38. sjednica Vlade FBiH

Vlada FBiH omogućila poslodavcima da isplate neoporezivu pomoć uposlenicima u iznosu do 2.768 KM

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, kojom je po ovlaštenju premijera Federacije BiH predsjedavao zamjenik premijera i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica uzrokovanih rastom cijena osnovnih životnih namirnica donijela Uredbu kojom se uređuje pravo na isplatu pomoći od strane poslodavca, dinamika isplate i način realizacije. Pravo na ovu pomoć, usljed inflatornog rasta cijena, ima lice koje ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu sa članom 4. Zakona o radu.

Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći u maksimalnom iznosu do 2.768 KM u skladu sa finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom. Također, može izvršiti isplatu pomoći i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Pomoć se može isplatiti u periodu od dana stupanja na snagu ove uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja. Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu.

Uredbom je precizirano da se isplata pomoći može izvršiti do maksimalno šest tranši (dijelova), s tim da ukupan iznos ne može preći 2.768 KM. Također, pomoć se može isplatiti i jednokratnom tranšom. Pravo na isplatu pomoći imaju svi zaposlenici koji su zatečeni u radnom odnosu na dan donošenja akta koji je poslodavac dužan donijeti (naprimjer, odluka, pravilnik) kojim će se, između ostalog, urediti iznos pomoći, datum isplate, broj tranši i uslovi isplate, a bez diskriminacije na bilo koji način. Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos, poslodavac koji pomoć isplaćuje u više tranši nema obavezu isplate preostalih tranši zaposleniku nakon prestanka radnog odnosa. Određeno je i da se pojedinačni akti koje donosi poslodavac za ostvarivanje ovog prava obavezno se donose u pisanom obliku.

Poslodavac je dužan, do 15. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći ili dijela pomoći, dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi Izvještaj o isplati pomoći. Porezna uprava FBiH je dužna zbirne podatke iz ovog izvještaja dostaviti Federalnom ministarstvu finansija do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Podatke o ukupno isplaćenoj pomoći, u skladu sa ovom uredbom, Porezna uprava je dužna dostaviti Ministarstvu do 15. februara 2025. godine. Na osnovu ovih podataka, Ministarstvo će dostaviti Vladi FBiH Informaciju o izvršenim isplatama pomoći u skladu sa ovom Uredbom. 

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a prestaje važiti 31.12.2024. godine.

Kako je navedeno u obrazloženju Uredbe, isplata neoporezive pomoći radnicima će direktno imati utjecaj na povećanje njihove kupovne moći i lakše podnošenje inflatornog pritiska uzrokovanog i vanjskim i internim utjecajima na koje oni ne mogu utjecati. Sa aspekta pravednosti, mjera ima za cilj povećanje socijalne pravde posebno uzimajući u obzir zaposlene sa najnižim primanjima. Prema podacima od Porezne uprave, oko 120.000 radnika prima najnižu plaću, a još dodatnih 70.000 radnika prima nešto višu plaću od najniže, odnosno plaću u iznosu do 800 KM. S druge strane, naglašeno je da ovu mjeru treba razmatrati i sa aspekta poslodavaca i to sa više strana. Prvenstveno, treba imati u vidu da će poslodavci imati priliku kroz ovu Uredbu pomoći svojim zaposlenicima, a bez dodatnog poreznog opterećenja, dok će s druge strane ova mjera doprinijeti zadržavanju radnih mjesta i smanjenju fluktuacije radnika.

Istaknuto je da je ova uredba samo dio seta fiskalnih mjera koje kroz svoje programe rada planira provesti Vlada FBiH, a posebno se to odnosi na donošenje novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak, te se Uredba treba posmatrati u cjelokupnom kontekstu mjera koje provodi Vlada. Sve ove mjere u kombinaciji sa investicijskim ciklusom u polju prometne povezanosti imaju cilj generirati veći ekonomski rast Federacije BiH.

