340. sjednica Vlade FBiH

Utvrđen javni interes za izgradnju dionica autoceste Tarčin - Konjic i tunel Prenj

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela dvije odluke o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju dvije dionice autoceste na Koridoru Vc. Riječ je o dionicama autoceste Tarčin - Konjic u dužini od 20,2 km, te tunela Prenj dužine 12 km.

Također, utvrđeno je da je korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju ovih objekata JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, te mu je naloženo da pokrene eksproprijacijske postupke.

Kako je obrazloženo, nova odluka za dionicu Tarčin - Konjic je potrebna jer je došlo do izmjene projektnog rješenja, kao i izmjene i dopune elaborata eksproprijacije za potrebu izgradnje poddionice Ivan-Ovčari, a kojim su obuhvaćene nove parcele ili pak dijelovi ranije potrebnih parcela u manjim površinama.

Utvrđivanje javnog interesa za dionicu tunela Prenj bilo je potrebno radi omogućavanja pokretanja postupka eksproprijacije nekretnina na ovoj dionici, što je ujedno i preduslov za realizaciju projekta izgradnje autoceste na ovoj dionici.

Stupanjem na snagu ove dvije odluke, prestaju da važe ranije donosene o utvrđivanju javnog interesa za dionice Tarčin - Konjic i tunel Prenj, a radi propisanih rokova i pokretanja postupka eksproprijacije.

Autoceste FBiH će, u skladu sa svojim Trogodišnjim planom poslovanja za period 2022-2024. godina, osigurati sredstva za realizaciju ovih odluka.

Donesena Uredba o postupku dokazivanja ispunjenosti uslova za imenovanje u ustanovama socijalne zaštite FBiH

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, donijela Uredbu o postupku dokazivanja ispunjenosti opštih i posebnih uslova za imenovanje u tijela uprave, nadzora i rukovodstva u federalnim ustanovama socijalne zaštite.

Ovom uredbom detaljnije se uređuje postupak imenovanja upravnih i nadzornog odbora, te direktora u ustanovama socijalne zaštite Federacije BiH, kao i način dokazivanja ispunjenosti opštih i posebnih uslova i nepostojanja zakonskih zapreka za imenovanje na navedene pozicije.

Odredbe ovog propisa primjenjuju se na postupak i procedure imenovanja na pozicije predsjednika i članova upravnih i nadzornog odbora, kao i na poziciju direktora u federalnim ustanovama socijalne zaštite u skladu sa odredbama Zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH. Kandidat za imenovanje na ove pozicije dužan je dokazati ispunjavanje opštih i posebnih uslova, kao i nepostojanje zapreka za imenovanje na način i po postupcima utvrđenim odredbama ove uredbe.

Uredba obuhvata postupak definisanja sadržaja i objave javnog konkursa, potom postupak prijavljivanja na javni konkurs, kao i postupak provjeravanja ispunjenosti uslova, te postupak izbora i imenovanja. Stupa na snagu narednog dana od dana objave u Službenim novinama Federacije BiH.

U obrazloženju je navedeno da je odredbama Zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH utvrđeno da će Vlada Federacije, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis kojim će utvrditi bliže uslove u pogledu postupka za dokazivanje ispunjenosti opštih i posebnih uslova, te potrebne dokumentacije za imenovanje na utvrđene pozicije u federalnim ustanovama socijalne zaštite. Inače, ovaj zakon stupio je na snagu u augustu ove godine.

Također, donošenjem ovog provedbenog akta osigurava se jedinstveno i transparentno postupanje u provođenju postupka imenovanja tijela uprave, nadzora i rukovođenja u federalnim ustanovama socijalne zaštite.

