Pokrenuta izrada Strategije za mlade Federacije BiH
Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu na prijedloge Federalnog ministarstva kulture i sporta donijela Odluku kojom se pokreće postupak izrade Strategije za mlade Federacije BiH do 2027. godine. Strategija za mlade je sektorski strateški dokument Federacije BiH koji definira programski pristup djelovanja prema mladima, što uključuje definiranje problema i potreba mladih, strateške pravce djelovanja, te ciljeve strategije i mjere za realizaciju tih ciljeva. U procesu izrade Strategije za mlade primjenjivat će se ključni principi izrade strateških dokumenata u Federaciji u skladu sa odredbama Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH.
Kako je navedeno u obrazloženju Ministarstva primarni zakon kojim se uređuju pitanja od interesa za život, položaj i djelovanje mladih ljudi u Federaciji BiH je Zakon o mladima FBiH usvojen 2010. godine. Usvajanjem ovog zakona mladi u Federaciji BiH dobili su zakonski okvir koji je definirao njihovu starosnu dob i brojne mehanizme rada s mladima, obavezao sve nivoe vlasti za brigu o mladima i za to im dao precizne načine djelovanja. Također, zakon je uredio oblast organiziranja mladih kroz omladinske udruge i njihova predstavnička tijela, vijeća mladih, te obavezao sve nivoe vlasti u Federaciji na planiranje, izradu i provođenje strategija prema mladima.
Odredbama ovog zakona strategija prema mladima definira se kao dokument institucija vlasti s programskim pristupom djelovanjima prema mladima što uključuje definirane probleme i potrebe mladih, strateške pravce djelovanja, te ciljeve strategije i mjere za realizaciju ciljeva strategije. Također propisuje da svi nivoi vlasti u Federaciji imaju obaveze definiranja, usvajanja i provođenja strategija prema mladima.
Danas donesenom odlukom utvrđeno je da je nosilac izrade Strategije Federalno ministarstvo kulture i sporta, koje će u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke imenovati interresornu radnu skupinu za izradu Stategije. Također, odlukom su utvrđena ministarstva i drugi organi uprave na nivou Federacije BiH koji u okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa odredbama Zakona o mladima FBiH, trebaju Ministarstvu dostaviti prijedloge imenovanja predstavnika u radnu skupinu, najkasnije u roku od sedam dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
Federalno ministarstvo kulture i sporta koordinira i vodi proces izrade Strategije za mlade, poštujući princip horizontalne i vertikalne koordinacije, a rok za njenu izradu je šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove odluke. Nakon provedenih procedura izrade Strategije za mlade i usaglašavanja stavova svih aktera koji budu uključeni u izradu, usvojeni prijedlog će se dostaviti na mišljenje svim kantonima.
Na prijedlog Federalnog ministarstva Vlada je danas zaključkom zadužila sva federalna ministarstva, federalne uprave i federalne upravne organizacije da sve podatke o aktivnostima koje provode za mlade dostavljaju Federalnom ministarstvu kulture i sporta, koje će uspostaviti bazu podataka i vršiti informisanje mladih o mjerama i programima koje provodi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o mladima FBiH.
Utvrđen javni interes za igradnju dionice autoceste Počitelj-Zvirovići na Koridoru Vc
Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija donijela Odluku kojom se utvrđuje da je eksproprijacija nekretnina, u skladu sa Dodatnim Elaboratom u k.o. Dretelj, Šurmanci i Bivolje Brdo, na dionici autoceste Počitelj - Zvirovići na Koridoru Vc, od javnog interesa za Federaciju BiH.
Korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju objekta je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, kojem se istovremeno nalaže da pokrene postupak eksproprijacije nekretnina.
Sredstva za realizaciju ove odluke osigurat će JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar iz vlastitih sredstava, putem međunarodnih kredita i djelomično grant sredstvima, a za realizaciju Odluke zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti.
U razlozima za donošenje ove odluke, između ostalog, je navedeno da je u dijelu dionice autoceste Počitelj-Zvirovići došlo do dopune Elaborata eksproprijacije prilikom izgradnje navedene dionice autoceste, te da je bilo potrebno da Vlada FBiH donese odluku o utvrđivanju javnog interesa za dionicu autoceste Počitelj-Zvirovići na Koridoru Vc u skladu sa pomenutim dadatnim Elaboratom eksproprijacije.
Inače, Federalno ministarstvo je odluku predložilo na inicijativu JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar.
Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.
Inicijativa Vijeću ministara BiH za zaštitu interesa Federacije BiH od posljedica izgradnje HE Ulog u RS-u i sedam mini hidroelektrana
Vlada Federacije BiH prihvatila je Informaciju Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o identifikovanim potrebama za pokretanje inicijative prema Vijeću ministara BiH za zaštitu interesa Federacije BiH od posljedica izgradnje HE Ulog u Republici Srpskoj i sedam mini hidroelektrana, koji čine hidroenergetski sistem Gornja Neretva.