Navedeno je da sa propisanom pomoći svaki radnik može dobiti do 2.768 KM u periodu važenja  Uredbe, što iznosi 461 KM na mjesečnom nivou. Potpuna primjena ove uredbe osigurat će da minimalno mjesečno primanje koje zaposlenik primi putem transakcijskog računa bude iznad prosječne neto plaće u FBiH, uključujući i naknade koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima. Ovom Uredbom, Vlada FBiH omogućava, ali ne propisuje obavezu, da poslodavci svojim zaposlenicima isplate novčanu pomoć.

Utvrđeni prijedlozi zakona o izmjeni Zakona o policijskim službenicima FBiH i Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova utvrdila prijedloge zakona o izmjeni Zakona o policijskim službenicima Federacije BiH i Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije BiH. Oba prijedloga zakona bit će upućena u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.

Kako je navedeno u obrazloženju, Zakonom o policijskim službenicima FBiH utvrđeni su uslovi za prestanak radnog odnosa za policijskog službenika. Jedan od uslova za prestanak radnog odnosa je kada policijski službenik ispuni uslove za sticanje prava na penziju. S obzirom da prestanak radnog odnosa policijskog službenika koji je utvrđen u članu 122. tačka 3. Zakona o policijskog službenika FBiH nije usklađen sa odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH neophodno je izvršiti izmjenu ove odredbe Zakona o policijskim službenicima FBiH kako bi se ostvarivanje prava policijskih službenika, odnosno ostvarivanje prava i penzijskog invalidskog osiguranja moglo ostvarivati u skladu sa važećim propisima koji to pitanje uređuju.

Danas utvrđenim Prijedlogom zakona mijenja se član 122. tačka 3., na način da policijskom službeniku prestaje radni odnos kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života, osim za policijskog službenika koji bude imenovan za direktora uprave policije ili zamjenika direktora uprave policije, a kojem radni odnos prestaje sa istekom mandata u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima FBiH.

Kada je riječ o Zakonu o unutrašnjim poslovima FBiH, današnjnim izmjenama briše se odredba koja se odnosila na to da u vrijeme raspisivanja javnog konkursa i trajanja mandata kandidat za direktora i zamjenika direktora Federalne uprave policije ne ispunjava uslove za penziju. Ovom izmjenoma su pojednopstavljeni uslovi u pogledu izbora direktora i zamjenika direktora Federalne uprave policije.

Za sufinansiranje izgradnje željezničke infrastrukture 4,2 miliona KM

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava kapitalnog transfera - Kapitalni transferi javnim preduzećima - za sufinansiranje izgradnje željezničke infrastrukture, utvrđenog Budžetom Federacije BiH za 2024. godinu, u iznosu od 4.200.000 KM.

Sredstva u iznosu od 1.600.000 KM bit će utrošena za investiciono ulaganje u gornji i donji stroj lijevog kolosijeka pruge na dionici pruge Maglaj - Zavidovići (šine, pragovi, kolosječni pribor i tucanik). Sredstva u iznosu od 1.400.000 KM predviđena su za investiciono ulaganje u gornji stroj, skretnice sa skretničkom gradom i pričvrsnim priborom u stanicama Zenica (Putna skretnica broj 1AB/CD), Kakanj (skretnica broj 6), Rajlovac (Putna skretnica 1) i Rajlovac (Teretna skretnica broj 42). Također, za nadogradnju staničnih signalno - sigurnosnih uređaja tipa ESTW L 90 5 na dionici pruge Grabovica - Baćevići bit će izdvojeno 1.200.000 KM.

Zadužuje se Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo da pojedinačno za svaki program zaključe ugovor kojim će se urediti način prenosa sredstava, provedba postupka javne nabavke u slučaju da radove ne izvodi JP Željeznice FBiH i izvještavanje o utrošenim sredstvima.

JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo će za visinu sredstava utvrđenih ovom odlukom povećati udio državnog kapitala u osnovnom kapitalu Društva i o istom će informirati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Za provođenje ove odluke zadužuje se Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo finansija i JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.

Prijenos izvršenih građevinskih radova za energetsku efikasnost krajnjim korisnicima

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja donijela Odluku o prijenosu izvršenih građevinskih radova u okviru Projekta “Energetska efikasnost u Bosni i Hercegovini - dodatno finansiranje”, krajnjim korisnicima.