O potencijalnoj budžetskoj podršci Evropske unije za ublažavanje negativnih posljedica energetske krize u BiH

Vlada Federacije BiH prihvatila je na današnjoj sjednici informaciju o potencijalnoj budžetskoj podršci Evropske unije (EU) Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio-ekonomskog utjecaja energetske krize. Danas donesenim zaključcima Federalna vlada podržava Vijeće ministara BiH u postupku usvajanja Akcionog plana/mape puta koji je pripremila Delegacija EU u BiH, kako bi se stvorile pretpostavke za potpisivanje ugovora u okviru Paketa energetske podrške.

Kako se navodi u informaciji, tokom posjete predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule von der Layen našoj zemlji 28. oktobra ove godine, predstavljen je energetski paket za Zapadni Balkan vrijedan 500 miliona eura, od čega je 70 miliona namijenjeno direktno za saniranje posljedica poskupljenja energenata za privredu i ugrožena domaćinstva u BiH.

Prema stavu Delegacije EU, od ukupnog iznosa sredstava namijenjenih BiH, predviđeno je da se ona dijele između entiteta i Brčko Distrikta i to u omjeru 66 posto za FBiH, 33 posto za RS i jedan posto za Brčko Distrikt. Između ostalog, ovaj program predviđa i obavezu domaćih vlasti da donesu program utroška sredstava ove budžetske podrške. U informaciji se ističe važnim da BiH usvoji određene propise i politike, te da se nastave provoditi mjere podrške najugroženijoj populaciji poput subvencioniranja računa za struju u Federaciji BiH. 

Inače, budžetska podrška je mehanizam koji funkcionira na način da država korisnica budžetira i isplati sredstva krajnjim korisnicima, a onda ih EK refundira državi prema unaprijed dogovorenoj shemi. U ovom slučaju BiH, ukoliko ispuni uslov za isplatu prve tranše kroz usvajanje Akcionog plana/mape puta, može i prvom kvartalu 2023. godine očekivati alokaciju 90 posto sredstava od cjelokupnog iznosa, a preostalih 10 posto, kao druga tranša, bit će uplaćeno BiH tokom 2024. godine na osnovu procjene EK o napretku države u provođenju dogovorenih mjera.

Prva mjera podrazumijeva subvenciju kojom je predviđeno da se, od ukupnog broja od 165.000 ugroženih domaćinstava koja bi imala ovu podršku za prevazilaženje posljedica porasta cijena računa za grijanje u 2022/23., na Federaciju BiH odnosi 109.000 korisnika. S tim u vezi, u što kraćem roku bit će utvrđeni kriteriji te od svih općina u FBiH osigurani podaci, odnosno prijedlog liste korisnika/domaćinstava najugroženijih kategorija kojima je ova pomoć najpotrebnija.

Također, Vlada FBiH će imenovati radnu grupu za praćenje i implementaciju budžetske podrške od EU, a koju će činiti predstavnici resornih federalnih ministarstva, institucija i stručnih službi.

Federalna vlada obavezala je i nadležne federalne organe uprave i Fond za zaštitu okoliša FBiH, da poduzmu aktivnosti na utvrđivanju još dvije liste korisnika radi provođenja ove EU podrške, i to kada je u pitanju energetska efikanost za stambene objekte, te podrška mikro, malim i srednjim preduzećima. Naime, kako je navedeno u informaciji, planirana je finansijska podrška energetske efikasnosti za ukupno 4.000 stambenih objekata u BiH, od čega se na FBiH odnosi njih 2.600. U planu je i podrška za 400 mikro, malih i srednjih preduzeća u BiH radi osiguranja kontinuiteta poslovanja, a od tog broja, u skladu s kriterijima raspodjele, u FBiH je njih 264.

Vlada FBiH zadužila je nadležne federalne organe uprave da se, nakon identifikacije sve tri kategorije korisnika, moraju obratiti Federalnom ministarstvu finansija radi otvaranja koda projekta u budžetu, kako bi podnijeli svoje korigirane finansijske zahtjeve za planiranje ovih sredstava u federalnom budžetu za narednu godinu. Također, radna grupa imat će obavezu da blagovremeno izvještava Vladu o svim važnim pitanjima procesa pripreme i provođenja budžetske podrške za energetske potrebe.

