Utvrđen Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu u FBiH: Usklađen sa EU propisima
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, te ga uputila u parlamentarnu proceduru u redovnom postupku. Zakonom se uređuje upravljanje ribljim fondom, načela i nadležnosti, te ribolovne vode, ribolov, akvakultura i zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama. Također, uređuju se evidencija, nadzor i kaznene odredbe, kao i druga pitanja koja su od značaja za slatkovodno ribarstvo Federacije BiH.
Odredbe zakona usklađene su s propisima Evropske unije u ovoj oblasti, kao što su, između ostalog, Uredba Vijeća (EZ) 1224/2009 o uspostavi sistema kontrole Unije za osiguranje usklađenosti s pravilima zajedničke ribarske politike, Uredba Vijeća (EZ) 708/2007 o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, te Uredba (EU) 1380/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj ribarstvenoj politici.
Prema odrebama ovog zakona slatkovodno ribarstvo je ekonomska i društveno korisna djelatnost koja je u funkciji integralne zaštite, uzgoja, održivog korištenja i stalnog poboljšanja kvaliteta ribljeg fonda, te staništa, akvakulture i drugih ribolovnih resursa.
Riblji fond je državna svojina i prirodno dobro od opšteg interesa, kojim se upravlja na stručan i održiv način, te koji doprinosi cjelokupnoj zaštiti ribljeg fonda i prirodnih staništa, kao i očuvanju biološke raznolikosti u slatkim vodama. Ribe se u slatkim vodama mogu loviti i/ili uzgajati pod uslovima utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Odredbe ovog zakona odnose se i na lov, uzgoj i zaštitu rakova, školjki, žaba, kao i svih drugih organizama koji žive u ribolovnoj vodi.
Veterinarsko-zdravstvena zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama i ribnjacima vrši se na način kako je to regulirano odredbama propisa o zdravlju životinja.
Zakon se primjenjuje na sva pravna i fizička lica, javne ustanove, udruženja ili organizacije sportskih ribolovaca koje obavljaju djelatnost u privrednom, sportskom, privredno-sportskom, selektivnom i sanacionom ribolovu, te ribolovu u naučno-istraživačke svrhe i akvakulturi na ribolovnim vodama Federacije.
Ovaj zakon se zasniva na načelima da je riblji fond u državnoj svojini i prirodno dobro od opšteg interesa, te da ga mogu koristiti svi ravnopravno u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, kao i zakona o zaštiti prirode i vodama. Također, riblji fond se koristi i njime se upravlja na stručan i održiv način. Načela su i da se osigurava učešće zainteresovanih strana u donošenju akata i pristupa javnosti potpunim, tačnim i pravovremenim informacijama o stanju u oblasti ribarstva, te planiranje, promocija i kontrola uzgoja ribe radi poribljavanja, kao i sprječavanje unošenja stranih vrsta riba i njihovo širenje u kopnenim vodama.
U obrazloženju je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, pored ostalog, navelo da će se ovim zakonom, u skladu sa evropskim standardima urediti ribarstvo, kao privredna grana i svi vidovi ribolova. Također, istaknuto je da prilikom donošenja važećeg zakona 2004. godine nije postojala obaveza usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima EU. Nemogućnost aktuelnog Zakona o ribarstvu da pruži adekvatnu osnovu za efikasno upravljanje ribljim fondom, prvenstveno s ciljem zaštite i održivog korištenja ribljeg fonda manifestira se kroz određene nedorečenosti. Nije dovoljno dobro definiran način utvrđivanja ribarskih područja, kao ni kriteriji za odabir subjekata za davanje na korišćenje ribarskog područja, te načini upravljanja ribljim fondom u ribolovnim vodama.
Donošenje ovoga zakona predloženo je u redovnom postupku kako bi se sva pitanja što detaljnije i jasnije uredila, a posebno rad inspekcije, ovlaštenje naučno-stručnih ustanova za poslove ribarstva, pitanje akvakulture, te se opravdali privredni razlozi donošenja zakona i stvorile zakonske pretpostavke za davanje ovlaštenja za obavljenje naučno-stručnih poslova za ribarstvo. Potom i da se svi podzakonski propisi na temelju kojih se provode odredbe zakona usklade i jasno definiraju kako bi se stvorio zaokruženi pravni okvir za održivo ribarstvo.