Odlukom se odobrava krajnjim korisnicima prijenos izvršenih građevinskih radova na javnim objektima u iznosu od 2.501.906,63 KM s PDV-om, nabavljenih u okviru provedbe ovog projekta. U skladu sa ovom odlukom krajnji korisnici su JZU UKC Tuzla - Klinika za interne bolest Tuzla (1.920.253,56 KM) i SKB Dijagnostički centar - Anex, Bijeli brijeg Mostar (581.653,07 KM).

Federalno ministarstvo prostornog uređenja zaduženo je da s krajnjim korisnicima sačini ugovor o prijenosu stalnih sredstava, u skladu sa Instrukcijom kojom se utvrđuje metodologija za prijenos nabavljenih stalnih sredstava i izvršenih radova krajnjim korisnicima i podnošenje završnog izvještaja o završetku projekta. Krajnji korisnici zaduženi su da izvršene građevinske radove knjigovodstveno evidentiraju, u skladu sa računovodstvenim propisima u Federaciji BiH.

Kako je, između ostalog, navedeno u obrazloženju, u okviru Federalnog ministarstva prostornog uređenja - Projekta “Energetska efikasnost u BiH - Dodatno finansiranje” kreditnim sredstvima Svjetske banke, a na osnovu Sporazuma o finansiranju zaključenog između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoja, nabavljena su stalna sredstva na objektima krajnjih korisnika (objektima javnog sektora iz oblasti obrazovanja, zdravstva i javne uprave u Federaciji BiH) u skladu s reformskim opredjeljenima povećanja energetske efikasnosti.

Adaptacija dva javna objekata se vršila na osnovu pripremljene projektne dokumentacije kojom su predviđene optimalne mjere za poboljšanje energetske efikasnosti objekata.

Za izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju kulturnog i graditeljskog naslijeđa 2,5 miliona KM

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta, donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele „Kapitalni transferi neprofitnim organizacijama - izgradnja, adaptacija i rekonstrukcija kulturnog i graditeljskog naslijeđa“, utvrđenih u Budžetu Federacije BiH za 2024. godinu, u ukupnom iznosu od 2.500.000 KM.

Kako je utvrđeno Odlukom, svrha Programa je izvođenje radova na objektima sakralne arhitekture, a organizacija, odnosno primaoci su tradicionalne vjerske zajednice u Federaciji BiH (pravna lica) odabrani putem javnog poziva.

Raspodjela sredstava vršit će se u skladu s općim i posebnim kriterijima. Opći kriteriji, koji su eliminatorni, su jasno i realno opisan cilj projekta, razrađen budžet za projekt, projektni prijedlog, ugovor sa izvodačem radova, dokaz o sufinansiranju i ovjerena izjava da će projekt biti realizovan u ugovorom predviđenom roku.  Posebni kriteriji su jasan, realan i izvediv vremenski plan radova u skladu sa stanjem objekta (sanacija, preliminarna zaštita, restauracija i revitalizacija), te jasan i razgovijetan razlog za radove, dokaz o udjelu vlastitih sredstava u finansiranju projekta ili sudjelovanju drugih partnera u realizaciji kroz sufinansiranje projekta, građevinska dozvola i fotodokumentacija objekta za koji se aplicira.

Korisnici su obavezni dodijeljena sredstva koristiti namjenski i dostaviti izvještaj s kompletnom dokumentacijom u roku koji će biti reguliran ugovorom. Također, korisnici sredstava su dužni otvoriti poseban transakcijski račun za projekte i aktivnosti koji se sufinansiraju putem kapitalnih transfera u iznosu većem od 50.000 KM.

Način i rokovi izvještavanja o utrošku dodijeljenih sredstava bit će utvrđeni ugovorima u skladu s propisanim procedurama za svaki program, odnosno projekt pojedinačno. Rok za implementaciju projekta bit će definiran ugovorom, a dodijeljena sredstva moraju biti utrošena u 2024. godini.

Federalno ministarstvo kulture i sporta vršit će kontrolu utroška odobrenih sredstava na osnovu dostavljenih izvještaja korisnika, a po potrebi i neposredno kod korisnika sredstava.