O regresiranju kamata garancijskog fonda za kreditno - garantne programe za subjekte male privrede

Na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Vlada FBiH prihvatila je informaciju o implementaciji Garancijskog fonda za kreditno-garantni program za mikro, mala i srednja preduzeća (MSP) i kreditno-garantni program za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti.

Zaključeno je da će Federalno ministarstvo finansija u saradnji sa Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta, a u skladu sa potraživanjima, omogućiti isplatu sredstava za regresiranje kamata iz Garancijskog fonda za četvrti kvartal 2022. godine u iznosu od 1,2 miliona KM. Također će planirati potrebna sredstva u federalnom budžetu za narednu godinu za subvencioniranje kamata u skladu sa procjenom Razvojne banke FBiH i politikama na osnovu kojih će se utvrditi program utroška sredstava namijenjenih za ove vrste subvencija.

Donesen je i zaključak da se u cilju što efikasnije implementacije Garancijskog fonda formira koordinaciono tijelo koje će koordinirati aktivnostima, vršiti analize, izvještavati i predlagati mjere. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta zaduženo je da prati, analizira i izvještava o kreditno-garantnim programima za MSP, te obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti, kao i o programu utroška sredstava ovogodišnjeg Budžeta FBiH za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima kroz regresiranje kamata iz Garancijskog fonda.

Podsjetimo, prije dvije godine Vlada FBiH je kao dio svog paketa mjera za ublažavanje posljedica na ekonomiju izazvanih pandemijom koronavirusa, uspostavila Garancijski fond pri Razvojnoj banci FBiH. Tako je omogućeno izdavanje garancija za MSP, poljoprivredu i prehrambenu industriju, velika preduzeća, izvoznike, te obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti.

Kada je riječ o subjektima male privrede, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta je izradilo kreditno-garantne programe. U okviru njih, u protekle dvije godine garancije Fonda bile su prevashodno usmjerene u finansiranje tekuće likvidnosti (isplate plata, plaćanje poreza i doprinosa, i sl.), obrtnih sredstava, dovršavanje već započetih investicija, kao i investicije manjeg obima, a potom i na pružanje podrške pokretanju novih poslovnih aktivnosti, rastu i razvoju postojećih MSP, obrtnika i ostalih samostalnih privrednih djelatnosti, povećanju konkurentnosti, inovacijama i zapošljavanju.

Kako je navedeno u danas prihvaćenoj informaciji, subjekti male privrede uvidjeli su ove pogodnosti te se fokusirali na njih, što je dovelo do ekspanzije korištenja Fonda, a koja se nije mogla predvidjeti ranijim projekcijama. Stoga je bilo neophodno da se, prema trenutnom trendu rasta, osigura 1,2 miliona KM za subvenciju kamata za četvrti kvartal ove godine.

Inače, ukupan iznos odobrenih garancija Fonda za prvo polugodište 2022. godine za svih pet programa iznosi 154.020.638,70 KM. Od toga se na mikro, mala i srednja preduzeća odnosi 54.819.070,65 KM (35,59 posto), a na obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti 407.500 KM (0,26 posto). Pokrivenost kamate od Fonda za ova dva programa iznosi 98,64 posto.

Ministarstvo je, također, na osnovu analize trenutnih trendova i okvirnih projekcija Razvojne banke, u informaciji predložilo da se u federalnom budžetu za narednu godinu osigura iznos od 5.000.000 KM za subvencije kamata u 2023. godini.

Donesen Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog sliva 2022-2027.

Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vlada Federacije BiH danas je donijela Odluku o donošenju Plana upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u FBiH za period od 2022. do 2027. godine.

Vlada FBiH doneseni plan podnosi Vijeću ministara BiH radi usvajanja u skladu s procedurom propisanom odgovarajućim zakonom Bosne i Hercegovine.

