Utvrđen Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, utvrdila Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH koji će biti upućen u daljnju parlamentarnu proceduru.

Cilj zakona je zaštita žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te suzbijanje i prevencija ovog nasilja kojim se krše ljudska prava i slobode koja su zagarantirana ustavima, zakonima, Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici i prihvaćenim međunarodnim ugovorima. Ovim zakonom je utvrđeno da je zaštita od nasilja od javnog interesa za Federaciju BiH, kantone, gradove i općine u Federaciji BiH. Također, njime se u zakonodavstvo Federacije djelimično preuzima Direktiva (EU) Evropskog parlamenta i Vijeća od 14.5.2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici.

Utvrđenim prijedlogom uređuje se zaštita od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, zatim osobe koje se u smislu ovog zakona smatraju članovima porodice, krug zaštićenih osoba, subjekti zaštite, specijalizirane usluge podrške, te postupak zaštite žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama i mjere za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.

Zakon, također, uređuje pomoć žrtvama, te mjere za sprečavanje nasilja od osoba koje su učinile nasilje, ulogu udruženja i fondacija u sistemu zaštite žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te saradnju svih subjekata koji su u funkciji zaštite od nasilja u porodici i nasilja prema ženama. Propisuje i prikupljanje podataka o njegovoj primjeni i osnivanje Komisije za praćenje primjene Zakona, te druga pitanja od značaja za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH.

Zaštita od nasilja uređena ovim zakonom i drugim zakonima i propisima, primjenjuje se u skladu sa međunarodnim ugovorima i standardima koje je prihvatila BiH, koji uređuju zaštitu od nasilja, a primjenjivat će se u svim slučajevima radi osiguranja najdjelotvornije zaštite prava žrtve nasilja bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.

Ovim zakonom naglašena je obaveza prijave nasilja koja se odnosi na socijalne, zdravstvene i obrazovane institucije. Uvode se i hitne mjere zaštite koje provode policijski organi, te mogućnost elektronskog nadzora nasilnika kojem je određena mjera udaljenja iz stana i približavanja žrtvi. Kada je riječ o privremenom lišavanju slobode i zadržavanju, zakonom su predviđene veće ovlasti policiji. Također proširuju se obavezni elementi u zahtjevu za izricanje zaštitinih mjera, te se omogućava sigurnim kućama da se mogu osnovati kao ustanove.  Uvodi se i kazneno djelo kršenja zaštitnih mjera za koje je utvrđena kazna zatvora do tri godine, dok se kaznena politika za učinioce nasilja u porodici i nasilja prema ženama znatno pooštrava.

Između ostalog, Prijedlogom zakona je propisan postupak ostvarivanja zaštite prava žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a definiraju se i hitne mjere zaštite čija je svrha otklanjanje neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet žrtve nasilja i njihove djece i sprečavanje ponavljanja nasilja, kao i zaštitne mjere, te zbrinjavanje žrtve. Zakonom su, također, definirani i ostali oblici zaštite i pomoći koju ima žrtva nasilja, te uloga nevladinih organizacija u pružanju podrške žrtvama nasilja. Predlagač je propisao i obavezu vođenja evidencije i dostavljanja izvještaja Komisiji za praćenje primjene ovog zakona, vršenje nadzora nad njegovom primjenom, te prekršajne sankcije.

Predlagač u razlozima za donošenje ovog zakona podsjeća da su Komisija za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, te zastupnici u ovom domu Alma Kratina i Vibor Handžić sačinili Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici koji je 2022. godine usvojen u oba doma Parlamenta FBiH.

Pojašnjavaju da su, s obzirom na zastoj u donošenju ovog zakona, te tragičnih događaje nasilja u porodici i nasilja prema ženama koji su se dogodili u FBiH tokom 2023. i 2024. godine, Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo pravde, u svojstvu obrađivača, preuzeli tekst pomenutog nacrta zakona i nastavili proceduru na njegovoj daljnjoj izradi. Dodaju da je nakon obavljenih konsultacija sa stručnom javnosti, promijenjen i naziv zakona, a kako bi se poslala jasna poruka o potrebi dodatne institucionalne zaštite ne samo porodice, već i žene kao ranjive kategorije.