Za realizaciju ove odluke zadužuju se Federalno ministarstvo kulture i sporta i Federalno ministarstvo finansija, svako i u okviru svoje nadležnosti.

Zaduženja o implementaciji e-uprave u Federaciji BiH

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva pravde usvojila Informaciju s prijedlogom prioritetnih mjera i aktivnosti na implementaciji e-uprave u Federaciji BiH.

Federalno ministarstvo pravde zaključkom je zaduženo da u saradnji sa federalnim ministarstvima prometa i komunikacija i finansija, te Generalnim sekretarijatom/Uredom premijera pristupi izradi strategije za razvoj e-uprave u Federaciji BiH. Također, Federalno ministarstvo pravde je zaduženo da u saradnji sa Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija i Generalnim sekretarijatom počne izradu zakona za e-upravu Federacije BiH. Federalno ministarstvo pravde zaduženo je i da zajedno sa federalnim ministarstvima prometa i komunikacija, te finansija, i Generalnim sekretarijatom formira i Vladi Federacije BiH predloži interresorno koordinacijsko tijelo za pitanje digitalne transformacije u Federaciji BiH.

Kako se navodi u Informaciji, krajem prošle godine Vlada Federacije BiH je formirala Radnu grupu sa zadatkom da pripremi i putem Federalnog ministarstva pravde dostavi Vladi informaciju o mogućnosti saradnje federalnih organa uprave sa Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) i iz evidencija koje vodi i tehnički održava, kao i mogućnost uvođenja jedinstvenog sistema za upravljanje dokumentima (DMS) za federalne organe uprave, a koji je razvijen i održava se resursima IDDEEA-e. Zadatak je bio i da sačini prijedlog prioritetnih mjera i aktivnosti na implementaciji e-uprave u Federaciji BiH.

Radna grupa je izvršila analizu pravnog i institucionalnog okvira Federacije BiH i BiH, te se upoznala sa najboljim regionalnim i EU praksama i preporukama za BiH.

Prilikom predlaganja prioritetnih mjera i aktivnosti, Radna grupa je uzela u obzir najbolje prakse i smjernice za unapređenje e-uprave, koji pomažu u izgradnji jačeg sistema. Ove smjernice predlažu tri aktivnosti. Prva se odnose na potrebu reguliranja e-upravu kroz donošenje strategije razvoja e-uprave i zakona o e-upravi, informacionoj sigurnosti i arhivskoj građi, te usklađivanje propisa o administrativnim taksama i tarifama administrativnih taksi, te drugih propisa da bi se omogućilo funkcioniranje e-uprave. Druga aktivnost odnose se na potrebu uspostavljanja ključne infrastrukture koja će omogućiti digitalizaciju i pružanje usluga, a treća da je prilikom provođenja digitalne transfrmacije potrebno odrediti prioritete, odnosno digitalizaciju provoditi u fazama.

Ovakvim pristupom se obezbjeđuje da se počne sa osnovama, unaprijedi način na koji usluge funkcionišu s ciljem osiguranja lakšeg i bržeg korištenja usluga koje pružaju institucije Federacije BiH. Na temelju ovog koncepta su predložene prioritetne mjere i aktivnosti za Federaciju BiH. Redosljed predloženih mjera i aktivnosti po prioritetu uključuje njihov uticaj na uspostavu, domet i unapređenje sistema e-uprave. Osnovni cilj je izgradnja jakog okvira e-uprave počevši od izgradnje povjerenja i sigurnosti, nakon čega slijedi pristupačnost i efikasnost.

U informaciji su stoga predloženi i koraci koji bi bili usmjereni na poticanje inovacija, angažman korisnika i kontinuirano poboljšanje. Riječ je o uspostavi centralne koordinacije za pitanja digitalne transformacije za FBiH, usvajanju i ažuriranju pravnog okvira, poboljšanju interoperabilnosti i koordinacije cjelokupnog procesa, potom uvođenju i implementaciji jedinstvenog višekorisničkog sistema za  upravljanje dokumentima (Document Managment System - DMS) za organe uprave na nivou Federacije BiH, kao i proširenju digitalne infrastructure, te privlačenju i zadržavanje IT kadra u javnoj upravi.