Federalno ministarstvo obavještava Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske o donošenju Plana upravljanja vodama, a Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar (AVP Jadransko more) o tome obavještava organe, institucije, poduzeća, pravne osobe i druga tijela uključena u postupak konsultiranja javnosti.

Institucije i pravne osobe zadužene Planom za izvršenje Programa mjera iz člana 26. Zakona o vodama, dužne su na zahtjev AVP-a dostavljati sve podatke i informacije potrebne u svrhu izrade dvogodišnjih izvještaja o provođenju programa mjera. O provođenju tog programa Federalno ministarstvo izvještava Vladu FBiH, a Vlada svake dvije godine Parlament FBiH.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i AVP Jadransko more zaduženi su da Plan upravljanja vodama objave na svojim web stranicama.

Kako je navedeno u obrazloženju, opći ciljevi upravljanja vodama su postizanje dobrog ekološkog potencijala površinskih i stanja podzemnih voda, odnosno vodnih i za vodu vezanih ekosistema. Također, cilj je umanjenje šteta uzrokovanih djelovanjem voda, kao i osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kvalitete za razne namjene, te poticanje održivog korištenja voda, uzimajući u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih izvora i njihovu kvalitetu.

U Programu mjera planovi upravljanja vodama objedinjuju obaveze ispunjavanja ciljeva koje određuje Okvirna direktiva o vodama EU i regulativa Federacije BiH iz područja upravljanja vodama, što uključuje i ispunjavanje više pratećih direktiva Evropske unije.

Istaknuto je i da su, u skladu sa odredbama Zakona o vodama, provedene javne konsultacije u procesu izrade ovog plana.

Zaključci, odluke i rješenja

Vlada FBiH prihvatila je Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu i procjenu plana za 2024. i 2025. godinu, kao i Odluku o izvršavanju Finansijskog plana ovog zavoda za 2023. godinu. Ovi akti bit će upućeni Parlamentu FBiH radi davanja saglasnosti.

Danas su, na prijedlog resornih federalnih ministarstava, izmijenjene dvije odluke. Prva se odnosi na Program utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenih Budžetom FBiH za 2022. godinu Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, a druga na utvrđivanje troškova polaganja posebnog stručnog ispita za matičara. Također, donesena je i Odluka o prestanku važenja Odluke o davanju na privremeno korištenje zemljišta Aeroklubu „Izet Kurtalić“ u Visokom.

Donesena je Odluka o davanju ovlaštenja punomoćnicima Emiru Raščiću i Muzaferi Kalabušić za zastupanje Vlade Federacije BiH, odnosno privrednog društva Fabrika duhana Mostar d.d. Mostar u postupku pred Općinskim sudom u Mostaru.

Vlada je donijela i tri rješenja o dozvoli ulaska u posjed nekretnina prije isplate naknade za nekretnine eksproprisane rješenjima Službe za imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Općine Neum. Korisnik izvlaštenja, JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, u zahtjevu,  između ostalog, ističe da je postupak izvlaštenja vođen radi izgradnje magistralne ceste M17.3 Stolac - Neum, dionica Broćanac - Hutovo, odvojak - put za Hutovo, nakon što je Odlukom Vlade Hercegovačko-neretvanske kantona utvrđen javni interes za izgradnju ove magistalne ceste u ukupnoj dužini od 39,9 km.

Usvojena je i informacija Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o implementaciji Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Strategiji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem za 2021. godinu.

Danas su usvojene dvije informacije Federalnog ministarstva prometa i komunikacija koje se odnose na realizaciju ugovora za izgradnju dionica autoceste na Koridoru Vc Putnikovo brdo-Medakovo, te Medakovo - Poprikuše, poddionica Medakovo - Ozimice.

Kadrovska rješenja

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećoj Skupštini Privrednog društva RMU Banovići d.d. Banovići danas je opunomoćena  Jasmina Pašić.