UTVRÐENI OSNOVICA I KOEFICIJENT ZA INVALIDNINE U 2013.
Vlada FBiH je donijela Odluku o utvrđivanju visine osnovice za određivanje mjesečnih novčanih naknada korisnika boračko-invalidske zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2013. godinu u iznosu od 867,50 KM i Odluku o utvrđivanju koeficijenta 0,965257 za obračun i isplatu novčanih naknada korisnika boračko-invalidske zaštite u FBiH za period januar - decembar 2013. godine.
Na osnovu koeficijenta i utvrđene osnovice za mjesečne novčane naknade za 2013. godinu, utvrdit će se visina mjesečnih novčanih primanja ličnih i porodičnih korisnika prava boračko-invalidske zaštite za period januar - decembar 2013. godine, u skladu sa odredbama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, kao i za korisnike prava boračko-invalidske zaštite koji su to pravo stekli do 6. aprila 1992. godine.
Utvrđena osnovica za obračun naknada korisnika boračko-invalidske zaštite u 2013. godini je usklađena s indeksom rasta potrošačkih cijena u 2012. godini koji je prema statističkim podacima iznosio 2,1 posto.
Koeficijent od 0,965257, uz primjenu osnovice od 867,50 KM, treba da obezbijedi mjesečne isplate invalidnine u 2013. godini u iznosima koji su veći za 2,1 posto u odnosu na primanja u 2012. godini.
Realizacija ovih odluka izvršit će se u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima u 2013. godini.
SAGLASNOST NA SPORAZUM UPRAVE ZA KADROVE CG I ADS FBiH
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je dala saglasnost na Sporazum o saradnji između Uprave za kadrove Crne Gore i Agencije za državnu službu FBiH. Cilj ovog sporazuma je razmjena iskustava u oblasti upravljanja ljudskim potencijalima te zajednički rad na promovisanju demokratije, vladavine prava i jačanje bilateralne saradnje između dvije zemlje.
Agencija za državnu službu FBiH je ovlaštena za realizaciju aktivnosti iz Sporazuma o saradnji sa Upravom za kadrove Crne Gore.
DODJELA SANITETSKOG MATERIJALA
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi, na današnjoj sjednici donijela Odluku o davanju na korištenje sanitetskog materijala Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, Kliničkoj bolnici Mostar i Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Sanitetski materijal dat je na trajno korištenje, bez naknade. Federalna direkcija robnih rezervi dužna ga je zapisnički predati i o tome informirati Vladu.
OBJEKAT U VISOKOM ZA SKLADIŠTENJE ROBNIH REZERVI
Vlada Federacije BiH donijela je danas Odluku o davanju na korištenje objekta „Matrez" Visoko Federalnoj direkciji robnih rezervi. Riječ je o objektu površine 24.012 m2.
Odluka je donesena iz razloga što je Federalna direkcija robnih rezervi suočena sa nedostatkom vlastitog skladišnog prostora, a objekat „Matrez" Visoko, koji je 1993. godine bio u vlasništvu Saveznih (Republičkih) robnih rezervi, zadovoljava uvjete za skladištenje robnih rezervi. Vijeće ministara BiH, odnosno Komisija za državnu imovinu, je prije dvije godine donijelo odluku o izuzimanju od privremene zabrane raspolaganja državnom imovinom za skladište „Matrez“ Visoko.
Vlada FBiH je zadužila Službu za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH da zapisnički preda ovu nekretninu Federalnoj direkciji robnih rezervi i sačini ugovor kojim će se urediti pitanje načina korištenja ove nekretnine.
IZVJEŠTAJ O RADU FEDERALNE UPRAVE CIVILNE ZAŠTITE ZA 2012. GODINU
Federalna vlada je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o radu Federalne uprave civilne zaštite u 2012. godini. U njemu je ocijenjeno da je Uprava blagovremeno izvršila sve redovne planske, upravne i operativno-stručne poslove i zadatke iz svog programa rada, naročito u pogledu izrade podzakonskih propisa koji proizlaze iz Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu i iz Zakona o zaštiti i spašavanju, kao i vanredne poslove koji su proizašli iz Zakona o zaštiti i spašavanju, odluka i smjernica Vlade Federacije BiH, Federalnog štaba civilne zaštite i drugih državnih i federalnih organa koji čine oko 20 posto u odnosu na redovne zadatke.
Težišne aktivnosti Uprave odnosile su se prije svega, na implementaciju dva osnovna zakona kojima su uređeni sistem zaštite i spašavanja i zaštita od požara i vatrogastvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, a pripremljene su i izmjene i dopune tih zakona i po hitnom postupku upućene u dalju proceduru.