Obrazloženo je da su prilikom izrade ovog zakona u obzir uzete i Preporuke o implementaciji Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici od 12.12.2022. godine, te da se nakon ratifikacije ove konvencije s ciljem unapređenja sistema zaštite od nasilja u porodici i žene pristupilo izradi potpuno novog zakona jer ista nije bila inkorporirana u zakonodavstvo Federacije BiH. Dodaju i da je tokom izrade zakona na snagu stupila i Direktiva (EU) Evropskog parlamenta i Vijeća od 14.5.2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici, radi čega se pristupilo i dodatnom usaglašavanju zakona sa ovom direktivom. Također, obrazloženo je da su u procesu izrade teksta zakona učestvovale sudije općinskih, kantonalnih i federalnih sudova, te kantonalni tužioci, dok su u procesu provođenja javnih konsultacija i rasprave i izrade učestvovale i doprinos dale i međunarodne organizacije u našoj zemlji (Vijeće Evrope, OSCE, UN Woman, UNFPA), zatim nevladinin sektor, kao i nadležne institucije i njihovi predstavnici sa različitih nivoa izvršne i zakonodavne vlasti.  

Utvrđene izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Kako je propisano ovim izmjenema i dopunama, ovim zakonom se u zakonodavstvu Federacije BiH djelimično preuzima Direktiva (EU) 2024/1385 Evropskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (SL L2024/1385).

Glavni cilj ovih izmjena bio je implementacija Istanbulske i Lanzarote konvencije, što je sada gotovo u potpunosti integrirano u tekst zakona.

U utvrđenom tekstu zakona se sa 63 člana predlažu izmjene i dopune odredbi Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Između ostalog, cilj predloženih izmjena je pooštravanje kazni, naročito za krivična djela koja se tiču zaštite djece i porodice.

Novina je uvođenje i niza drugih krivičnih djela, kao što su spolno uznemiravanje, zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, uhođenje, odnosno i drugih djela koja se mogu  zloupotrijebiti protiv djece. Uvodi se i novi vid izvršenja tog krivičnog djela, odnosno da je on moguć i putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Osim toga, jedna od novina u ovim izmjenama bit će onemogućenje otkupa kazne za krivična djela protiv slobode i spolnog morala, krivična djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, krivična djela protiv braka i porodice, na štetu djeteta.

U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da s obzirom da se nakon ratifikacije Konvencija Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici i Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe, ove konvencije nisu bile inkorporirane u krivično zakonodavstvo Federacije BiH, te cijeneći činjenicu da je u međuvremenu usvojena i Direktiva (EU) 2024/1385 Evropskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (SL L2024/1385), pristupilo izradi sveobuhvatnih izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH s ciljem unapređenja zaštite djece, žena i porodice kao jezgre društva, te radi usklađivanja krivičnog zakonodavstva s evropskom pravnom stečevinom.

Predlagač podsjeća i da je 27.4.2022. godine Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH, a koji je 21.7.2022. godine usvojio i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. U skladu s tim, federalni ministar pravde organizirao je i proveo javnu raspravu. U procesu javne rasprave pristigao je veliki broj komentara i sugestija za izmjenu Krivičnog zakona Federacije BiH koje je razmatrala ekspertna radna grupa.

Dodaju i da je prilikom izrade ovog zakona, obrađivač imao u vidu zaključak Parlamenta Federacije BiH, te Vlade Federacije BiH kojim je naloženo da se prilikom izrade ovog zakona pooštri kaznena politika u krivičnom zakonodavstvu Federacije BiH.