Usvojen izvještaj o reformi javne uprave u BiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na prijedlog Federalnog ministarstva pravde donijela zaključak kojim se usvaja Godišnji izvještaj o napretku u provedbi Akcionog plana Strateškog okvira za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini 2018-2027. za 2023. godinu.

Kako je, između ostalog, navedeno u ovom izvještaju, Bosna i Hercegovina je u 2023. godini ostvarila određeni napredak u reformi javne uprave. Mjerenje napretka u provedbi Akcionog plana za reformu javne uprave pokazuje da je do kraja 2023. ukupno provedeno 15,79 posto aktivnosti iz Akcionog plana. Napredak u 2023. godini je za 1,48 posto veći u odnosu na izmjereni napredak na polugodištu 2023. godine, te za 1,79 posto u odnosu na izmjereni napredak na kraju 2022. godine. Riječ je o relativnom napretku koji je izračunat kao prosjek ostvarenog napretka administrativnih nivoa. Akcioni plan sadrži definisane indikatore za BiH ukupno, te je naprimjer kod binarnih indikatora potrebno da svi nivoi vlasti završe aktivnost da bi se ona smatrala ispunjenom, posmatrajući ostvareni napredak u odnosu na ispunjenje indikatora za cijelu BiH u 2023. godini je ispunjeno 7,35 posto aktivnosti što u odnosu na polugodišnji izvještajni period predstavlja napredak od 0,74 posto. Djelimično je ispunjeno 9,55 posto aktivnosti što u odnosu na polugodišnji izvještajni period predstavlja napredak od 1,46 posto.

Posmatrano po nivoima administracije, u 2023. godini institucije Federacije BiH u cjelosti su provele 20 ili 15 posto aktivnosti iz Akcionog plana, što je za jedan posto više nego u prethodnom izvještajnom periodu. Federacija BiH djelimično je provela sedam posto aktivnosti, dok je ostalo neispunjeno 78 posto aktivnosti iz Akcionog plana.

U skladu s preporukama Evropske komisije, u narednom periodu je potrebno revidirati akcioni dokument, kao i finalizirati suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcionisanja javne uprave uspostavom profesionalne i depolitizirane državne službe i koordinisanog pristupa izradi politika na nivou cijele zemlje. Organiziranje moderne javne uprave koja će osigurati i poštivati principe evropskog upravnog prostora, doprinijeti uspješnom procesu pristupanja Evropskoj uniji, uz poštivanje javnog interesa i kvalitetno zadovoljenje potreba građana i preduzeća, vizija je Strateškog okvira za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini 2018-2027.

Iako je u 2023. godini prema ocjeni Evropske komisije „postignut određen napredak” u reformi javne uprave, BiH se i dalje nalazi u „ranoj fazi pripremljenosti”, a prioritet iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u EU, koji ističe da je potrebno „završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi”.

Pozitivni pomaci prema ocjeni Komisije su prije svega usvajanje Zajedničke platforme o principima i načinu implementacije reforme javne uprave u BiH, kojom je formalno uspostavljena koordinacija u ovoj oblasti, uključujući i tijelo zaduženo za političku koordinaciju. Među pozitivnim pomacima, Evropska komisija ističe provedbu sveobuhvatnog, cjelodržavnog upravljanja javnim finansijama, poboljšanje kapaciteta za javne konsultacije na državnom nivou i za procjenu uticaja propisa u Republici Srpskoj, te usvajanje strategije za upravljanje ljudskim resursima u Federaciji BiH, uz poboljšanje profesionalnog razvoja i ocjene rezultata rada u FBiH i na državnom nivou, kao i usvajanje Zakona o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou, s ciljem proaktivnog objavljivanja informacija i transparentnosti.

Izvještaj obuhvata vremenski period od 1. januar do 31. decembar 2023. godine i prikazuje napredak u provedbi ciljeva, mjera i aktivnosti Akcionog plana za reformu javne uprave.

