10. sjednica Vlade FBiH

Usvojen Program rada Vlade Federacije BiH 2023-2026.

Na današnjoj sjednici u Sarajevu usvojen je Program rada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine 2023 - 2026.

Kako je navedeno u Programu rada, temeljni dokument koji opredjeljuje strateško usmjerenje Vlade Federacije BiH u narednom periodu predstavlja Strategija razvoja Federacije BiH 2021-2027. godine. Ovom strategijom utvrđeni su strateški ciljevi FBiH koji su aktuelni i u mandatnom periodu Vlade FBiH 2023-2026. godine, a riječ je o ubrzanom ekonomskom razvoju, prosperitetnom i inkluzivnom društvenom razvoju, potom resursno efikasnom i održivom razvoju, te transparentnom, efikasnom i održivom javnom sektoru.

Ključni prioritet je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju koja će omogućiti održivi rast, poboljšati životni standard građana i smanjiti nejednakost. Također, naglašava se posvećenost Vlade Federacije stvaranju povoljnog poslovnog okruženja, podsticanju investicija, podršci preduzetništvu, te stvaranju novih vrijednosti na poslovnom i tržištu rada. U vrhu prioriteta su i zaštita radničkih prava, te dostojanstva radnika kao pokretača ekonomskog razvoja.

Uvažavajući trenutnu situaciju, kao i buduće potrebe, strateški ciljevi i opredjeljenja Vlade FBiH u mandatnom periodu ogledat će se kroz društveno-ekonomski razvoj koji podrazumijeva razvoj konkurentnosti domaće privrede i tržišta rada, te održivost javne potrošnje. Jačanje privrede i konkurentnosti ključ je održivog i stabilnog rasta u cijeloj Bosni i Hercegovini kako bi se obezbijedio bolji životni standard i prosperitet građana. S druge strane, model stabilnog rasta privrede i jačanja konkurentnosti će morati osigurati socijalnu jednakost i solidarnost svih slojeva stanovništva.

U skladu sa ovim, među strateškim opredjeljenjima na kojima će se zasnivati rad Vlade FBiH, u mandatnom periodu je ubrzan ekonomski razvoj temeljen na povećanju produktivnosti i zaposlenosti. To će svim dijelovima ekonomije i društva omogućiti realizaciju razvojnih potencijala, ispoljavanje inovativnosti i kreativnosti, kao i otvaranje kvalificiranih i visokokvalificiranih adekvatno plaćenih radnih mjesta, uz očuvanje okoliša i smanjenje nejednakosti, otklanjanje diskriminacije i rodne neravnopravnosti u društvu. Prioriteti ovog opredjeljenja su povećavati digitaliziranost ekonomije, podržavati transfer i razvoj tehnologija, podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora, podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti.

Također, strateško opredjeljenje je prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj podrazumijeva razvoj koji jača povjerenje u društvu, osobnu i ekonomsku sigurnost i dinamičnost, pravedniju raspodjelu dohotka, bolju socijalnu i političku koheziju (posebice uključivanjem marginaliziranih skupina), bolji pristup odgoju, obrazovanju, obuci i nauci, bolje prilike za sticanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za 21. vijek, te dobro mentalno i javno zdravlje. Prioriteti su unapređivati obrazovni sistem, poboljšavati ishode zdravstvenog sistema, ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost porodice i položaj mladih, smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu, smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost.

Resursno efikasan i održiv razvoj, također, podrazumijeva nastojanje da se postigne okolišno i socijalno prihvatljiva proizvodnja i potrošnja, kao i cirkularna ekonomija, smanjujući pri tome subvencioniranje problematičnih sektora i istodobno sprečavajući adekvatnom regulativom eksternalizaciju troškova. Prioriteti su unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa, zatikm unapređivati kvalitet zraka, povećati energijsku efikasnost, te započeti realizaciju energijske tranzicije, poticati razvoj ruralnih prostora, kao i povećati otpornost na krize.

Među strateškim opredjeljenjima je i efikasan, transparentan i odgovoran javni sektor, što podrazumijeva uspostavljanje efikasnih, transparentnih, inkluzivnih i responzivnih javnih institucija, utemeljenih na vladavini prava i primjerenih potrebama zemlje višeg srednjeg dohotka, u funkciji građana, kao i poslovnih subjekata i drugih društvenih i ekonomskih aktera. Uz unapređenje vladavine prava, prioritenim se ističe i stavljanje javne uprave u službu građana, te unapređenje odgovornosti u oblasti javnih finansija.

