plate za broj radnika koji je korisnik imao zaključno sa 30.11.2024. godine, a koji su imali neto platu manju od 800 KM i koji imaju kontinuitet u prijavi osiguranja radnika tokom 2025. godine. Uredbom je utvrđeno da se ova pomoć korisnicima isplaćuje mjesečno, odnosno, najkasnije 45 dana od završetka tekućeg mjeseca 2025. godine.  

Precizirano je da će se ova pomoć dodjeljivati na osnovu podataka dobivenih od Porezne uprave FBiH, a koji kumulativno ispunjavaju uslove da imaju sjedište na teritoriji FBiH, zatim da imaju najmanje jednog zaposlenog radnika na dan 30.11.2024. godine koji je imao neto platu manju od 800 KM i najmanje jednog zaposlenog radnika na kraju tekuceg mjeseca 2025. godine. Uslov je i da imaju ostvarenu neto dobit od poslovanja (privredna društva), odnosno dohodak od samostalne djelatnosti (obrti) u posljednjem finansijskom izvještaju manju od 6.500 KM po zaposlenom radniku (prosječan broj radnika u 2024. godini), kao i da nemaju neizmirenih obaveza po osnovu doprinosa i poreza, zaključno sa krajem prethodnog mjeseca u odnosu na mjesec 2025. godine za koji se isplaćuje plata. Također, u uslovima je i da su transakcijski računi korisnika aktivni, te da su očuvali postojeća radna mjesta. Pod ovim pojmom se misli na one koji na kraju tekućeg mjeseca u 2025. godini imaju isti ili veći broj zaposlenih od broja radnika na dan 30.11.2024. godine.  

Pravo na refundaciju omogućeno je i korisnicima koji imaju eventualno umanjenje broja radnika do 10 posto u odnosu na broj radnika na dan 30.11.2024. godine. U ovom slučaju će se sredstva koristiti umanjeno za eventualni smanjeni broj radnika za tekući mjesec. Eventualni smanjeni broj radnika će biti smješten u platni razred koji je također utvrđen Uredbom, a u kojem poslodavac ima najviše radnika. U slučaju istog broja radnika u platnim razredima opisanim refundacija će se obračunati prema platnom razredu koji je povoljniji za korisnike finansijske pomoći. U slučaju da je potencijalni korisnik smanjio broj radnika za više od odobrenog postotka na kraju tekućeg mjeseca u 2025. godini, nema pravo na refundaciju za taj mjesec, ali je omogućeno ostvarivanje ovog prava za sljedeći mjesec, ukoliko ispuni uslov koji se odnosi na očuvanje postojećih radnih mjesta.

Visina iznosa koji se dodjeljuje na ime finansijske pomoći, izračunava se množenjem jedinične vrijednosti koeficijenta sa brojem zaposlenih radnika. Koeficijent jedan u iznosu od 100 KM utvrđen je za sve zaposlene radnike kod korisnika kojima je na dan 30.11.2024. godini isplaćivana neto plata od 700,01 do 800 KM, a koeficijent dva u iznosu od 200 KM za sve zaposlene kojima je isplaćivana neto plata do 700 KM.

Zavod će na osnovu pribavljenih podataka iz službenih evidencija Porezne uprave FBiH izvršiti isplatu finansijske pomoći na transakcijske račune korisnika. Porezna uprava FBiH će po zahtjevu Zavoda iz službenih evidencija obezbijediti popis korisnika sa brojem zaposlenih radnika i iznosima neto plate za novembar 2024. godine. To znači da korisnici ovih sredstava neće imati obavezu da podnose zahtjeve, ni dokumentaciju Zavodu, jer će svi podaci biti po automatizmu dostavljeni iz Porezne uprave FBiH.

Također, Uredbom je određeno da će Vlada objaviti konačne odluke o dodjeli finansijske pomoći korisnicima u Službenim novinama FBiH najkasnije 45 dana po okončanju tekućeg mjeseca, a koje će biti objavljene na web stranicama Vlade Federacije BiH i Zavoda.

Za provođenje ove uredbe sredstva u iznosu do 15.000.000 KM osigurana su u Finansijskom planu Federalnog zavoda za 2025. godinu.

 Utvrđen Prijedlog strategije za mlade 2025-2034. godine

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta, prihvatila Prijedlog strategije za mlade Federacije Bosne i Hercegovine za period 2025-2034. godine koji će biti dostavljen Parlamentu Federacije BiH radi razmatranja i donošenja. Ovo je prvi strateški dokument u Federaciji Bosne i Hercegovine namijenjen mladima.

U dijelu predložene strategije pod nazivom „Vizija razvoja institucionalne brige o mladima u Federaciji Bosne i Hercegovine” navedno je da je “Federacija BiH pozitivno i prosperitetno okruženje u kojem mladi ljudi ostvaruju svoja prava, zdravo odrastaju i podržani su da ostvaruju svoje obrazovne, poslovne, kulturne i sportske potencijale. Ovakvo okruženje je bazirano na uključivanju mladih u društveni i politički život, te osiguravanju jednakih šansi za sve mlade, a sve u funkciji uspostavljanja društva usmjerenog ka znanju, inovacijama i budućem prosperitetu”.

