Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić kazao je na Konferenciji „Regionalna energetska sigurnost i održiv investicioni ciklus“ - Energetski zaokret 2, koja se u organizaciji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije održava danas i sutra u Tuzli, da se energetska sigurnost mora posmatrati u državnom, a ne etničkom kontekstu, ističući da pojam nacionalne sigurnosti u BiH znači sigurnost države.
Ova konferencija okupila je predstavnike vlada, ambasada, međunarodnih institucija, javnih kompanija, operatora, investitora i privatnog sektora iz Bosne i Hercegovine i regiona. Uz premijera Nikšića na prvom panelu o energetskoj povezanosti Zapadnog Balkana, sigurnosti snabdijevanja i strateškim partnerstvima učestvovao je i otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH John Ginkel.
Uz poruku da se energetska sigurnost ne može odvojiti od ekonomske i nacionalne sigurnosti, premijer Nikšić je naglasio da je energetska sigurnost sve više rezultat regionalne povezanosti i međusobne integracije energetskih sistema.
- Onaj ko je povezan s regionom i Evropom sigurno je jači i otporniji na izazove koji se mogu pojaviti u energetskom sektoru. To je put kojim želi ići Federacija BiH, a siguran sam i Bosna i Hercegovina i zemlje regiona - rekao je premijer Nikšić.
Kao prednost Federacije BiH i Bosne i Hercegovine naveo je geostrateški položaj između tržišta jugoistočne i centralne Evrope, dodajući da regionalna povezanost donosi veću sigurnost snabdijevanja, efikasnije korištenje infrastrukture, bolju integraciju obnovljivih izvora energije i kvalitetnije odgovore na poremećaje na tržištu.
Poseban značaj, prema riječima premijera Nikšića, imaju projekti prekogranične elektroenergetske i gasne infrastrukture, među kojima je i Južna plinska interkonekcija.
Federalni premijer je kazao da izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, usvojene gotovo jednoglasno u oba doma Parlamenta Federacije BiH, omogućavaju direktne razgovore s investitorima i otvaraju prostor za dolazak važnog investitora u Federaciju BiH.
Otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH Ginkel je istaknuo da je diversifikacija izvora energije jedno od ključnih pitanja za sve moderne države, posebno u vremenu porasta potrošnje energije zbog razvoja vještačke inteligencije, podatkovnih centara i savremene industrije.
- Energetsku sigurnost nemoguće je razdvojiti od ekonomske i nacionalne sigurnosti. Moderni svijet treba više energije nego ikada prije i to se neće promijeniti - kazao je Ginkel.
Naglasio je da je angažman SAD-a u BiH usmjeren upravo na energetsku sigurnost, budućnost zemlje i partnerstvo među državama.
Govoreći o ranjivosti energetskih sistema, Ginkel je naveo da su događaji iz 2022. godine pokazali koliko je opasno oslanjanje na jedan izvor energije.
- Bosna i Hercegovina danas jeste ranjiva, jer njen plin dolazi iz jednog izvora, kroz jedan plinovod i jednu interkonekciju. To nije dobro za energetsku sigurnost, niti za nacionalnu sigurnost i ekonomski rast - rekao je Ginkel.
Dodao je da BiH mora imati raznolikost energetskih izvora, uključujući plin, obnovljive izvore i ugljikovodike, te da je potreban zajednički rad javnog i privatnog sektora na razvoju sistema koji će trajati decenijama.
Otpravnik poslova Američke ambasade je ponovio da SAD snažno podržavaju Južnu interkonekciju, ocijenivši da je taj projekat dio američkog doprinosa energetskoj sigurnosti centralne i istočne Evrope.
- Južna interkonekcija važna je ne samo za BiH nego za cijelu regiju. Moderna energetska infrastruktura isuviše je važna i skupa da bi bilo ko sam krenuo u takav projekat. Potrebna je saradnja država, privatnog i javnog sektora, kao i regulatorni okvir koji će investitorima dati sigurnost - kazao je Ginkel.
Premijer Nikšić je naglasio da je Vlada Federacije BiH od početka bila na istoj strani s Ambasadom SAD-a i američkom administracijom kada je riječ o potrebi realizacije Južne interkonekcije.
- Niko nema koristi od toga koliko smo sastanaka održali i koliko smo o tome govorili dok se projekat ne okonča, dok ne počnu radovi i dok ne vidimo konkretne rezultate - rekao je premijer Nikšić.