Utvrđen Nacrt novog zakona o kontroli cijena

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, utvrdila je Nacrt zakona o kontroli cijena, te ga uputila u daljnju parlamentarnu proceduru. Ovim zakonskim rješenjem uređuju se način i uslovi formiranja cijena proizvoda i usluga, kontrola i praćenje cijena od strane nadležnih organa na tržištu Federacije BiH, kao i privremene mjere kontrole cijena u slučaju značajnih poremećaja na tržištu. Također, utvrđuju se prava i obaveze nadležnih organa Federacije, kantona, grada i općine u vršenju kontrole cijena, te druga pitanja značajna za oblast cijena.

Federalno ministarstvo trgovine u razlozima za donošenje ovog zakona obrazložilo je da je važećim Zakonom o kontroli cijena, čiji je osnovni tekst iz 1995. godine, propisano da privredna društva, druga pravna i fizička lica slobodno formiraju cijene proizvoda i usluga prema uslovima tržišta, osim za proizvode za koje je posebnim propisom utvrđen drugačiji način formiranja cijena. Predlagač dalje ističe da se, imajući u vidu potrebu za potpunijim i preciznijim uređenjem ove oblasti, nije pristupilo izmjenama i dopunama ovog zakona, jer bi one obuhvatale više od polovine članova osnovnog teksta, što bi bilo suprotno Pravilima za izradu zakona i drugih propisa. Istaknuto je i da je tokom primjene uočeno da pojedine odredbe važećeg Zakona o kontroli cijena nisu dovoljno jasno definirane, te je ocijenjeno da ih radi lakše primjene treba preciznije urediti.

Obrazloženo je da se novine koje donosi Nacrt novog zakona o kontroli cijena odnose na preciznije uređenje ovlaštenja federalnih ministarstava trgovine, te energije, rudarstva i industrije vezano uz izradu prijedloga privremene mjere kontrole cijena. Zatim, preciznije se definira šta se smatra značajnim poremećajem na tržištu, a dodatno se preciziraju i  privremene mjere kontrole cijena za pojedine proizvode usluge. Ističe se i definiranje temporalnosti trajanja propisanih mjera koje Vladi Federacije BiH predlaže Federalno ministarstvo trgovine, a predviđeno je da one najduže traju šest mjeseci, uz mogućnost da se s ciljem ostvarivanja efekata izuzetno mogu produžiti za još šest mjeseci. Preciziraju se i proizvodi i usluge za koje, u skladu sa ovim zakonom, kantoni, gradovi i općine mogu propisivati privremene mjere kontrole cijena. Preciznije se definira i  sastav Savjeta za cijene, kao i predmet rada, te obaveza ovog savjeta da daje preporuke za otklanjanje uzroka i posljedica poremećaja na tržištu.

Također, propisuje se da upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo, a inspekcijski nadzor federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori i kantonalni, gradski i općinski tržišni inspektori, svako u okviru svoje nadležnosti.

  Utvrđene izmjene i dopune Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo 

Vlada Federacije BiH utvrdila je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Predlagač je pojasnio da se ovim izmjenama i dopunom Zakona izvršavaju odluke Ustavnog suda BiH, Ustavnog suda Federacije BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava. Prijedlogom zakona se otklanja povreda prava na lokalnu samoupravu. Također se propisuje da nosilac prava iz kupoprodajnog ugovora koji je zaključio pravno obavezujući ugovor iz člana 39. stav 1. Zakona, a koji je napustio stan u FBiH i nakon toga iz istog stambenog fonda ili novoosnovanih stambenih fondova oružanih snaga država nastalih iz bivše SFRJ stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tom pravu, sticanjem novog stana raskinut je ugovor o otkupu stana u Federaciji BiH i nema pravo na povrat stana, niti pravo na upis prava vlasništva nad tim stanom.

Istovremeno nosilac prava iz kupoprodajnog ugovora koji je zaključio pravno obavezujući ugovor iz člana 39. stav 1. Zakona, a koji je nakon 14.12.1995. godine ostao u službi u oružanim snagama izvan teritorija BiH, a nije stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tome pravu, umjesto upisa prava vlasništva po zaključenom ugovoru ima pravo na naknadu od Federacije BiH od 1.000 KM po kvadratnom metru stana umanjenu za amortizaciju po stopi od jedan posto godišnje. Pravo na pomenutu naknadu ostvaruje i nosilac prava iz pravno obavezujućeg ugovora čiji je zahtjev za vraćanje stana odbijen.