U izvještaju se konstatuje da Uprava još uvijek nije zadovoljna ukupnim stanjem organizovanosti zaštite i spašavanja, odnosno civilne zaštite u Federaciji BiH, iako u odnosu na ranije periode ima poboljšanja stanja u pogledu obezbjeđenja osnovnih uslova za funkcionisanje i dalji razvoj sistema zaštite i spašavanja. Međutim, kroz inspekcijski nadzor u svim kantonima i u nekim opštinama, utvrđeno je da je u jednom broju opština stanje čak i pogoršano u odnosu na prošlu godinu, jer su određeni elementi sistema zaštite i spašavanja, iako su ranije bili formirani, prestali vršiti svoju funkciju uglavnom zbog nedostatka odgovarajućeg prostora za rad, tehničkih sredstava i opreme, te fluktuacije kadrova koji su radili u tim strukturama.
Što se tiče izrađenosti osnovnih analitičkih, planskih i razvojnih dokumenata u kantonima i u opštinama, stanje je različito. Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća uglavnom su izrađene ili su u završnoj fazi usvajanja od strane nadležnih opštinskih i kantonalnih organa u gotovo svim kantonima i u većini opština u Federaciji BiH, ali se aktivnosti na izradi planova zaštite i spašavanja i programa razvoja zaštite i spašavanja u nekim kantonima i u velikom broju opština, još uvijek odvijaju veoma sporo, što svakako negativno utiče na funkcionisanje sistema zaštite i spašavanja u tim sredinama.
U pogledu operativnog djelovanja, Uprava je u dvije prirodne nesreće većeg obima (u vrijeme velikih snježnih nanosa - period od 4. do 22. februara 2012. godine i u vrijeme velikih požara od maja do avgusta 2012. godine) imala veoma značajne aktivnosti u rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Štab je neposredno rukovodio zaštitom i spašavanjem u slučaju snježnih padavina, kada je po prvi put od donošenja Zakona o zaštiti i spašavanju, Vlada Federacije BiH, na prijedlog Štaba, proglasila stanje prirodne nesreće. Sve pripreme i praktičnu realizaciju odluka, naredbi i preporuka izvršila je Uprava u funkciji Stručne službe Štaba. Poduzete su sve potrebne mjere na traženju odgovarajuće pomoći, posebno međunarodne, na sprečavanju širenja i gašenju tih požara, iako nije proglašavano stanje prirodne ili druge nesreće.
Uprava je također, za potrebe Federalne komisije za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća, imala značajne aktivnosti, naročito u pogledu obuke kantonalnih i općinskih komisija za procjenu šteta, te u predlaganju odluka o odobravanju pomoći općinama za saniranje šteta izazvanih prirodnim i drugim nesrećama.
USVOJEN IZVJEŠTAJ O RADU POREZNE UPRAVE U 2012. GODINI
Federalna vlada usvojila je danas Izvještaj o radu i aktivnostima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine u 2012. godini.
Konstatirano je da je tokom prošle godine težište rada bilo na utvrđivanju dodatnih poreznih obaveza u postupcima inspekcijskog nadzora i naplati poreznih obaveza prinudnim putem u cilju postizanja što veće naplate poreza i doprinosa.
U Izvještaju je navedeno da je u 2012. godini naplaćeno 3.514.747.193 KM direktnih poreznih prihoda i doprinosa, što se ocjenjuje zadovoljavajućim, s obzirom na postojeću ekonomsku situaciju u zemlji i okruženju, nedostatak kadrova i nedovoljna sredstva za rad i poslovanje Porezne uprave.
Ostvaren je napredak u svim oblastima rada, posebno u segmentu inspekcijskog nadzora, prinudne naplate i radu kantonalnih poreznih ureda.
U toku 2012. Porezna uprava je izvršila 8.591 inspekcijski nadzor i donijela 4.043 rješenja o dodatno utvrđenim obavezama, što je rezultiralo povećanjem iznosa obaveza utvrđenih u inspekcijskom nadzoru u odnosu na prethodnu godinu za 151 posto.
Inspektori Porezne uprave su zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 6.952 prekršajna naloga.
Sačinjeno je 70 službenih izvještaja i obavijesti o osnovama sumnje o počinjenom krivičnom djelu, te otvoreno 230 novih istraga.
U skladu sa poreznim zakonima u kantonalnim poreznim uredima zaprimljeno je 2.110.528 poreznih prijava, koje su zahtjevale obradu radi unošenja u informacioni sistem Porezne uprave i utvrđivanja poreznih obaveza.
U 2012. godini je izdato 26.511 rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate i sa poreznim obveznicima potpisana 824 sporazuma o odgođenom plaćanju i plaćanju duga na rate. Prinudnim putem je naplaćeno 69.387.122 KM dužnih poreznih obaveza.
