FMRSP: Federalni dječiji dodatak prošao veliku reformu

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopćilo je da je federalni dječiji dodatak od 2023. godine prošao put od socijalne naknade ograničenog obuhvata do jednog od najvećih prava iz oblasti zaštite porodica s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine. Navode da je mjesečni iznos dječijeg dodatka povećan sa 113,50 na oko 195 KM, budžet sa približno 50 na 228 miliona, dok je broj korisnika povećan sa približno 70.000 na gotovo 100.000 djece.

U saopćenju Ministarstva je navedeno sa su istovremeno ukinute godišnje obnove prava, zatim uvedena povoljnija pravila za posebno osjetljive kategorije djece, te izrađena studija opravdanosti univerzalnog dječijeg dodatka. Iz Ministarstva navode da je time otvoreno pitanje koje predstavlja narednu moguću fazu reforme: treba li dječiji dodatak ostati socijalna naknada koja zavisi od prihoda roditelja ili postati pravo svakog djeteta.

- Porodica koja danas ostvaruje pravo na dodatak za jedno dijete godišnje dobije približno 2.340 KM, a za dvoje djece oko 4.680 KM. Za domaćinstva s nižim prihodima to više nije simbolična pomoć, nego redovan dio kućnog budžeta iz kojeg se plaćaju hrana, odjeća, školske potrebe i drugi troškovi odrastanja. Iznos dodatka utvrđen je kao 19 posto najniže plaće u Federaciji BiH, dok prihodovni cenzus iznosi 40 posto najniže plaće po članu domaćinstva. Na taj način iznos prava i granica za njegovo ostvarivanje više nisu zamrznuti na nominalnim vrijednostima koje godinama ostaju iste uprkos rastu troškova života – navodi se u saopćenju Ministarstva.

Također pojašnjavaju da je za finansiranje dječijeg dodatka u 2026. godini planirano 228 miliona KM u odnosu na približno 50 miliona KM sa početka aktuelnog mandata. Dodaju da je istovremeno obuhvat povećan za gotovo 30.000 djece, te da je broj korisnika rastao iz godine u godinu.

Iz Ministarstva ističu da je jedna od najvažnijih promjena pokrenutih od 2023. godine ukidanje godišnje obnove, među roditeljima poznate kao revizija dječijeg dodatka.

- Tokom mandata aktuelnog federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića promijenjen je i položaj djece oboljele od malignih bolesti i djece sa stopostotnim invaliditetom prve grupe. Ova djeca danas pravo na federalni dječiji dodatak ostvaruju bez obzira na prihode njihovih porodica – navedeno je u saopćenju.

Istaknuto je da je uklanjanjem cenzusa za ove kategorije priznato da prihod roditelja ne može biti jedino mjerilo potreba djeteta kojem su zbog bolesti ili invaliditeta potrebni stalna njega i dodatna podrška.

- Prema procjenama korištenim u izradi studije o univerzalnom dječijem dodatku, u Federaciji BiH živi približno 395.000 djece mlađe od 18 godina. To znači da postojeći sistem, uprkos povećanju broja korisnika, obuhvata približno svako četvrto dijete – navedeno je u saopćenju Ministarstva.

Također navode da izvan sistema nisu samo djeca iz porodica s visokim prihodima, te da pravo ne ostvaruju ni brojne porodice koje tek neznatno prelaze cenzus, uključujući domaćinstva s dvije niže ili prosječne plaće koja također osjećaju posljedice rasta životnih troškova.

- U tome se nalazi najveća slabost sadašnjeg modela: porodica koja ispuni prihodovni kriterij dobija puni iznos, dok porodica koja granicu pređe za nekoliko maraka ne dobija ništa. Razlika u njihovom stvarnom životnom standardu može biti gotovo neprimjetna, ali je razlika u pravima potpuna. Sada moramo provjeriti spremnost Federacije da pravo prizna svakom djetetu – kazao je ministar Delić.

Ministarstvo je, na inicijativu ministra Delića, u saradnji s UNICEF-om pokrenulo izradu studije opravdanosti univerzalnog dječijeg dodatka, koju je pripremio Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Iz Ministarstva navode da je studija završena i predstavljena u Parlamentu Federacije BiH, čime je ova ideja prvi put dobila stručnu analizu mogućih modela, obuhvata i finansijske održivosti.

Univerzalni dodatak podrazumijevao bi da osnovno pravo pripada svakom djetetu, bez provjere prihoda njegovih roditelja. Sistem bi istovremeno mogao zadržati dodatnu podršku za djecu koja odrastaju u siromaštvu, djecu s invaliditetom, djecu bez roditeljskog staranja i druge posebno osjetljive kategorije.

- Takav pristup dječiji dodatak više ne bi tretirao isključivo kao pomoć siromašnim porodicama, nego kao ulaganje društva u odrastanje, zdravlje i obrazovanje sve djece – rekao je ministar Delić.

Iz Ministarstva pojašnjavaju da bi uvođenje univerzalnog dodatka podrazumijevalo višestruko veći broj korisnika, te da su zbog toga dogovor Federacije i kantona, te stabilan model finansiranja ključni preduslovi reforme. Naglašavaju da je potrebno odrediti visinu osnovnog dodatka, način dodatne zaštite najranjivije djece i raspodjelu finansijskih obaveza između različitih nivoa vlasti.

- Završena studija zato ne znači da je univerzalni dodatak već uveden. Ona predstavlja stručnu osnovu na kojoj Vlada, Parlament i kantoni trebaju donijeti odluku – saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.