Nosilac stanarskog prava ili član njegovog porodičnog domaćinstva koji nije zaključio pravno obavezujući ugovor o otkupu stana i koji nije stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tom pravu, a čiji je zahtjev za povrat stana odbijen u skladu sa članom 3a. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, ima pravo na naknadu od Federacije BiH. Nosilac stanarskog prava ili član njegovog porodičnog domaćinstva koji nije zaključio pravno obavezujući ugovor o otkupu stana, a koji je stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tom pravu nema pravo na povrat stana, niti pravo na naknadu od FBiH. Naknade će se isplatiti u dvije jednake godišnje rate, a zahtjev za naknadu podnosi se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Utvrđen koeficijent za naknadu demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za period oktobar - decembar ove godine 

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata donijela Odluku o utvrđivanju koeficijenta za obračun i isplatu mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za period oktobar – decembar 2024. godine (IV kvartal ove godine).

Ovom odlukom utvrđuje se koeficijent 1 (jedan) za obračun i isplatu mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za period oktobar - decembar 2024. godine u okviru Transfera za implementaciju Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica - novčana egzistencijalna naknada, koji je utvrđen Budžetom Federacije BiH za 2024. godinu.

Na osnovu ovog koeficijenta i utvrđenog iznosa u članu 22. Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, utvrdit će se visina mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica, za period oktobar - decembar 2024. godine, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Odlukom je propisano i da će se ovaj koeficijent primjenjivati za navedeni period, u skladu sa raspoloživim sredstvima Budžeta Federacije BiH za 2024. godinu.

Za realizaciju ove odluke obezbjeđena su sredstava u okviru Transfera za implementaciju Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica - novčana egzistencijalna naknada, a ukupna sredstva u Budžeta Federacije BiH za 2024. godinu za ovu namjenu iznose  61.670.100 KM.

Na prijedlog premijera Vlada dala zaduženja za nabavku lijeka za cističnu fibrozu

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, usvojila je danas zaključkom usmenu informaciju o potrebi nabavke lijeka za cističnu fibrozu.

Istovremeno, Vlada je zadužila Federalno ministarstvo zdravstva da izvrši izmjenu Odluke o listi lijekova Fonda solidarnosti na temelju protokola liječenja cistične fibroze.

Također, Federalno ministarstvo zdravstva je zaduženo da Federalnom ministarstvu finansija u roku od 24 sata uputi Zahtjev za internu preraspodjelu neutrošenih sredstava na svom budžetskom razdjelu planiranim Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, a s ciljem osiguranja sredstava za nabavku lijeka za cističnu fibrozu putem Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.

Istim zaključkom Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine zadužen je da u roku od 48 sati pokrene proceduru nabavke lijeka za cističnu fibrozu.

Danas doneseni zaključak je stupio na snagu danom donošenja. 

Podrška obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je dala saglasnost Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica za sklapanje sporazuma o saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica – Potočari,  Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, radi podrške Programu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u iznosu od 500.000 KM.

Ova, 30. godišnjica nosi poseban značaj, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za međunarodnu zajednicu, naročito nakon usvajanja Rezolucije Generalne skupštine UN-a kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

S obzirom na značaj i obim planiranih aktivnosti, kako u kompleksu Memorijalnog centra, tako i širom Bosne i Hercegovine i inostranstva, bit će osigurana dodatna sredstva u iznosu od 500.000 KM, kako bi se omogućila adekvatna realizacija.

Istaknuto je da je ovo prvi put da se ovakav vid saradnje uspostavlja sporazumom između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari. Također, ovaj vid podrške neće utjecati na ostalu podršku za realizaciju programa i projekata koji se putem ovog resornog ministarstva realizuju na području regije Srebrenica iz Budžeta Federacije BiH.