Informcija sadrži hronologiju postupanja federalnih institucija od 2009. godine kad su federalna ministarstva poljoprivrede, vodprivrede i šumarstva, te okoliša i turizma zaprimile prve službene informacije o projektu izgradnje HE Ulog, a nakon čega se pisanom korespondencijom u više navrata pokretala inicijativa za osiguranje učešća javnosti u procesima izdavanja vodnih akata iz oblasti voda prema Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu RS-a. Navedeno je da nadležni organi za vode Federacije BiH nisu nikada dobili traženu dokumentaciju kako bi se iskoristila zakonska odrednica i to odredba člana 129. stav 3. Zakona o vodama RS koja propisuje da „ukoliko se u postupku donošenja vodopravnog akta, a posebno vodnih smjernica, utvrdi postojanje razloga iz kojih proizilazi da će objekat, instalacija ili predložena aktivnost koja se nalazi ili odvija na teritoriji Republike Srpske imati negativne uticaje na vodne resurse na teritoriji Federacije BiH, nadležni organ RS-a, prije donošenja vodopravnog akta, pribavit će mišljenje nadležnog organa Federacije“.
U Informaciji se, između ostalog, zaključuje da nadležni organi Federacije BiH nisu bili uključeni na adekvatan način u ovaj postupak, odnosno na transparentan način iako se to tražilo službenim putem u više navrata. Posebno se skreće pažnja za HES „Gornja Neretva“ o kojem FMOIT i FMPVŠ ne raspolažu o informacijama o trenutnom stanju realizacije istih, a što je slučaj i kod drugih zahvata na vodama u entitetu RS kad isti imaju uticaj na vode na teritoriji Federacije BiH.
U Informaciji se navodi i to da je FMOIT u novembru 2020. godine od Sekretarijata Konvencije o zaštiti Evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) informisan da se vodi postupak protiv BiH vezano za HE Ulog i HES Gornja Neretva. Također je navedeno i to da je Sekretarijat Stalnog komiteta Bernske konvencije 12. i 13. septembra 2023. godine donio odluku u kojoj se, između ostalog, konstatuje da je „Biro podsjetio da je Bosna i Hercegovina dio Bernske konvencije kako bi poštovala međunarodne standarde i ponovno pozvao vlasti zemlje da prate poziv međunarodne zajednice suspenzijom ovog neodrživog projekta. Biro je također primijetio da koncesije još uvijek nisu otkazane za dvije faze hidroelektričnog sustava Gornja Neretva, te da projekt Gornji Horizonti hidroelektrane još uvijek traje.“
Uzimajući u obzir raspoložive informacije, postoje opravdane indicije da će gradnja i upotreba HE Ulog imati štetno djelovanje na prostoru općine Konjic u Federaciji BiH, kao i na Emerald mrežu. Također, nisu urađene opsežna geološka i geotektonska istraživanja, bez kojih postoji opravdana sumnja da izgradnjom ovog objekta može biti ugrožena sigurnost stanovništva i materijalnih dobara nizvodno u dolini Neretve. Istaknuto je i da nisu na adekvatan izvršena hidrološka mjerenja.
Indicija je, navodi se u Informaciji, i da će doći do negativnog uticaja nizvodno od visokih vodostaja, te bi za iste bilo potrebno prezentirati sistem planiranja prihvata visokih vodostaja, kako bi se ostvario uravnoteženi prijem visokih voda. S obzirom da je planirani rok za završetak i puštanje elektrane u rad kraj 2023. godine (prema dostavljenoj dokumentaciji u 2023. godini od nadležnih organa RS Agenciji za vodno područje Jadranskog mora Mostar, a što je inicirala Elektroprivreda BiH), nadležni organi FBiH ne raspolažu podacima o planiranom režimu rada HE Ulog i ista će imati direktan uticaj na područje nizvodno od hidroelekttrane kao i nikako manje važno uticaj na rad nizvodnih hidroelektrana na Neretvi.
S ciljem iznalaženja najboljeg rješenja kako bi se spriječile posljedice koje izgradnja hidroelektrana na području RS-a ima na stanje voda i okoliša u cjelini nizvodno u Federaciji BiH, u skladu sa ovom Informacijom i utvrđenim stanjem FMOIT i FMPVŠ predložili Vladi Federacije BiH zaključak koji je danas i usvojen.
Vlada FBiH će ovu informaciju uputiti Vijeću ministara BiH kao Inicijativu za rješavanje problematike uticaja gradnje HE Ulog i hidroenergetskog sistema Gornja Neretva na stanje voda i okoliša u Federaciji BiH.