U strateški okvir Vlade FBiH uključeni su i drugi razvojni dokumenti poput Strategije Jugoistočne Evrope 2030, Okvira za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH, Zelene agende za Zapadni Balkan, kao i druge sektorske strategije na nivou BiH i FBiH.

Jedan od važnih planskih dokumenata koji će biti obuhvaćen u mandatu Vlade FBiH je i Program ekonomskih reformi, a koji je značajan za proces pristupanja BiH Evropskoj uniji. Budući da je BiH ostvarila napredak u procesu pristupanja EU, te da stjecanje kandidatskog statusa zahtijeva pojačani angažman na ispunjavanju pristupnih uslova, tako su i ciljevi ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH definisani u svrhu implementacije strukturnih reformi neophodnih za pristupanje EU. Strukturne reforme su osmišljene kako bi se ojačala privreda i doprinijelo uravnoteženom ostvarivanju potencijalnog rasta.

Ključni ciljevi Vlade Federacije BiH u mandatnom periodu proizlaze iz ekspozea premijera FBiH, te dokumenta Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za period 2023-2026. godine.

U Programu rada dat je i pregled ključnih ciljeva, mjera i aktivnosti svih ministarstava za ostvarenje zacrtanih ciljeva na kojim će Vlada FBiH raditi u mandatnom periodu. Također, u Programu su prikazane makroekonomske projekcije osnovnih ekonomskih indikatora sa osvrtom na opći razvojni kontekst Federacije BiH, kao i projekcije za period 2023-2026. godina u Federaciji BiH.

Usvojen Program utroška skoro 13 miliona KM za ublažavanje negativnog socio-ekonomskog uticaja energetske krize

Vlada Federacije BiH danas je odlukom usvojila Program utroška sredstava „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima - Podrška Evropske unije BiH u cilju ublažavanja negativnog socio-ekonomskog uticaja energetske krize“ utvrđenih Budžetom FBiH za 2023. godine Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta. Ukupan iznos finansijskih sredstava namijenjenih za realizaciju Programa iznosi 12.912.315 KM.

Program se donosi sa ciljem provođenja Akcionog plana/Mape puta za Ugovor o paketu energetske podrške za državu i izgradnju otpornosti u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA III za 2023. godinu), i to za realizaciju mjere 3 iz cilja I Akcionog plana „Podrška za provođenje mjera energijske efikasnosti u mikro, malim i srednjim preduzećima“.

Za realizaciju Programa zadužena su federalna ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i finansija, te Fond za zaštitu okoliša FBiH, svako u okviru svoje nadležnosti. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će u roku od 60 dana od stupanja na snagu ove odluke, cjelokupan iznos sredstava prenijeti Fondu za zaštitu okoliša FBiH na otvoren namjenski račun. Ova sredstva predstavljaju državnu pomoć male vrijednosti i dodjeljivat će se putem Fonda krajnjim korisnicima kao bespovratna sredstava u skladu sa Programom. Nadzor i provjeru namjenskog trošenja sredstava vrši Fond, a eventualna neutrošena sredstva Fond je dužan vratiti u Budžet FBiH po okončanju Programa.

Dodjelu sredstava krajnjim korisnicima Fond za zaštitu okoliša FBiH vrši putem javnog poziva koji se objavljuje u Službenim novinama Federacije BiH, na web stranicama Vlade FBiH, Fonda za zaštitu okoliša FBiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, te u najmanje dvoje dnevnih novina dostupnih na teritoriji Federacije BiH.

Namjena finansijskih sredstava se odnosi na sufinansiranje jedne ili više sljedećih mjera energijske efikasnosti: toplotna izolacija vanjskih zidova, stropa/krova, poda, zatim zamjena vanjske stolarije (prozori i vrata), unaprjeđenje sistema za proizvodnju i distribuciju toplotne energije za grijanje i/ili hlađenje prostora i/ili pripremu potrošne tople vode instalacijom kotlova na pelet, toplotnih pumpi, kondenzacijskih kotlova, solarnih kolektora za proizvodnju potrošne tople vode, te zamjene neefikasnih klimatizacijskih uređaja novim energijski efikasnim.