Navedeno je da je su u proteklom periodu dodijeljena ribolovna prava na osnovu kojih ovlaštenici upravljaju ribolovnim vodama, povlastice za akvakulturu na osnovu kojih se obavlja uzgoj slatkovodne ribe i drugih vodenih organizama i povlastice za privredni ribolov na rijeci Savi. Tokom primjene važećeg zakona uočeni su određeni nedostaci u pojedinim članovima zakona koji su onemogućavali kvalitetnije upravljanje ribolovnim vodama i zaštitu ribljeg fonda, kao što je naknada štete pričinjene ribljem fondu. Također, na bolji način su riješena pitanja dostave podataka u akvakulturi, te stručnog vođenja i upravljanja ribolovnim vodama, kao i preciznije definiranje pojedinih pojmova.
Utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH
Na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova Federalna vlada je danas utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjima poslovima Federacije BiH, te ga u skraćenom postupku uputila u parlamentarnu proceduru.
Federalno ministarstvo u obrazloženju je istaklo da Zakonom o unutrašnjim poslovima Federacije BiH nije obuhvaćeno pitanje stručnog osposobljavanja i usavršavanja policijskih službenika i drugih lica, u pogledu druge vrste poslova koji su neposredno u vezi sa izvršenjem poslova policije i zaštite ljudi i imovine, a koji su po svojoj prirodi specifični i zahtijevaju primjenu i pridržavanje posebnih standarda, te drugu vrstu metodološkog pristupa za vrijeme stručnog usavršavanja. Stoga je neophodno utvrditi pravni osnov na osnovu kojeg će se izvoditi ta obuka.
Kako je navedeno, radi se o sticanju zvanja instruktora rukovanja oružjem, koji će pružati stručnu podršku za pravilno i zakonito rukovanje oružjem kantonalnim organima unutrašnjih poslova, te drugim upravnim i stručnim ustanovama koji u svome radu koriste vatreno oružje. U Federaciji BiH jedino je Policijska akademija ovlaštena za izvođenje stručne obuke lica za rukovanje oružjem i ispunjava sve tehničke i druge uslove neophodne za pružanje te usluge.
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova zaprimilo je niz zahtjeva kantonalnih ministarstva unutrašnjih poslova i drugih upravnih i stručnih ustanova za osposobljavanje stručnih lica u pogledu rukovanja vatrenim oružjem za njihove potrebe. Da bi Federalno ministarstvo moglo postupiti po ovim zahtjevima, potrebno je utvrditi propis po kojem bi se izvodila stručna obuka.
Također navedeno je u obrazloženju da je s ciljem kvalitetnije organizacije policijske i drugih obuka na Policijskoj akademiji, potrebno donijeti propis kojim će se urediti pitanja unutrašnjeg reda, kodeks poslovnog ponašanja, obuka iz naoružanja, ocjenjivanje polaznika, pravila postupanja i ponašanja polaznika za vrijeme školovanja, te postupak evaluacije nastavnog osoblja, izgled uniformi i radne odjeće i obuće za polaznike i zaposlenike Ministarstva koji obavljaju poslove u objektima Policijske akademije, kao i procedure u vezi s poslovima policije i policijsku obuku.
Predloženim dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH organizuje se pravilno, potpuno provođenje policijske i druge obuke na Policijskoj akademiji, što se odnosi na preciziranje ugovora kojim se regulišu prava i obaveze policijskog organa koji šalje kadete na školovanje i stručno usavršavanje na Policijskoj akademiji.
Budući da se radi o utvrđivanju pravnih osnova za donošenje podzakonskih akata kojim se bliže uređuju pitanja koja već obavlja Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, a pritom imajući u vidu kadrovsku deficitarnost na području kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova u vezi s rukovanjem oružjem, Ministarstvo je predložilo donošenje ovog zakona o izmjenama i dopunama po skraćenom postupku.
Odobreno 1.000.000 KM za kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta
Vlada Federacije BiH donijela je Odluku kojom je Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta odobren utrošak sredstava utvrđenih na poziciji “Ostala domaća pozajmljivanja” u Budžetu FBiH za 2022. godinu, radi nastavka realizacije Programa „Kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta“, u iznosu od 1.000.000 KM.