Usvojen Dokument okvirnog budžeta FBiH za period od 2025. do 2027. godine

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, usvojila Dokument okvirnog budžeta (DOB) Federacije BiH za period od 2025. do 2027. godine. Ovo ministarstvo je zaključkom Vlade zaduženo da, nakon što Fiskalno vijeće BiH usvoji Dokument globalnog okvira fiskalnog bilansa i politka za period od 2025. do 2027. godine, u slučaju potrebe revidira DOB i dostavi Federalnoj vladi na razmatranje i usvajanje.

Ovim dokumentom se utvrđuju gornje granice po budžetskim korisnicima za planiranje budžeta za naredne tri godine, na kojem se zasniva priprema i izrada godišnjih budžeta. DOB je preliminarni nacrt budžeta koji se donosi s ciljem da osigura veći stepen fiskalne odgovornosti i održivosti, te da kvalitetno ispuni socijalne i ekonomske potrebe građana. Izrada DOB-a FBiH za period od 2025. do 2027. godine zasnovana je na procjeni privrednog razvoja, te razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora i prognozi prihoda i rashoda, a što je utvrđeno u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike FBiH 2025-2027. godina.

U Dokumentu je obrazloženo da će kretanje BDP-a Federacije BiH najviše zavisiti od kretanja industrije i vanjske trgovine, a što je uslovljeno domaćom i ino potražnjom, ekonomskom aktivnošću trgovinskih partnera, inflacijom i geopolitičkom situacijom. Kada je srednjoročni period u pitanju, istaknuto je da je, pored demografskih, neophodno napomenuti i izazove vezane uz uvođenje CBAM mehanizama koji regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini, zbog čega je potrebno da BiH blagovremeno pristupi procesu zelene tranzicije kako bi proizvodi iz naše zemlje bili cjenovno konkurentni na tržištu Evropske unije. Stoga će, kako se navodi, izazovi vezani uz zelenu tranziciju u srednjem roku predstavljati osnovnu odrednicu kretanja vanskotrgovinske razmjene, a time i rasta.

Napomenuto je da bi, uz smirivanje geopolitičkih tenzija u okruženju, te očekivani oporavak vanjskotrgovinskih partnera u EU, procijenjeni rast u tekućoj godini u Federaciji BiH trebao iznositi oko 2,2 posto, a za naredne tri godine projicirana je prosječna stopa realnog rasta od 2,9 posto. Mjere fiskalne politike u periodu 2025-2027. godina primarno će se temeljiti na nastavku reformskih aktivnosti u pet najznačajnijih segmenta. To su smanjenje opterećenja rada, kao i restruktuiranje poreznog opterećenja, zatim unapređenje pružanja javnih usluga, te suzbijanje neformalne ekonomije i kontinuirano unapređenje koordinacije i fiskalne odgovornosti između svih nivoa vlasti u FBiH.

Ističe se i da u 2024. godini, ukupno očekivano ostvarenje javnih prihoda u FBiH u poređenju sa ostvarenjem iz prethodne godine pretpostavlja rast od 7,9 posto. Prateći očekivani ekonomski rast na nivou BiH na godišnjem nivou u periodu 2025-2027. godina, pretpostavlja se da će prosječna godišnja stopa rasta naplate ukupnih javnih prihoda u FBiH u navedenom srednjoročnom periodu iznositi 6,7 posto.

U osnovnim ciljevima makroekoekonomske politike Vlade Federacije BiH istaknuto je očuvanje stabilnosti, jačanje održivog, učinkovitog i stabilnog ekonomskog rasta, te povećanje konkurentnosti privrede. Fiskalna politika Vlade FBiH zasniva se na nekoliko ključnih mjera, a to su smanjenje i nadzor javne potrošnje, zatim smanjenje opterećenja na rad, reforma tržišta rada, kao i aktiviranje resursa privrede, te podrška privrednim aktivnostima. Naglašeno je da ove mjere uključuju provođenje reformi i politika koje podržavaju rast produktivnosti, razvoj privatnog sektora, poboljšanje poslovnog okruženja, te poticanje investicija i inovacija.