Porezna uprava tokom cijele godine intenzivno je provodila kontrole obveznika fiskalizacije u toku i van radnog vremena, u noćnim satima i u dane vikenda. Izvršene su 2.892 kontrole, izdato 1.805 prekršajnih naloga, sa visinom izrečenih novčanih kazni u iznosu od 2.719.500 KM. Van radnog vremena izvršeno je 1.375 kontrola, izdato 885 prekršajnih naloga sa visinom izrečenih kazni u iznosu od 1.329.230 KM.
U toku godine kontinuirano su vršene kontrole primjene Zakona o igrama na sreću. Izvršeno je 476 kontrola priređivača igara na sreću u cilju kontole zakonitosti poslovanja, odnosno sprječavanja nezakonitog priređivanja igara na sreću.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dala je saglasnost na Program rada Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine za 2013. godinu.
O POSLOVANJU BANKARSKOG SEKTORA U FBiH ZA 2012. GODINU
Federalna vlada usvojila je Izvješće o radu Agencije za bankarstvo FBiH za 2012. godinu s informacijama o bankarskom i mikrokreditnom sustavu, te o sektoru leasinga sa stanjem na dan 31. 12. 2012. godine.
S ciljem održavanja sustavne stabilnosti, Agencija je kontinuirano analizirala stanje u bankama, mikrokreditnim organizacijama (MKO) i leasing društvima u FBiH, vršila planirane kontrole i poduzimala adekvatne korektivne i druge mjere, sukladno zakonskim ovlastima, ovisno o opsegu i prirodi utvrđenih nepravilnosti i slabosti.
Nepovoljna kretanja u realnom sektoru, usljed produženog djelovanja globalne financijske i dužničke krize u euro zoni, negativno su se odrazila i na kreditne aktivnosti banaka, aktivnosti mikrokreditiranja i financiranja putem leasinga, zbog čega su središta kontrola bila na kvaliteti aktive i utjecaju na kapital i zaradu.
Agencija je aktivno sudjelovala u izradi nacrta, odnosno prednacrta zakonskih propisa koji se odnose na poslovanje i nadzor bankarskog, mikrokreditnog i leasing sektora u FBiH.
S ciljem promoviranja i zaštite prava i interesa potrošača, odnosno fizičkih osoba korisnika financijskih usluga izvršene su izmjene i dopune zakonskog propisa u pogledu uspostavljanja ombudsmana za bankovni sustav u sastavu Agencije. Također, prihvaćene su preporuke MMF-a iz svibnja 2012. godine, odnosno izmijenjen je i dopunjen zakonski okvir.
Kao regulatorna, samostalna, neprofitna institucija FBiH, Agencija je sve aktivnosti iz svoje nadležnosti financirala isključivo iz vlastitih sredstava, odnosno iz osnove naknada za izdavanje dozvola i za nadzor poslovanja banaka, MKO i leasing društava u FBiH i drugih prihoda. Sredstva po osnovi izrečenih novčanih kazni za prekršaje koje su učinile banke, MKO i leasing društva u FBiH, odnosno odgovorne osobe, u cijelosti se uplaćuju u proračun FBiH, što je za 2012. godinu iznosilo 208.820 konvertibilnih maraka
Na dan 31. 12. 2012. u FBiH je bankarsku dozvolu imalo 18 banaka, od čega je jedna bila pod privremenom upravom (Poštanska banka BH d.d. Sarajevo). Dakle, ukupno je bila jedna banka manje nego 31. 12. 2011. godine, jer je Hercegovačkoj banci d.d. Mostar oduzeta bankarska dozvola. U bankarskom sektoru FBiH bilo je ukupno zaposleno 7.130 uposlenika, što je manje za 239 zaposlenika ili 3,2 posto u odnosu na kraj 2011. godine.
Bilančna suma bankarskog sektora sa 31. 12. 2012. iznosila je 15 milijardi KM i manja je za 1,8 posto ili 272 milijuna KM u odnosu na kraj 2011. godine. Krediti, kao najveća stavka aktive banaka, u 2012. godini zabilježili su neznatan rast od 1,7 posto ili 178 milijuna KM i na kraju godine iznosili su 10,67 milijardi KM ili 71,1 posto od bilančne sume banaka. Krediti stanovništvu iznose 5,08 milijardi KM, a privatnim poduzećima 5,14 milijardi KM ili 48,2 posto od ukupnih kredita. Ukupni nekvalitetni krediti iznose 1,4 milijarde KM s udjelom u odnosu na ukupne kredite od 13,2 posto. Taj udjel je, u odnosu na ukupne kredite, porastao za 1,3 posto u odnosu na kraj 2011. godine.
Novčana sredstava iznose 3,96 milijarda KM ili 26,4 posto od bilančne sume banaka i manja su za 9,5 posto ili 415 milijuna KM u odnosu na kraj 2011. godine.