Predmet sufinansiranja može biti i sistem unutrašnjeg razvoda grijanja, ali samo u slučaju ako se prijavljuje za mjeru instalacije kotla/toplotne pumpe, potom unapređenje energijske efikasnosti unutrašnje rasvjete, unaprjeđenje energijske efikasnosti u proizvodnim procesima poput korištenja otpadne toplote, mjere na povećanju efikasnosti rada elektromotornih pogona i slično, kao i za izgradnju fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije isključivo za vlastite potrebe.

Rezultati javnog poziva bit će objavljeni na web stranicama Vlade FBiH, Fonda za zaštitu okoliša FBiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

O utrošenim sredstvima Fond za zaštitu okoliša FBiH će kvartalno izvještavati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta koje će izvještavati Federalno ministarstvo finansija.

Kako je, između ostalog, navedeno u Programu utroška sredstava konačni cilj realizacije ovog programa je pružanje bespovratne finansijske pomoći mikro, malim i srednjim preduzećima (MMSP) kroz sufinansiranje mjera energijske efikasnosti koja će rezultirati smanjenjem operativnih troškova poslovanja, odnosno povećanjem konkurentske sposobnosti MMSP-a, i to za njih minimalno 264, kao indikatoru uspješnosti provedbe mjere 3 cilja I Akcionog plana. Poseban fokus poticanja su mikro preduzeća i preduzeća u većinskom vlasništvu žena.

U Programu je, također, navedeno i da pravo na korištenje sredstava mogu ostvariti mikro, mali i srednji subjekti male privrede definirani po Zakonu o poticanju razvoja male privrede koji su registrirani po Zakonu o privrednim društvima.

Usvojena Zajednička platforma o provedbi reforme javne uprave u BiH

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, donijela Odluku o usvajanju Zajedničke platforme o principima i načinu implementacije reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini.

Kako je, između ostalog, navedeno u obrazloženju Zajednička platforma predstavlja politički i pravni okvir za saradnju organa uprave svih nivoa vlasti u procesu reforme javne uprave u BiH, kao i za provođenje Strateškog okvira za reformu javne uprave i pratećih akcionih planova. Ovim dokumentom se utvrđuju principi, način i mehanizmi implementacije reforme javne uprave u BiH, kao i provođenje strateških i akcionih dokumenata.

Zajednička platforma se primjenjuje u provođenju reformskih mjera koje su utvrđene kao zajedničke i individualne, a ima za cilj osiguranje provedbe reformskih mjera i aktivnosti radi ostvarenja utvrđenih reformskih ciljeva u oblasti javne uprave u BiH i postizanje jednog od 14 prioritetnih uslova koje BiH treba ispuniti prije početka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.

Principi na kojima je zasnovana Zajednička platforma definiraju osnovne okvire u provođenju reformskih mjera kao politička podrška, partnerski odnos svih nivoa vlasti i efikasnost, te značaj očuvanja sistematičnog i koherentnog pristupa reformi javne uprave radi ostvarenja zajedničkih principa javne uprave. Istovremeno, stanje javne uprave na različitim nivoima vlasti, organizaciono, pravno i funkcionalno nije balansirano tako da nastavak zajedničkih aktivnosti na provođenju mjera ne treba usporiti bilo koji nivo u daljim reformskim zahvatima. Stoga je među temeljnim principima uvažen i faktor individualnog progresa i neupitno poštivanje ustavnih okvira u sferi javne uprave.

U proces izrade ovog dokumenta, uz Ured koordinatora za reformu javne uprave i predstavnika Kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, bili su uključeni koordinatori za reformu javne uprave entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i Delegacija Evropske unije u BiH, te Tim tehničke pomoći Uredu.

Usvojen Program za dodjelu kredita privrednim društvima

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela Odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo, ovog ministarstva za dugoročno finansiranje projekata putem dodjele kredita za 2023. godinu.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije se i ove godine opredijelilo za dodjelu finansijskih sredstava privrednim društvima na kreditnoj osnovi, sa povoljnom kamatnom stopom, „grace periodom“ i minimalnom naknadom za obradu kreditnih zahtjeva, te dovoljnim brojem rata da iznos povrata sredstava bude prihvatijiv korisnicima kredita. Na ovaj način se otvara pristup novčanim sredstvima pod povoljnim uslovima s ciljem opstanka, rasta i razvoja privrednih društava, kao i jačanja energijske samostalnosti kroz finansiranje projekata korištenja obnovljivih izvora energije.