Dodao je da Južna interkonekcija Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini donosi alternativni izvor snabdijevanja plinom, veću sigurnost snabdijevanja i mogućnost povoljnijih tržišnih uslova.
- Važno je da u ovom trenutku postajemo i tranzitna zemlja i da će preko Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, taj plin ići prema centralnoj Evropi i zemljama Evropske unije - kazao je premijer Nikšić.
Upozorio je i da je Federacija BiH od izvoznika električne energije postala uvoznik, što, kako je rekao, ukazuje na potrebu reorganizacije kompletnog energetskog sektora.
- To je nešto što Federaciji i Bosni i Hercegovini treba. Raspolažemo značajnim resursima, od hidropotencijala do termoelektrana, ali se odmah suočavamo i s pitanjem dekarbonizacije, CBAM takse i potrebe širenja kapaciteta obnovljivih izvora energije - naveo je premijer Nikšić.
Prema njegovim riječima, Vlada Federacije BiH opredijeljena je da kroz pravednu tranziciju rudnika, razvoj obnovljivih izvora energije i Južnu plinsku interkonekciju odgovori na sadašnje i buduće izazove, s ciljem da budućim generacijama ostavi siguran i stabilan energetski sektor.
Ginkel je istaknuo da BiH ima značajne energetske potencijale, posebno u hidropotencijalu, te da američke kompanije razgovaraju s predstavnicima BiH o mogućnostima njihovog daljnjeg razvoja.
Dodao je da se vode i razgovori o malim modularnim nuklearnim postrojenjima, ali i da uloga ugljikovodika ne smije biti zanemarena jer je riječ o pristupačnoj energiji koja je potrebna BiH.
- Onoga trenutka kada BiH bude imala odgovarajuće politike, energetsku infrastrukturu i regulatorni okvir prilagođen modernoj ekonomiji, uvjeren sam da ćemo u narednih pet, šest, sedam ili deset godina vidjeti ekonomski procvat u ovoj zemlji - poručio je otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH Ginkel.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da je glavni fokus konferencije regionalno povezivanje energetskom infrastrukturom, zbog čega su prisutni i gosti iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Dodao je da iz Tuzle danas idu ohrabrujuće poruke o energetskoj budućnosti regije.
- Ova konferencija nije zamišljena kao protokolarni skup. Ovo je mjesto na kojem razgovaramo o našoj energetskoj budućnosti kroz sigurnost snabdijevanja, izgradnju energetske infrastrukture, gasnu, naftnu i elektroenergetsku povezanost, regionalnu saradnju, reforme, pravila Evropske unije i investicije koje moraju pratiti sve ove procese. Spoznaja da se energetski sektor danas nalazi u veoma ozbiljnom trenutku nije vezana samo za Bosnu i Hercegovinu. To je stanje i u regionu, ali i u cijelom svijetu. Svi se suočavamo sa istim pitanjima: kako osigurati stabilno snabdijevanje, kako zaštititi privredu i građane, kako provesti dekarbonizaciju i kako otvoriti prostor za nove investicije. To nije jednostavan proces, ali je proces koji mora uspjeti. I mora se voditi odgovorno, realno i bez odgađanja – kazao je, između ostalog, ministar Lakić u uvodnom obraćanju.
Inače, ovo je druga ovakva konferencija, te joj prisustvuju i resorni ministri iz sektora energetike.
Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić rekao je da skupovi ovog tipa mogu značajno doprinijeti energetskoj budućnosti Bosne i Hercegovine i boljoj koordinaciji u energetkim pitanjima. Naveo je da je energetska sigurnost i budućnost u snažnom povezivanju zemalja bivše Jugoslavije, a posebno onih koje su infrastrukturno naslonjene jedna na drugu, kao što su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija.
Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić naveo je da je veoma značajno da na konferenciji bude govora o energetskoj tranziciji, obnovljivim izvorima energije, te o povezivanju Tuzle na plinovod u Kladnju koji će pomoći da promijene dosadašnji način proizvodnje energije. Dodao je da bi to trebalo rezultirati poboljšanjem kvaliteta zraka u toj regiji i usklađivanjem s evropskom agendom o dekarbonizaciji, zelenom i pravednom tranzicijom.
U sklopu konferencije danas je održan i ministarski panel o energetskim politikama, regionalnoj saradnji, sigurnosti snabdijevanja, dekarbonizaciji i investicijama, a sutra će u fokusu biti gas, nafta, električna energija, Južna interkonekcija, pravedna tranzicija i uloga javnog i privatnog sektora u novom investicionom ciklusu.