U Mostaru počeo Naučni skup o hercegovačkim naučnicima i tradiciji istraživanja u Hercegovini

Federalna ministrica obrazovanja i nauke Elvira Dilberović otvorila je danas u Mostaru dvodnevni Naučni/znanstveni skup „Hercegovački naučnici/znanstvenici i tradicija istraživanja u Hercegovini“, u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, a u saradnji s visokoškolskim i naučnim ustanovama iz Mostara.

Skup se održava u sklopu Programa obilježavanja 100. godišnjice rođenja profesora Hivzije Hasandedića (1915. – 2003.), naučnika i istraživača, pionira organizirane arhivske službe u Hercegovini, a u njegovom organiziranju sudjelovali su i Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Arhiv HNK Mostar i Muzej Hercegovine Mostar.

Ministrica Dilberović je, u svom obraćanju, podsjetila na upečatljiv rad i djelo profesora Hasandedića, koji se istraživanjem prošlosti Mostara i Hercegovine, prvenstveno osmanskog perioda, bavio gotovo punih sedam decenija, to vrijeme je prikupio, dešifrirao, obradio i publicirao na stotine neprocjenjivo vrijednih historijskih izvora.

- Plodan period bavljenja istraživačkom i publicističkom djelatnošću prof. Hasandedića rezultirao je opusom više od 400 bibliografskih jedinica, ali puno istraživačko i naučno afirmiranje doživljava dolaskom u Arhiv grada Mostara. Zaslužan je, između ostalog, za formiranje izuzetno vrijedne Orijentalne zbirke Arhiva, te stručne i naučne obrade njenih rukopisa i dokumenata. Njegova intelektualna ostavština pohranjena je u Muzeju Hercegovine i Arhivu HNK-a u Mostaru, a za svoj rad dobio je i čitav niz priznanja, među kojima i počasni doktorat Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru - rekla je ministrica Dilberović i naglasila da je profesor Hasandedić samo jedan u plejadi velikih umova koje je iznjedrila Hercegovina.

- Hercegovina je tokom historije imala puno ljudi koji su njegovali najuzvišenije naučne misli, umnih ljudi koji su proučvali, pisali i istraživali. Nauka i istraživanje su svoj institucionalni oblik dobili osnivanjem visokoškolskih i naučnih ustanova, čiji su rezultati našli praktičnu primjenu u različitim područjima društvenog i privrednog života. Stoga je i cilj ovog skupa dati doprinos istraživanju i valoriziranju ovog još nedovoljno osvijetljenog segmenta hercegovačke prošlosti, odnosno naglasiti važnost svih hercegovačkih naučnika, kako za vrijeme u kojem su živjeli, tako i danas, jer je nauka univerzalna, a znanje vlasništvo cijelog čovječanstva - navela je federalna ministrica, izrazivši nadu da će ovaj skup imati odjeka, posebno među mladima, kao dodatni motiv za njihove naučno-istraživačke aktivnosti, kao nezaobilaznog faktora u razvoju savremenog društva, njegovog napretka i blagostanja.

Za ovaj skup vladalo je veliko zanimanje, a Organizacijski odbor odabrao je 55 radova, podijeljenih u više tematskih cjelina - od arheologije, historiografije i arhivistike, preko etnomuzikologije, književne i kulturne historije i filozofije, do orijentalistike, lingvistike, historijsko-pravnih tema, te historije medicine.

U sklopu Programa obilježavanja 100. godišnjice rođenja profesora Hivzije Hasandedića, sinoć je predstavljena knjiga „Sidžil mostarskog kadije“, a sutra će, nakon što Skup završi s radom, biti upriličena ceremonija proglašenja i dodjele nagrada učenicima srednjih škola s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona koji su sudjelovali na Nagradnom konkursu Arhiva HNK-a o kulturnom-historijskim temama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.