Ukupan iznos za raspodjelu sredstava po ovom programu je oko 14.000.000 KM, a dodjela ukupno raspoloživih sredstava će se vršiti po dva projekta. Riječ je o realizaciji projekta korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije za sopstvene potrebe, te ulaganju u imovinu, nabavku osnovnih sredstava i opreme direktno uključene u proces proizvodnje i modernizaciju tehnoloških procesa.

Kada je riječ o prvom projektu u Programu je obrazloženo, između ostalog, da njegova realizacija ima za cilj afirmaciju korištenja obnovljivih izvora energije i podsticanje primjena mjera energijske efikasnosti, te da je predmet dodjele sredstava finansiranje nabavke fotonaponskih sistema za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije, za sopstvene potrebe. Raspoloživi iznos sredstava po ovom projektu je 2.500.000 KM, a najniži iznos koji se može dodijeliti iznosi 30.000 KM, dok najviši ne može biti veći od 250.000 KM (bez PDV-a), bez obzira na visinu ukupne investicije nabavke fotonaponskog sistema.

Cilj dodjele sredstava po drugom projektu je animiranje privrednika na ulaganje u materijalnu imovinu u svrhu modernizacije i proširenja postojećih proizvodnih kapaciteta, osnivanje novih proizvodnih pogona i poslovnih jedinica, povećanja broja zaposlenih, te ulaganje u nematerijalnu imovinu. Raspoloživi iznos sredstava po ovom projektu je oko 11.500.000 KM, a najniži iznos koji se dodjeljuje je 100.000 KM, dok će najviši iznos biti 900.000 KM.

Ovim programom se žele potaknuti privrednici na ulaganje u materijalnu imovinu u svrhu modernizacije i proširenja postojećih proizvodnih kapaciteta, kao i osnivanje novih proizvodnih pogona i poslovnih jedinica, uz uslov zadržavanja ili povećanja broja zaposlenih.

Korisnici kreditnih sredstava po ovom programu su privatna privredna društva, sa sjedištem u Federaciji BiH, koja posluju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, iz oblasti metalne, elektro i automobilske industrije, industrije građevinskog materijala, drvne, papirne i grafičke industrije, proizvodnje tekstila, kože i obuće, hemijske industrije i industrije gume i plastike i sakupljanja otpada i reciklaže materijala.

U dijelu Programa koji se odnosi na kriterije za izbor korisnika sredstava za dodjelu, između ostalog, navedeno je da korisnici sredstava moraju zapošljavati najmanje deset zaposlenika, kao i da privredna društva koja apliciraju za dodjelu sredstava moraju biti registrovana najmanje godinu dana prije dana podnošenja zahtjeva za dodjelu sredstava.

Sredstva se dodjeljuju na osnovu raspisanoga Javnog poziva u kojem će se definisati uslovi za prijavu na Javni poziv, kriteriji za dodjelu sredstava, način razmatranja prijava, kao i spisak potrebne dokumentacije koja se mora priložiti uz zahtjev za dodjelu sredstava.

Utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, utvrdila i u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku uputila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode.

Kako je obrazloženo, Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode propisana je mogućnost otpisa zateznih kamata nastalih po osnovu dospjelih, a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan 31.12.2018. godine. Otpis kamata se odnosio na kamatu na nenaplaćene javne prihode (glavni dug) nastao zaključno sa navedenim datumom, s tim da se glavni drug izmiri najkasnije do 19. juna ove godine, kada se kamata otpisuje u iznosu od 100 posto. Prema podacima sa kojima raspolaže Porezna uprava FBiH, efekt primjene ovog zakona je naplata glavnog duga od 144.318.906,29 KM, a otpisano je 83.037.518,73 KM zateznih kamata na javne prihode. S obzirom na efekte, predlaže se produženje roka otpisa zateznih kamata na javne prihode.

Predloženim izmjenama, period za izmirenje glavnog duga produžuje se do dana isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a s ciljem stvaranja pretpostavki za otpis zateznih kamata na glavni dug nastao do 31.12.2018. godine. S tim u vezi, važeći zakon mijenja se i u dijelu u kojem se preciziraju uslovi za otpis kamata u cjelokupnom iznosu, na način da se usklađuju rokovi. Predviđeno je da ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH.

O Nacrtu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite, raspravljala o Nacrtu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu. S tim u vezi, Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova i Federalna uprava civilne zaštite zaduženi su da razriješe pitanje podijeljene nadležnosti, imajući u vidu da su Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu poslovi zaštite od požara organizovani većim dijelom u okviru Federalne uprave civilne zaštite, što nije usklađeno sa odredbama Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, jer je tim zakonom definisano da su poslovi zaštite od požara u djelokrugu poslova Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.