Za praćenje realizacije ovog zaključka zaduženi su Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, svako u okviru svojih nadležnosti.
Nastavak projekta zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih smještaja u FBiH
Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, usvojila Informaciju o poduzetim aktivnostima za nastavak projekta s ciljem zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem javnih stambenih rješenja.
Projekat će, kako navode iz Ministarstva, primarno biti fokusiran na interno raseljene osobe, a posebno na one koje zbog svoje aktuelne ugroženosti, ne mogu ili su odlučile da se ne vrate i kojima je potrebno stambeno rješenje u mjestu raseljena.
S obzirom da je cilj projekta da država Bosna i Hercegovina ispuni svoju obavezu prioritetnog zatvaranja svih kolektivnih centara, Vlada je zadužila Ministarstvo da stambeno zbrine i socijalno ugrožene kategorije osoba koje se zateknu u kolektivnim centrima i alternativnim smještajima, a nalaze se u evidencijama nadležnih službi Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, kantona, gradova/općina, centara za socijalni rad, te ispunjavaju kriterije u skladu sa procedurama projekta.
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ističe u informaciji da je, postupajući po Zaključku Vlade FBiH od 2.8.2023. godine, izvršilo detaljnu analizu potreba općina, gradova i nadležnih kantonalnih ministarstava za nastavak projekta, kako bi se trajno riješilo stambeno pitanje izbjeglih i interno raseljenih osoba na području Federacije BiH.
Prema prikupljenim podacima, konstatovano je da su, osim interno raseljenih osoba i povratnika, korisnici kolektivnih ili alternativnih smještaja i socijalno ugrožene osobe, kojima je neophodan pristup uslugama socijalne zaštite. Riječ je o starijim osobama, hroničnim bolesnicima, osobama koje su preživjele velike traume, osobama sa invaliditetom, porodicama nestalih osoba, ženama žrtvama nasilja, civilnim žrtvama rata, bivšim logorašima, samohranim roditeljima, domaćinstvima sa izuzetno malim primanjima i korisnicima prava na socijalnu ili neku drugu materijalnu pomoć, te beskućnicima i nacionalnim manjinama, stoji u informaciji Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.
Odluke, informacije i zaključci
Na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta Vlada Federacije BiH je donijela Odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava „Subvencije javnim preduzećima - Subvencija rada JU Centar za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac“ ovog ministarstva utvrđen Budžetom FBiH za 2023. godinu u iznosu od 70.100 KM u svrhu sufinansiranja rada JU Centar za kulturu i obrazovanje Općine Bosanski Petrovac. Federalno ministarstvo kulture i sporta će sa korisnikom sredstava zaključiti ugovor o načinu i uslovima korištenja odobrenih sredstava.
Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija donijela Odluku o kategorizaciji pristupne ceste u magistralnu cestu sa oznakom M-14.1, kojom se pristupna cesta, kružni tok na magistralnoj cesti M14.1 - petlja Odžak ukupne dužine 4 km kategoriše u magistralnu cestu sa oznakom M-14.1. Za realizaciju ove odluke zaduženi su JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo.
Vlada FBiH se danas upoznala i sa Informacijom Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o kolektivnom pregovaranju za područje djelatnosti rudarstva u Federaciji BiH.
Na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja donesene su odluke o prijenosu nabavljenih stalnih sredstava i izvršenih građevinskih radova krajnjim korisnicima u okviru projekata „Povećanje ulaganja u javne objekte s niskom emisijom ugljika u BiH 2018-2026“, te „Energetska efikasnost u BiH - dodatno finansiranje“. Na prijedlog Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove donesena je Odluka o prijenosu stalnih sredstava i izvršenih radova krajnjim korisnicima u okviru projekta „Dodatno finansiranje za Projekat registracije nekretnina“, nabavljenih iz sredstava zajma IBRD.
Vlada Federacije BiH zaključkom je prihvatila jedanaesti tromjesečni izvještaj Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove o implementaciji projekta Dodatno finansiranje za Projekat registracije nekretnina u FBiH, za period 1.7.-30.9.2023. godine.
Danas je primljena na znanje Informacija o realizaciji zaključaka Vlade Federacije BiH za period januar-septembar 2023. godine.
Kadrovska rješenja
Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva pravde donijela Rješenje kojim se Adem Demirović postavlja na dužnost direktora Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa u Bihaću na period od četiri godine. Prethodno je doneseno Rješenje o razrješenju dosadašnjeg direktora ovog zavoda zbog ispunjenih uslova za penziju.
Na prijedlog Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Vlada Federacije BiH je donijela zaključak kojim u Državnu komisiju za granicu Bosne i Hercegovine nominuje predstavnike ove uprave Željka Obradovića, Slobodanku Ključanin, Zijada Džananovića i Ervina Redžepagića.