Sredstva će biti plasirana putem Razvojne banke Federacije BiH, na revolving osnovi s rokom povrata sredstava do 2030. godine. Kreditni poticaji, kao državna pomoć male vrijednosti, će se dodjeljivati na period do sedam godina, s grejs periodom do dvije godine i kamatnom stopom od 0,9 posto. Neutrošena i sredstva od naplaćenih glavnica iz plasiranih kredita, plasirat će se pod istim uslovima do roka povrata tj. 2030. godine.
Sredstva od million KM dodat će se sredstvima koja se nalaze na depozitnom računu kod Razvojne banke Federacije BiH u periodu 2008-2021. godine i vode se na kontu „Dugoročni namjenski depozit Vlade Federacije BiH - Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta“.
Ovaj kreditni program ima za cilj da pruži finansijsku podršku subjektima male privrede za produktivnije poslovanje i rast privrednih aktivnosti, a neophodna su im dodatna ulaganja u osnovna sredstva. Dodatna ulaganja će omogućiti pokretanje nove i održavanje postojeće proizvodnje, pružanje usluga, veće iskorištavanje kapaciteta, održavanje postojećih radnih mjesta, očuvanje postojećeg broja subjekata male privrede i novo zapošljavanje.
Kredit se daje na bazi komisione kreditne linije koja će se koristiti putem Razvojne banke FBiH. Do 30 posto odobrenih kreditnih sredstava subjekti male privrede moći će koristiti za nabavku repromaterijala.
Kriteriji za raspodjelu sredstava su vrsta djelatnosti, namjena utroška sredstava, povećanje zaposlenosti, pripadnost ciljnoj grupi, broj zaposlenih, ravnomjerniji regionalni razvoj, te dosadašnji poticaji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u posljednjih pet godina.
Kategorija korisnika sredstava su subjekti male privrede definirani prema Zakonu o poticanju razvoja male privrede i Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima, koji imaju sjedište na području FBiH, te imaju najmanje dva zaposlena na neodređeno vrijeme.
Finansijska sredstva plasirat će se odabranim korisnicima po Javnom konkursu za odabir korisnika kreditnih sredstava po Programu „Kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta“ za 2022. godinu. Sa utvrđene rang liste potencijalnih korisnika kreditnih sredstava, Federalno ministarstvo će dostaviti Razvojnoj banci FBiH podnesene zahtjeve za dodjelu kreditnih sredstava na dalju obradu, u skladu s procedurama ove banke.
Konačne odluke o dodjeli kreditnih sredstava donosi federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta. Rezultati konkursa objavljuju se u Službenim novinama Federacije BiH i na web stranici Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.
Razvojna banka FBiH će zaključivati ugovore o dodjeli kreditnih sredstava s korisnicima kredita, a Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će vršiti nadzor namjenskog utroška ovih sredstava u saradnji s Razvojnom bankom Federacije BiH.
Izvješće o izvršenju Proračuna FBiH za devet mjeseci
Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, usvojila izvješće o izvršenju Proračuna Federacije BiH za razdoblje od 1. siječanja do 30. rujna 2022. godine.
Ukupno ostvareni prihodi, primici i financiranje Proračuna FBiH u razdoblju siječanj - rujan 2022. godine iznose 3.935,29 milijuna KM, što je 70,30 posto planiranog za 2022. godinu, te su za 18 posto veći u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju prethodne godine.
Prihodi od poreza iznosili su 3.215,27 milijuna KM. Neporezni prihodi iznosili su 284,17 milijuna KM, primljeni tekući transferi 27,49 milijuna KM i prihodi po osnovu financiranja proračuna 408,36 milijuna KM.
Prihodi od neizravnih poreza u ovom razdoblju su iznosili 1.352,01 milijun KM, što je 80 posto planiranih sredstava Proračunom FBiH za 2022. godinu i zabilježili su rast od 166,76 milijuna KM u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Ukupno obračunati rashodi i izdaci za devet mjeseci su iznosili 3.592,23 milijuna KM. Tekući transferi i drugi tekući rashodi bili su 2.749,53 milijuna KM i za 310,25 milijuna KM su veći u odnosu na izvršenje u istom razdoblju 2021. godine. Najveća izdvajanja po osnovu tekućih transfera i drugih tekućih rashoda odnose se na isplate mirovina (1.886,47 milijuna KM), doprinose za zdravstveno osiguranje (21,96 milijuna KM), naknade za fizičku onesposobljenost (1,74 milijuna KM) i za civilne žrtve rata (18,34 milijuna KM). Potom isplate za vojne invalidnine (199,01 milijun KM), provedbu Zakona o pravima razvojačenih branitelja - novčana egzistencijalna naknada (37,40 milijuna KM), te provedbu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja (12,19 milijuna KM) i za civilne invalidnine (104,61 milijuna KM).