Tek po realizaciji ovog zaduženja, Vlada FBiH će se očitovati o Nacrtu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu i Nacrtu zakona o zaštiti od požara. U skladu s navedenim, premijer FBiH ovlašten je da povuče iz parlamentarne procedure Nacrt zakona o zaštiti od požara.

Informacija o aktivnostima u postupku izdavanja FNE "Astera"

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, usvojila informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja energetske dozvole za izgradnju fotonaponske elektrane „Astera“ privrednog društva Astera d.o.o. Posušje. Data je i prethodna saglasnost ovom ministarstvu u postupku izdavanja energetske dozvole za izgradnju fotonaponske elektrane „Astera“, instalisane nazivne snage 25 MW, odobrene snage priključenja 25 MW, planirane godišnje proizvodnje električne energije od 39,527 GWh, koja se planira graditi na lokalitetu Čitluka, općina Posušje.

U informaciji je, između ostalog, navedeno da će razvoj solarne elektrane „Astera“ na lokaciji Općine Posušje biti od općeg značaja za lokalnu i regionalnu zajednicu, kako u smislu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora uz smanjenu emisiju stakleničkih plinova, tako i u finansijskom smislu. Pored prihoda koje će ostvarivati FNE „Astera“, ostvarilo bi se i smanjenje emisija CO₂ u iznosu većem od 20.000T u odnosu na elektrane koje za proizvodnju električne energije koriste kruta goriva. Ovim konceptom ostvarile bi se i uštede na emisijama polutanata SO₂, NOx i čvrstih čestica.

Također, pored finansijskih benefita za širu regionalnu zajednicu, istaknut je i razvoj elektroenergetske infrastrukture. Razvoj projekta ove vrste i veličine od kapitalne je važnosti za ovako malu općinu što se ogleda i u punoj podršci realizacije projekta svih nadležnih ureda s lokalnog i kantonalnog nivoa. U informaciji je dat i pregled realizovanih aktivnosti i aktivnosti u toku, kao i planovi za naredni period.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zaključkom je zaduženo da pristupi aktivnostima propisanim Uredbom o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanja energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja na izdavanju ove energetske dozvole.

Kadrovska rješenja

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, data je prethodna saglasnost Nadzornom odboru Privrednog društva JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo za donošenje Odluke o imenovanju vršilaca dužnosti članova Uprave ovog privrednog društva do okončanja konkursne procedure, a najduže do dvanaest mjeseci. Za vršioce dužnosti članova Uprave imenovani su Sanel Buljubašić (generalni direktor), Fahrudin Tanović (direktor za proizvodnju), Amra Ohranović (direktor za pravne poslove i ljudske resurse), Harun Gadžo (direktor za kapitalne investicije), Edisej Sjerotanović (direktor za distribuciju), Nevad Ikanović (direktor za snabdijevanje i trgovinu), te Sanela Jurišić (izvršni direktor za ekonomske poslove).

Prethodno je data prethodna saglasnost Nadzornom odboru ovo privrednog društva za donošenje Odluke o razrješenju članova Uprave, radi gubitka povjerenja dioničara.

Danas je doneseno i Rješenje o privremenom postavljenju kojim se Emir Bašić postavlja za direktora Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom na period do najviše tri mjeseca, odnosno do okončanja konkursne procedure.

Vlada FBiH imenovala je privremeni Upravni odbor Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Tuzla u sastavu Nedim Salihbegović (predsjednik), Hajrudin Osmić, Enes Gušić, Adnan Muslimović, Dragan Piljić, Enida Nevačinović i Božo Jurić (članovi). Predsjednik i članovi ovo upravnog odbora imenuju se do okončanja konkursne precedore, a najviše do tri mjeseca. Prethodno je doneseno Rješenje o razrješenju Upravnog odbora ove javne zdravstvene ustanove.

Danas je doneseno Rješenje kojim se Vahidin Munjić, glavni inspektor, ovlašćuje da rukovodi radom Federalne uprave policije u sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, na rok od tri mjeseca počev od 18.8.2023. godine.

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećim skupštinama privrednih društava danas su opunomoćeni Goran Buhač (Sarajevoputevi d.d. Sarajevo), Zerina Konjhodžić (BH Telecom d.d. Sarajevo) i Jadranko Puljić (Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i Ceste Federacije d.o.o. Sarajevo).