Kreditne obveze banaka su 31. 12. 2012. iznosile 1,14 milijarda KM ili 7,6 posto od ukupnih izvora financiranja i manje su odnosu na kraj 2011. godine za 178 milijuna KM ili 13,5 posto. I u 2012. godini nastavljen je trend smanjenja zaduživanja banaka iz FBiH u inozemstvu, posebice od matičnih grupacija. Sredstva dobivena od grupacija (depoziti, uzeti krediti i subordinirani dug) iznose 1,4 milijarda KM i manja su za 387 milijuna KM ili 22 posto u odnosu na kraj 2011. godine.
Kapital je iznosio 2,22 milijardi KM, što je za 6,7 posto ili 139 milijuna KM više nego na kraju protekle godine.
Prema nerevidiranim pokazateljima za 2012. godinu, banke u Federaciji BiH ostvarile su pozitivan financijski rezultat, uz dobit od 112 milijuna KM. Pozitivan financijski rezultat ostvaren je kod 14 banaka u ukupnom iznosu od 128 milijuna KM, dok su četiri banke iskazale gubitak u iznosu od 16,5 milijuna KM.
Prošlogodišnje kontrole mikrokreditnih organizacija pokazale su kako ih većina posluje sukladno propisima i ciljevima radi kojih su osnovane. Ipak, u pojedinim organizacijama značajnog opsega operacija i razine doniranih sredstava, uočene su značajne slabosti i nepravilnosti u radu. To se, većinom, odnosilo na nepridržavanje odredaba Zakona o MKO i provedbenih akata Agencije, specifično u pogledu upravljanja kreditnim i drugim rizicima, formiranja i održavanja pričuva za kreditne gubitke, a posebice u slučajevima ponovnog ugovaranja kredita.
Utvrđeno je kako se manji broj mikrokreditnih fondova (MKF) pri upravljanju imovinom ne pridržava načela poslovanja s pozornošću dobrog domaćina, odnosno dobrog gospodarstvenika i stručnjaka, te da stvaraju visoke, nepotrebne i neopravdane troškove.
Tako se pojedenim rukovoditeljima MKF-ova isplaćuju izuzetno visoke i tržišno neutemeljene plaće veće i od deset tisuća KM, te neprimjereno visoki bonusi koji su u dva slučaja iznosili i po nekoliko stotina tisuća KM po osobi.
Jednom članu upravnog odbora MKF isplaćuje se mjesečna naknada za rad od 8,3 prosječne plaće u FBiH, pored koje mu je omogućeno i pravo na posebne naknade, privilegije i beneficije, te različite oblike materijalne i logističke podrške u neograničenom iznosu i raspolaganju (naprimjer neograničeno pravo službenog putovanja u zemlji i inozemstvu s plaćenim svim troškovima, neograničeno pravo reprezentacije, uporaba službenog telefona bez ograničenja troškova, službeno vozilo na korištenje sa ili bez vozača, korištenje službenog ureda bez ograničenja sa svim pratećim sadržajima).
Tijekom 2012. godine Agencija je oduzela dvije dozvole za rad MKF, obje uslijed izvršenih statusnih promjena, pripajanja drugim MKF-ovima, čime je od 2008. godine, kada su MKO započele s radom upisom u nadležne registre, Agencija oduzela ukupno šest dozvola za rad. U usporedbi s 2008. godinom, broj izdanih dozvola za rad MKO je s 20 smanjen na 14 trenutno aktivnih. Lani, kao ni u predhodnoj godini, Agenciji nije upućen niti jedan zahtjev za osnivanje mikrokreditne fondacije ili mikrokreditnog društva.
Kada je riječ o leasing društvima, njihova bilančna suma je u FBiH na dan 31. 12. 2012. iznosila 694.364 tisuća KM, što je za 8,84 posto ili za 67.355 tisuća KM manje u odnosu na godinu dana ranije. Ukoliko se usporede pojedinačne bilančne sume leasing društava sa 31. 12. 2011., dolazi se do zaključka da je kod dva evidentan porast bilančne sume u ukupnom iznosu od 5.849 tisuća KM, dok je kod pet evidentiran pad u ukupnom iznosu od 73.204 tisuće KM.
Lani je na razini djelatnosti leasinga u FBiH iskazan gubitak od 23.017 tisuća KM. Tri leasing društva su iskazala negativan financijski rezultat u iznosu od 27.220 tisuća KM, dok su preostala četiri imala pozitivan od 4.203 tisuće KM.
Ukupni kapital leasing društava je na dan 31.12.2012. iznosio 48.584 tisuća KM. U usporedbi sa 31. 12. 2011., to je manje za 4.437 tisuća KM ili 8,37 posto.
Sjednica Vlade FBiH je završena u 14.45 sati.