Također je kantonima doznačeno 200 milijuna KM na ime financijske pomoći za provedbu strukturnih reformi i financiranje/sufinanciranje infrastrukturnih projekata, koji su od značaja za FBiH u omjeru 50:50 posto.
Što se tiče transfera za zdravstvo ukupno su izdvojena sredstva u iznosu od 56,77 milijuna KM.
Kapitalni transferi realizirani su u iznosu od 63,34 milijuna KM, što je 60 posto veće ostvarenje u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.
Odobreno uvođenje CAF standarda za upravljanje kvalitetom u organima državne službe u FBiH
Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o odobravanju Planskog dokumenta o uvođenju CAF standarda za upravljanje kvalitetom u organima državne službe u Federaciji BiH za period 2022-2024. godina.
Dokument je sačinjen u skladu s neophodnim aktivnostima iz Akcionog plana Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018-2022., a u okviru mjere „Utvrđivanje instrumenata kvaliteta usluga koje pruža javna uprava i usmjerenost na korisnike usluga“ i trebao bi poslužiti kao instrument za efikasnu provedbu planiranih reformskih ciljeva i dostizanje pokazatelja napretka reforme javne uprave u periodu 2022-2024. godina.
Cilj je, kako je između ostalog navedeno u ovom dokumentu, podržati proces organizacionog unapređenja i modernizacije administracije kroz uvođenje odabranih modela za upravljanje kvalitetom u organima državne službe, čime se podiže opšti nivo organizacione efikasnosti, povećava nivo kvalitete usluga i zadovoljstvo korisnika usluga javne uprave.
Agencija za državnu službu Federacije BiH zadužena je da inicira aktivnosti iz Planskog dokumenta i da izvjesti Vladu FBiH o postignutim rezultatima na godišnjem nivou.
Usvojena informacija o stanju u oblasti zdravlja poljoprivrednog bilja u FBiH u prošloj godini
Vlada Federacije BiH je usvojila informaciju Federalnog ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju u oblasti zdravlja poljoprivrednog bilja u Federaciji BiH u 2021. godini. Zaštita zdravlja bilja je neodvojivi segment cjelokupnog sistema sigurnosti hrane i od posebnog je interesa za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu i mora se podići na viši nivo, a obaveze proistekle iz procesa evropskih integracija prioritet su u radu svih federalnih organa.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaduženo je da informaciju učini dostupnom, a da zaključak proslijedi svim nadležnim federalnim upravnim organizacijama i kantonalnim vladama, radi poduzimanja potrebnih mjera i aktivnosti iz njihove nadležnosti i osiguranja sredstava za implementaciju propisa.
Federalna uprava za inspekcijske poslove zadužena je da sačini analizu stanja i mogućnosti za kadrovsko jačanje i funkcionalnost organizacionih jedinica FUZIP-a nadležnih za inspekcijski nadzor u oblasti zaštite zdravlja bilja i u roku od 60 dana prijedlog dostavi Vladi FBiH. Također, FUZIP će Upravi BiH za zaštitu zdravlja bilja dostaviti inicijativu za pokretanje aktivnosti s ciljem izjednačavanja procedura inspekcijskih nadzora na graničnim prijelazima, procenta uzorkovanja i jedinstvenog cjenovnika fitosanitarnih kontrola.
Vlada je zadužila Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar da sačine plan jačanja funkcionalnosti laboratorija za dijagnostiku štetnih organizama i obima laboratorijskih analiza na štetne organizme, uključujući i plan BATA akreditacije dijagnostičkih metoda štetnih organizama i isti u roku od 60 dana dostavi Vladi FBiH.
Inače, u informaciji Federalnog ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, između ostalog je navedeno da je Vijeće ministara BiH 2003. godine donijelo Odluku o procedurama i postupku usklađivanja zakonodavstva BiH sa acquis communautaire, koja je označila početak dobrovoljne harmonizacije propisa BiH s propisima Evropske unije. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica s jedne i Bosne i Hercegovine s druge strane, ta je harmonizacija postala obavezujuća.
Odluku o ratifikaciji Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Predsjedništvo BiH donijelo je u maju 2003. godine, čime je BiH preuzela obavezu iz Konvencije da će usvojiti zakonske propise i tehničke i administrativne mjere.
Fitosanitarna oblast je zajedno sa veterinarstvom i sigurnosti hrane, dio posebnog acquis-a Evropske unije (poglavlje 12.), pa je s toga zaštita zdravlja bilja, jednako kao i zaštita zdravlja ljudi i zdravlja životinja, od posebnog interesa svake države.
Odluke, izvještaji i zaključci
Vlada Federacije BiH prihvatila je Finansijski plan Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH za 2022. godinu, koji će, s danas utvrđenim Prijedlogom odluke o davanju saglasnosti na ovaj plan, dostaviti Parlamentu Federacije BiH, a radi razmatranja i davanja saglasnosti.
Federalno ministarstvo finansija upoznalo je Vladu FBiH sa izvještajem o dugu za treći kvartal ove godine. Ovo ministarstvo zaduženo je da kvartalni izvještaj o dugu objavi na svojoj web stranici, a Generalni sekretarijat Vlade FBiH da ga proslijedi Parlamentu FBiH radi informiranja.
Vlada FBiH je donijela Odluku o odobravanju godišnjeg izvještaja o poslovanju Javnog preduzeća Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo za 2021. godinu.
Vlada Federacije BiH potvrdila je da su nadzorni odbori dostavili izvještaje o radu i to Hrvatske pošte d.o.o. Mostar za period 1.7.-30.9.2022. godine, JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo za III kvartal 2022. godine i Javno preduzeće Nacionalni park Una za period 1.7.- 30.9.2022. godine.
S ciljem poboljšanja implementacije i praćenja Programa mjera iz Planova upravljanja vodama, Vlada FBiH usvojila je sažetak Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva po dvogodišnjim izvještajima o implementaciji Programa mjera Planova upravljanja vodama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora u FBiH (2016-2021.). Isti će biti dostavljen na razmatranje Parlamentu FBiH.
Usvojena je informacija Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o statusu ugovora s centralnim nadzorom i statusu sufinansiranja od Fonda za zaštitu okoliša FBiH u okviru implementacije projekta Vodosnabdijevanje i odvodnja otpadnih voda u Federaciji BiH - WATSAN FBiH.
Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, usvojena je informacija o rješavanju statusa imovine i kapitala „Agrokomerc“ d.d. Velika Kladuša u Republici Hrvatskoj, koja će biti dostavljena Vijeću ministara BiH, Federalnom pravobranilaštvu i Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH.
Vlada je primila na znanje informaciju o usvajanju Okvirnog sporazuma o finansijskom partnerstvu za IPA III, te potvrdila opredijeljenost za jačanje kapaciteta Vlade Federacije u svrhu većeg korištenje EU finansijskih fondova.
Usvojena je i informacija Federalnog ministarstva trgovine o učinku podrške udruženjima potrošača u FBiH u 2021. godini.
Kadrovska rješenja
Na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, Vlada FBiH je u Radnu grupu za izradu Prednacrta zakona o zaštiti kritične infrastrukture u FBiH danas imenovala Vahidina Munjića (predsjednik), Suada Cerića, Bakira Kadrića, Harisa Behlulovića, Antu Vujnovića, Snježanu Bodnaruk, Mustafu Kadribegovića, Halku Balavca, Jesenku Jahić, Mirelu Trnka i Renata Škrobu (članovi).
Izmjenom postojećeg Rješenja, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, za članicu Stručnog odbora za energijsku efikasnost imenovana je Jasmina Katica.
Na prijedlog istog ministarstva imenovano je stručno radno tijelo Vlade FBiH za pripremanje nacrta pojedinačnih rješenja radi izvršenja presuda Ustavnog suda BiH, a u skladu sa zaključkom od 25.8.2022. godine, u sastavu Mirsad Gačanin, Dijana Muratagić, Azra Koso i Senija Oruč. Mandat stručnog radnog tijela traje jednu godinu.