Kako je istaknuto, opredjeljenja Vlade Federacije BiH su razvoj infrastrukture, obrazovanje i stručno osposobljavanje, a da bi se osigurala kvalificirana radna snaga i potakla konkurentnost privrede. U prioritretima za održivu fiskalnu stabilnost su i restrikcija, te kontrola javne potrošnje na osnovu racionalizacije javnog sektora, kao i poboljšanje upravljanja javnim finansijama i smanjenje nepotrebnih troškova. 

Danas usvojeni Dokument okvirnog budžeta FBiH 2025-2027. godina bit će upućen Federalonom parlamentu radi informiranja, te objavljen na web stranici Federalnog ministarstva finansija.

Skoro 600.000 KM za finansiranje programa i projekata zaštite prava djece, te liječenja, prevencije i borbe protiv ovisnosti

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, donijela je Odluku o utvrđivanju liste korisnika i raspodjeli dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, u iznosu od 598.717,66 KM, uplaćenih u Budžet Federacije BiH u prošloj godini.

Od ukupnog iznosa, 64.786 KM raspodjeljuje se za finansiranje osam programa i projekata iz oblasti „Zaštita prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja“, a koji su sadržani u odobrenom konačnom prijedlogu liste korisnika, nakon provedene procedure po javnom konkursu.

Iznos od 533.931,66 KM raspodjeljuje se za finansiranje 34 programa i projekta iz oblasti „Učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki“, koji su nakon provedene procedure po javnom konkursu sadržani u odobrenom konačnom prijedlogu liste korisnika.

Odlukom je propisano da će Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke najkasnije u roku od 15 dana od stupanja na snagu ove odluke zaključiti pojedinačne ugovore o dodjeli sredstava sa svim korisnicima kojima su dodijeljena sredstva.

Precizirano je da će ugovori sadržavati odredbu, prema kojoj će se utvrditi obaveza korisnika da najkasnije do 31.12.2024. godine Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke dostave izvještaj o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava. Ukoliko korisnici sredstava ne dostave izvještaj o utrošku u skladu s rokovima ili dodijeljena sredstva utroše suprotno propisanim kriterijima, dužni u roku od osam dana izvršiti povrat sredstava. Protiv korisnika koji ne izvrše povrat dodijeljenih sredstava, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će kod nadležnih sudskih organa poduzeti odgovarajuće mjere.

Ovo federalno ministarstvo će najkasnije do 1. marta 2025. godine, dostaviti Vladi Federacije BiH sveobuhvatnu informaciju o namjenskom utrošku sredstava dodijeljenih korisnicima.

Za izvršenje ove odluke nadležna su federalna ministarstva obrazovanja i nauke, te finansija, svako iz svoje nadležnosti.

Transfer Fondaciji za muzičke, scenske i likovne umjetnosti u iznosu od 800 hiljada KM

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta, donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima - Transfer Fondaciji za muzičke, scenske i likovne umjetnosti“ utvrđenog Budžetom FBiH za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 800.000 KM.

Raspodjela sredstava tekućih transfera utvrđenih ovom odlukom vršit će se u skladu sa općim i posebnim kriterijima.

Za manifestacije, programe i projekte muzičke kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu i Federaciju Bosne i Hercegovine bit će izdvojeno 195.000 KM, za manifestacije, programe i projekte scenske umjetnosti od značaja za BiH i Federaciju BiH 190.000 KM, te za manifestacije, programe i projekte likovne umjetnosti od značaja za BiH i Federaciju BiH 121.000 KM.

Za otkup umjetničkih djela u svrhu promocije i pomoći afirmisanih bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika predviđeno je 40.000 KM, za podršku projektima iz oblasti muzičkih, scenskih i likovnih umjetnosti vrednovanim nakon provedenog Javnog konkursa 60.000 KM za pravne i 40.000 KM za fizičke osobe, te za servisiranje poslova Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti 154.000 KM.

Upravni odbor Fondacije obavezan je tromjesečno izvijestiti o utrošenim sredstvima Federalno ministarstvo kulture i sporta, a koje će izvještavati Federalno ministarstvo finansija i Vladu FBiH. Korisnici sredstava će izvještaje o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava dostavljati na način propisan Pravilnikom o načinu podnošenja finansijskog i narativnog izvještaja od strane korisnika.