Također, je navedeno da je ovaj dokument sačinjen s namjerom jasnog i sveobuhvatnog opredjeljenja federalnih vlasti u stvaranju neophodnih uslova za dugoročno poboljšanje položaja mladih, te njihovu potpunu integraciju u društvenu zajednicu. Istaknuto je da je značaj ovog dokumenta još i veći zbog toga što je riječ o prvoj strategiji prema mladima na nivou FBiH, kao i zbog toga što Bosna i Hercegovina nema državnu strategiju prema mladima.

Naglašava se i da, svjesna činjenice da mladi jesu istinski potencijal svakog društva, Vlada Federacije BiH ovim strateškim dokumentom iskazuje opredjeljenje da uloži maksimalne napore u koordinaciji svih federalnih struktura kako bi pružila podršku mladima u različitim oblastima društvenog života.

U Prijedlogu strategije je navedeno i da je strategija donesena u skladu sa Zakonom o mladima FBiH, te da je kreirana na participativan način i u duhu partnerskog odnosa predstavnika/ca vladinog i nevladinog sektora u kojem su glasovi mladih bili dominantni kreator strateških opredjeljenja.

Strategija bi trebala da se ne bavi apsolutno svim problemima koje mladi evidentno imaju već objektivno odabranim problemima iz sedam oblasti prioritetnih za mlade ljude u FBiH, a to su rad, zapošljavanje i preduzetništvo mladih, zatim obrazovanje i nauka mladih, socijalna briga o mladima, zdravstvena zaštita i sigurnost mladih, te kultura, sport i okoliš, kao i aktivizam (učešće, volontiranje i mobilnost) mladih.

Navedeno je da je iz svake od ovih navedenih oblasti izdvojeno četiri do sedam ključnih problema kojima je strategija posvećena. Istaknuto je da su dva ključna principa kojima se vodi ovaj strateški dokument, te da se odnose na uključivanje mladih u procese odlučivanja, te kreiranje jednakih šansi za sve mlade u Federaciji BiH. Također je navedeno da su ovi principi zastupljeni u procesu planiranja ciljeva, prioriteta i mjera za sve oblasti.

Izrađivač Prijedloga strategije je naveo i da jasan zakonski okvir i kontekst u kojem se strategija razvila i u kojem će se provoditi, te dobro definisani problemi bazirani na istraživanju položaja i potreba mladih u FBiH, zatim precizno definisani strateški ciljevi, prioriteti i indikatori, jasan plan za kreiranje mjera, načina provedbe strategije i podjele mjera i odgovornosti u skladu s nadležnostima pojedinih institucija, čine stabilnu strukturu dokumenta i realan put za ostvarenje strateških ciljeva.

Kadrovska rješenja 

Vlada Federacije BiH je donijela Rješenje o privremenom postavljenju Samira Numanovića za direktora Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine, na tri mjeseca ili do okončanja konkursne procedure u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH. Prethodno je doneseno Rješenje kojim se razrješava dužnosti dosadašnji direktor Gender centra FBiH, zbog ispunjavanja zakonskih godina života kao uslova za prestanak radnog odnosa u organu državne službe.

Data je i prethodna saglasnost Skupštini Privrednog društva Operator Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo za imenovanje Emira Dizdara za člana Nadzornog odbora ovog privrednog društva, na period do isteka mandata ostalih članova ovog nadzornog odbora koji su imenovani na mandat od četiri godine počev od 8.4.2024. godine. Prije toga data je prethodna saglasnost Skupštini Privrednog društva Operator - Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo za razrješenje vršioca dužnosti člana Nadzornog odbora ovog privrednog društva, radi okončanja konkursne procedure.

Vlada Federacije BiH dala je prethodnu saglasnost za imenovanje vršioca dužnosti članova Nadzornog odbora Javnog preduzeća Željeznice FBiH d.o.o Sarajevo, na vremenski period do najviše tri mjeseca, odnosno do okončanja konkursne procedure, u sastavu Mia Glamuzina, Želimir Bukarić, Pavle Krstić, Melća Đidelija, Antonijo Zlomislić i Benjamin Huremović. Prije toga data je prethodnu saglasnost za razrješenje članova Nadzornog odbora JP Željeznice FBiH d.o.o Sarajevo, prije isteka mandata.

Data je i prethodna saglasnost Nadzornom odboru Javnog preduzeća Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo za donošenje Odluke o imenovanju vršioca dužnosti članova Uprave ovog javnog preduzeća, na period do šest mjeseci odnosno do okončanja konkursne procedure, i to Mirze Hadžibegića za v.d. generalnog direktora (predsjednika Uprave), Dejana Kvesića za v.d. izvršnog direktora za poslove željezničke infrastrukture, Zlatka Jelića za v.d. izvršnog direktora za ekonomske poslove, Ene Duran - Živanović za v.d. izvršnog direktora za pravne i kadrovske poslove, Adnana Kubata za v.d. izvršnog direktora za poslove željezničkog operatera, te Anela Topalovića za v.d. izvršnog direktora za poslove razvoja i investicija. Prije toga data je prethodna saglasnost Nadzornom odboru JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo za donošenje Odluke o razrješenju vršioca dužnosti članova Uprave ovog javnog preduzeća, zbog isteka perioda na koji su imenovani.

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećim skupštinama privrednih društava danas su opunomoćeni Zineta Mujaković (Nacionalni park Una d.o.o. Bihać), Amela Mikulić (Tehnički remontni zavod Hadžići d.d. Hadžići Sarajevo), Jadranko Puljić (Sarajevoputevi d.d. Sarajevo i Autoceste FBiH d.o.o. Mostar), te Ismet Demirović (Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo).