12. sjednica Vlade FBiH

  • 31.08.2023.
  • 12. sjednica Vlade FBiH

    Utvrđene maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice

    Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području Federacije propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene) za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

    Obrazloženo je da je Odluka donesena u skladu sa Zakonom o kontroli cijena, a s ciljem zaštite životnog standarda građana. Prilikom određivanja visine marži u veleprodaji i maloprodaji vodilo se računa da marža trgovaca može pokriti troškove poslovanja i osigurati im kontinuitet obavljanja djelatnosti, kao i da ne služi za ostavarenje ekstra profita trgovaca.

    Prema Odluci, mjere neposredne kontrole cijena odnose se na proizvode u nadležnosti FBiH, kantona, grada i općine, propisane odredbama Zakona o kontroli cijena, kao i na ostale životne namirnice i druge proizvode koje prodaju svi učesnici u lancu snabdijevanja, odnosno privredna društva i druga pravna i fizička lica koja proizvode i obavljaju trgovinu na veliko i na malo.

    Ova pravna i fizička lica obavezna su utvrditi i primjenjivati marže tako da one u veleprodaji i maloprodaji ne prelaze maksimalnu visinu marži u procentualnom iznosu na nabavnu cijenu. Ova obaveza, prema današnjoj Odluci, odnosi se na pšenično brašno tip 550 (po kilogramu propisana je veleprodajna marža pet posto, maloprodajna sedam posto), zatim sve vrste hljeba od pšeničnog brašna (cijeli ili narezani) po kilogramu (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna sedam posto), mlijeko kravlje, pasterizirano, homogenizirano i sterilno po litru (veleprodajna marža tri posto, maloprodajna šest posto), kao i jestivo ulje suncokretovo po litru (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto). Tu su i šećer kristal bijeli, po kilogramu (veleprodajna marža četiri posto, maloprodajna osam posto), potom svježa konzumna jaja, po komadu (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto), kao i sve vrste svježeg mesa (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto), te deterdženti za veš u prahu po kilogramu i za suđe tečni po litru (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna 12 posto).

    Inače, u razlozima za donošenje Odluke, Ministarstvo je podsjetilo da je Vlada FBiH na sjednici 8.4.2021. godine donijela Odluku o izmjeni odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode. Tom odlukom je bilo propisano da su pravna i fizička lica obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da one ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31.12.2020. godine. Kako je navedeno u obrazloženju, a s obzirom na tu vremensku odrednicu, Odluka je izgubila svoju svrhu, jer su brojni trgovinski objekti otvoreni nakon 31.12.2020. godine. Stoga je bilo potrebno izvršiti korekciju mjere neposredne kontrole cijena tako da se donese nova odluka. Također, podsjeća se i da je Vlada FBiH na sjednici 14. juna ove godine donijela zaključak kojim je usvojila informaciju o prestanku epidemije COVID-19 na teritoriji Federacije BiH.

    Međutim, s ciljem zaštite životnog standarda stanovništva, posebno u kontekstu aktuelnih inflatornih uticaja koji u kontinuitetu smanjuju kupovnu moć stanovništva, Vlada je današnju odluku donijela smatrajući da su i dalje potrebne odgovarajuće mjere neposredne kontrole cijena na osnovne životne namirnice i pojedine higijenske proizvode.

    Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a za kontrolu njenog provođenja nadležne su federalna, kantonalna, gradska i općinska tržišna inspekcija. 

    Utvrđen Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, utvrdila Nacrt  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, te ga uputila u parlamentarnu proceduru.

    U obrazloženju je navedeno da je prevashodni razlog za donošenje izmjena i dopunama ovog zakona mijenjanje uslova na strani prihoda koje podnosilac zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu egzistencijalnu naknadu mora ispunjavati, u smislu da se taj uslov mijenja iz dosadašnjeg maksimuma dozvoljenog prihoda do 50 posto najniže penzije u FBiH isplaćene u decembru 2018. godine, te glasi „50 posto najniže penzije isplaćene u decembru prethodne godine“. Kako se ističe, ovo rješenje je predloženo radi stalnog porasta indeksa potrošačkih cijena i usklađivanja penzija u FBiH.

    Također, predloženo je brisanje dosadašnjeg decidno Zakonom definiranog ukupnog iznosa budžetskih sredstava na nivou budžetske godine za isplatu novčanih egzistencijalnih naknada (50.000.000 KM).

    Nacrtom zakona predviđeno je da će se utvrđeni iznos mjesečne novčane egzistencijalne naknade od pet KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama usklađivati u visini zbira 50 posto procenta porasta potrošačkih cijena i 50 posto procenta porasta realnog bruto društvenog proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini (tzv. Švicarski model).

    Propisuje se, također, da će se usklađivanje iznosa mjesečne novčane egzistencijalne naknade vršiti od 1.1.2024. godine, o čemu odluku donosi Vlada FBiH, a u slučaju negativnog kretanja potrošačkih cijena i realnog bruto društvenog proizvoda, posljednji usklađeni iznos novčane egzistencijalne naknade neće se smanjivati.

    Nadalje, precizirane su i dopune s ciljem poštivanja pravnog stajališta iz presuda kantonalnih sudova u upravnim sporovima pokrenutim u predmetima priznavanja prava na novčanu egzistencijalnu naknadu, u kojima su stranke odbijene sa zahtjevom za priznavanje tog prava, s obzirom da ukupni prihodi u koje je uračunat i dodatak za tuđu njegu i pomoć, ostvaren u skladu sa odredbama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, prelazi prihodovni cenzus. Radi se o sporovima u kojima su sudovi zauzeli stav da se navedeni prihod ne može uzimati kao lični prihod podnosioca zahtjeva, već kao prihod namijenjen drugom licu koje daje pomoć i njegu licu kome je ona neophodna, te u tom smislu ukazuju na neusklađenost dva zakonska propisa.

    Utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju

    Vlada FBiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju i po skraćenom postupku ga uputila u parlamentarnu proceduru.

    Predloženim zakonom predviđena je izmjena odredbe kojom se period primjene zajedničke tarife premija za obavezna osiguranja koju donosi Agencija za nadzor osiguranja FBiH i propisuje uslove za osiguranje od autoodgovornosti, produžava sa kraja oktobra 2023. godine na 31.12.2026. godine.

    Također, stav koji propisuje da danom prestanka važenja zajedničke tarife premija i cjenovnika za osiguranje od autoodgovornosti društvo za osiguranje stječe pravo na primjenu vlastite tarife premija i ovog cjenovnika, za koju je dobilo prethodnu saglasnost Agencije, dopunjuje se odredbom da se ta tarifa primjenjuje do donošenja Odluke Vlade FBiH o datumu stupanja na snagu slobodnog formiranja cijena osiguranja od autoodgovornosti u skladu sa evropskim propisima. S tim u vezi precizirano je i da nakon donošenja ove odluke Vlade prestaje obaveza društva za osiguranje da pribavlja prethodnu saglasnost Agencije na tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti, čime se stvaraju preduslovi za slobodno formiranje cijena osiguranja.

    Predloženo je da ovaj zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.

    Predložen Zakon o izmjeni naziva naseljenog mjesta Trebimlja

    Na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, datog u skladu sa zaduženjem od Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, a kojim je prihvaćena inicijativa Općine Ravno da se naziv naseljenog mjesta Trebimlja promijeni u Trebinja, Federalna vlada je danas utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o konstituiranju novih općina u FBiH i izmjeni područja općina podijeljenih međuentitetskom i međukantonalnom crtom.

    Kako se radi o Prijedlogu zakona koji nije složen i obiman, Vlada ga je uputila Parlamentu FBiH na razmatranje po skraćenom postupku.

    S tim u vezi, riječ Trebimlja zamjenjuje se riječju Trebinja, a predviđeno je da Općinsko vijeće Općine Ravno u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladi svoje propise o nazivima i granicama naseljenih mjesta s odredbama ovog zakona.

    Usvojena informacija u vezi Nacrta zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti

    Vlada Federacije BiH usvojila je danas informaciju Federalnog ministarstva finansija povodom zahtjeva Ministarstva sigurnosti BiH za davanje mišljenja u vezi Nacrta zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

    Kako je obrazloženo, Radna grupa koju je imenovalo Vijeće ministara BiH je u završnoj fazi izrade prijedloga teksta ovog nacrta zakona, koji će biti predmet MONEYVAL evaluacije, a Ministarstvo sigurnosti BiH je zatražilo mišljenje s ciljem preciziranja nadležnih organa koji će sa entitetskog nivoa biti zaduženi za nadzor nad obveznicima za provedbu ovog zakona.

    Federalna vlada zaključkom je imenovala Federalnu upravu za inspekcijske poslove kao nadležni organ za vršenje nadzora u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti za obveznike iz Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

    Također, Federalna uprava obavezana je da izvrši nužne korekcije u Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, u smislu utvrđivanja radnih mjesta za federalne inspektore koji će vršiti navedene nadzore.

    Federalno ministarstvo finansija zaduženo je da Federalnoj upravi osigura sva potrebna finansijska sredstva s ciljem blagovremene realizacije potrebnih, administrativnih, kadrovskih i tehničkih pretpostavki za efikasno vršenje ovog nadzora.

    Drugim zaključkom Vlada je prihvatila izjašnjenja Komisije za vrijednosne papire FBiH, Agencije za nadzor osiguranja FBiH, Federalnog ministarstva pravde, Federalne uprave za inspekcijske poslove, te Agencije za bankarstvo FBiH, na osnovu kojih je sačinjen zbirni tabelarni pregled nadzornih organa za obveznike iz Nacrta zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

    Ova izjašnjena i zbirni tabelarni pregled  kao sastavni dio ovog zaključka bit će dostavljena Ministarstvu sigurnosti BiH.

    Oba današnja zaključka Vlade FBiH stupaju na snagu danom donošenja.

    O sistemu koordinacije za OECD-ov program perspektiva konkurentnosti Jugoistočne Evrope za period 2023 - 2024.

    Federalni premijer Nermin Nikšić upoznao je danas Vladu s Informacijom o uspostavi sistema koordinacije za OECD-ov program Perspektiva konkurentnosti Jugoistočne Evrope za period 2023 - 2024.

    Vlada FBiH je formirala i Radnu grupe za koordinaciju aktivnosti u vezi sa ovim OECD-ovim programom koju čine predstavnici Ureda premijera FBiH, zatim federalnih ministarstava (finansija, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te okoliša i turizma, zatim energije, rudarstva i industrije, prometa i komunikacija, ministarstava obrazovanja i nauke, potom razvoja, poduzetništva i obrta, kao i ministarstava trgovine, rada i socijalne politike, kao i pravde). U ovoj radnoj grupi su i predstavnici federalnih zavoda za programiranje razvoja i zapošljavanja, te zavoda za statistiku.

    U predstavljenoj Informaciji, između ostalog, pojašnjeno je da Regionalni program Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) blisko sarađuje sa ekonomijama u Jugoistočnoj Evropi (JIE), uključujući i BiH, u kreiranju i provedbi reformi u korist snažnijeg rasta, većih ulaganja i pune zaposlenosti. Objava programa Perspektiva konkurentnosti JIE dio je tog poduhvata, odnosno procjena najšireg opsega učinka ekonomske politike BiH i pet drugih ekonomija Zapadnog Balkana. Četvrti ciklus Perspektiva konkurentnosti JIE počeo je u aprilu 2023. godine, a rezultati će biti objavljeni u trećem ili četvrtom kvartalu 2024. godine.

    Ključne oblasti rada OCDE-ovog programa su ekonomska konkurentnost i inkluzivni rast (Perspektiva konkurentnosti), razvoj privatnog sektora (indeks politike malih i srednji preduzeća), zatim radna migracija, mladi i vještine, te prelazak na zelenu ekonomiju i trgovinska integracija i izvozna konkurentnost.

    Ovaj program teži biti glavni izvor znanja o stanju ekonomskih politika na Zapadnom Balkanu, a objave Konkurentnost u Jugoistočnoi Evropi: Perspektive politike (Perspektive konkurentnosti) oslanjaju se na sveobuhvatan pristup, pružajući kreatorima politike u šest ekonomija Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) s jedinstvenim pogledom za procjenu napretka kroz područja politika ključnih za njihovu konkurentnost.

    Četvrto izdanje Perspektive konkurentnosti nastavit će pružati kreatorima politike Zapadnog Balkana višedimenzionalni alat za usporedbu njihovog učinka u 15 dimenzija politike i omogućiti im da osmisle buduće politike na osnovu bogatih dokaza i djelotvornih preporuka. Koristeći mnoštvo kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, Perspektiva konkurentnosti pruža opsežnu i konkretnu analizu okvira zakonodavne i regulatorne politike, kao i institucionalnih kapaciteta i okruženja potrebnih za implementaciju i praćenje reformi politike. Najnovije izdanje stavit će naglasak na zelenu i digitalnu tranziciju, dvije prioritetne teme na Zapadnom Balkanu.

    Za sufinansiranje sajamskih manifestacija u Tešnju, Gradačcu i Gračanici 50.000 KM

    Na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Vlada Federacije BiH prihvatila je Informaciju o zahtjevima za sufinansiranje sajamskih manifestacija, i to 17. „Međunarodnog sajma privrede Tešanj BiH 2023“, zatim 50. „Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajam šljive 2023“ Gradačac, kao i 12. „Međunarodnog sajma privrede GRAPOSEXPO 2023“ Gračanica.

    Zaključkom je dato zaduženje da ovo federalno ministarstvo u okviru prijedloga Programa o utrošku sredstava dostavi Vladi i prijedloge sufinansiranja ovih sajamskih manifestacija, i to iznos od 30.000 KM za Sajam privrede u Tešnju, te po 10.000 KM za Sajam šljive u Gradačcu i Sajam privrede u Gračanici.

    S ciljem finansijske podrške pomenutim sajmovima, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u Informaciji se izjasnilo da ima mogućnost da izdvoji ova sredstva. Kako je istaknuto, sajamske manifestacije imaju veliki značaj za razvoj cjelokupne privrede, te su mjesto povezivanja poduzetnika, osiguranja novih tržišta, porasta privrednih investicija, kao i mogućnosti privlačenja domaćih i stranih investicija.

    Informacija federalnog ministarstva o širenju afričke kuge

    Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlada je danas usvojila Informaciju o širenju afričke kuge svinja na području Federacije Bosne i Hercegovine, koju je pripremilo ovo ministarstvo.

    Vlada je zadužila Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da u skladu sa zaprimljenim zahtjevima, bez obzira na identifikaciju, isplati naknadu štete svim vlasnicima neškodljivo uklonjenih svinja.

    Vlada će putem Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pratiti pojavu i širenje virusa afričke kuge svinja i u slučaju iskazane potrebe osigurati dodatna finansijska sredstva za suzbijanje, sprječavanje i iskorjenjivanje bolesti u Federaciji BiH.

    U skladu sa Zaključkom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od 24.7.2023. godine, Vlada Federacije BiH će dostaviti usvojenu informaciju Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja.

    Interresorne radne grupe za harmonizaciju zakona i ponovno razmatranje okolinskih dozvola

    Na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlada Federacije BiH dala je saglasnost za formiranje Interresorne Radne grupe koja će raditi na poslovima analize i harmonizacije propisa: Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, Zakona o vodama, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o električnoj energiji, Zakona o inspekcijama FBiH i drugim propisima (a za potrebe realizacije Zaključka Vlade FBiH od 19.4.2023.).

    Radna grupa će dati smjernice za harmonizaciju propisa kada su u pitanju urbanističke, građevinske, dozvole za eksploataciju, energetske dozvole, upotrebne dozvole, vodne akte, okolišne dozvole i druge akte, koji se izdaju u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, te preporuke i smjernice u kojem pravcu je sistemski potrebno reformisati nadležnost inspekcije kako bi imala efektivniju ulogu u cijelom procesu.

    Interresornu radnu grupu čine delegirani predstavnici resornih organa uprave u sastavu: Suada Numić (predsjedavajuća) Aida Kurtanović, Hamid Suljović, Silvija Stefanjek, Elma Kuldija, Zijada Redžić, Sanela Imamović i Nermina Husić (članovi).

    Također, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma Vlada je dala saglasnost i za formiranje Interresorne radne grupe/Komisije za potrebe ponovnog razmatranja i izmjena okolinske dozvole na period od pet godina (za potrebe realizacije Zaključka Vlade FBiH od 19.4.2023.), a koja će imati zadatak da priprema mišljenje u vezi sa ponovnim razmatranjem i izmjenama ili prestankom važenja okolinske dozvole, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša.

    Interresornu radnu grupu/Komisiju čine delegirani predstavnici: Suada Numić i Lejla Arnautović (Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a zamjenski član Ministarstva je Sabina Šahman Salihbegović), Alma Kereš (Federalna uprava za inspekcijske poslove, a zamjenski član FUZIP-a je Sanela lmamović,), Zijada Redžić (Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva), Angelina Zelenika (Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije) i predstavnik civilnog sektora Samir Lemeš.

    Odluke, izvještaji i informacije

    Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Vlada je donijela zaključak o prihvatanju odluke o dopuni Statuta Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje koji je 18.7.2023. godine donio Upravni odbor Zavoda, te je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na ovu odluku. U obrazloženju je navedeno da je Statut potrebno dopuniti u pogledu šifre i naziva djelatnosti, te da je prema Klasifikaciji djelatnosti BiH, šifra „84,30“, a naziv „Djelatnost obaveznog socijalnog osiguranja“.

    Vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela odluku kojom je dala saglasnost za usvajanje dvanaeste izmjene Statuta JP Željeznica FBiH, društva sa ograničenom odgovornošću Sarajevo. Kako je obrazloženo osnova za ovu odluku je Odluka Nadzornog odbora JP ŽFBiH d.o.o. Sarajevo, donesena na 7. sjednici od 1.6.2023. godine, koja je proistekla radi utvrđivanja osnovne visine kapitala Društva.

    Na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, Vlada je usvojila Izvještaj o radu ovog federalnog ministarstva za period od 1. januara do 30. juna ove godine, te će ga podnijeti predsjedniku i potpredsjednicima Federacije BiH, kao i Parlamentu Federacije BiH.

    Danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Vlada potvrdila da su nadzorni odbori JP Međunarodni aerodrom „Sarajevo“ d.o.o., JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar i JP „Hrvatska pošta“ d.o.o. Mostar dostavili izvještaje o radu za period 1.4.2023. - 30.6.2023. godine,  kao i Nadzorni odbor JP BH Pošta d.o.o. Izvještaj o radu za II kvartal ove godine.

    Vlada je danas primila k znanju izvještaje o radu Nadzornog odbora Javnog preduzeća Nacionalni park „Una“ za period od 1.1.2023. do 31.3.2023. godine, te za period od 1.4.2023. do 30.6.2023. godine.

    Vlada se upoznala sa Informacijom Federalnog ministarstva okoliša i turizma o izvozu opasnog otpada iz Federacije BiH za 2022. godinu., a koji će s propratnom dokumentacijom dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao centralnom kontakt mjestu za Bazelsku konvenciju u BiH.

    Na znanje je primljena i Informacija o realizaciji zaključaka Vlade FBiH za period januar-juli 2023. godine. Za učešće u radu i odlučivanju na ponovno sazvanoj Dvadesetšestoj redovnoj Skupštini dioničara Privrednog društva „PRETIS“ d.d. Vogošća opunomoćen je Adnan Frljak.

    Danas je, na prijedlog resornog ministarstva, imenovana Radna grupa za izradu Strategije razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u FBiH za period 2024 - 2033. godina.