Za realizaciju ove odluke zadužuju se Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federalno ministarstvo finansija i Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti.

Dodijeljeni prostori za potrebe osnivanja odjela Veteranske bolnice i sportskim savezima na korištenje

Vlada Federacije BiH danas je donijela Odluku o davanju na korištenje objekta bivšeg Armijsko medicinskog centra u Sarajevu JU Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ za potrebe osnivanja odjela Veteranske bolnice. Kako je utvrđeno, ova bolnica ne može na osnovu ove Odluke izvršiti upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sarajevu, niti promjenu posjednika u katastarskom operatu. Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH zadužena je da sačini ugovor sa JU Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, kojim će se urediti pitanje naknade za komunalne usluge i održavanje infrastrukture (utrošak električne energije, grijanja, vode, telefona, odvoza otpada i drugih obaveza nastalih korištenjem nekretnina), te zapisnički izvrši primopredaju korisniku nekretnine.

Kako je navedeno u obrazloženju Odluka je donesena na osnovu molbe JU Opća bolnica „Prim. Dr. Abdulah Nakaš” da se za potrebe osnivanja Odjela Veteranske bolnice objekt bivšeg Armijsko medicinskog centra dodijeli ovoj općoj bolnici.

Također, danas je donesena Odluka o davanju na privremeno korištenje poslovnog prostora u Sarajevu sportskim savezima. Prostor se daje na korištenje bez naknade i na period od pet godina Karate savezu BiH, Skijaškom savezu BiH, Sportskom savezu BiH, Džudo savezu BiH, Stonoteniskom savezu BiH, Bokserskom savezu BiH i Odbojkaškom savezu BiH. Zadužuje se Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH da sa ovim savezima zaključe ugovore kojima će se urediti pitanja naknada za komunalne usluge i održavanje infrastrukture.

Kako je obrazloženo, ranijom Odlukom Vlade Federacije BiH ovaj poslovni prostor u Sarajevu, je dat na privremeno korištenje bez naknade sportskim savezima. S obzirom da ističe period na koliko je ovaj prostor dat na korištenje, te da su se sportski savezi obratili sa molbom kojom su pokazali zainteresovanost za daljim korištenjem prostora koji im je potreban za smještaj i dalji rad, donošenje današnje odluke ocijenjeno je opravdanim.

Danas su donesene i odluke o davanju na korištenje dijela zemljišta i pripadajućih objekata u bivšoj kasarni Nedžarići Općini Ilidža, te o davanju u zakup poslovnih prostora JU Biblioteka Sarajeva.

Kadrovska rješenja

Vlada Federacije BiH je dala prethodnu saglasnost Nadzornom odboru Privrednog društva Igman d.d. Konjic za imenovanje vršilaca dužnosti članova Uprave ovog privrednog društva, do okončanja konkursne procedure, a najduže do dvanaest mjeseci, i to Adnana Prevljaka za v.d. direktora društva, Asima Dželilovića za v.d. izvršnog direktora Proizvodno-tehničkog sektora,  Miroslava Šaina za v.d. izvršnog direktora Sektora kontrole kvaliteta, te Harisa Trešnje za v.d. izvršnog direktora Sektora marketinga, finansija, pravnih i općih poslova. Prije toga data je prethodna saglasnost Nadzornom odboru Privrednog društva Igman d.d. Konjic za razrješenje dosadašnjih članova Uprave, radi isteka mandata.

Danas je data prethodna saglasnost Skupštini Sarajevo-osiguranja d.d. Sarajevo da se Jasmin Rustemi razrješi dužnosti člana Nadzornog odbora uime državnog kapitala, zbog podnošenja ostavke.

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećim skupštinama privrednih društava danas su opunomoćeni  Adnan Mahmutović  (UNIS Ginex d.d. Goražde i Igman d.d. Konjic), Amela Mikulić (Aluminij d.d. Mostar i ArcelorMittal Zenica d.o.o.), Zlatan Bilanović (Tehnički remontni zavod Hadžići d.d. Hadžići), Ismet Demirović (Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo) i Sanjin Dugalić (Feroelektro d.d. Sarajevo).