4. sjednica Vlade FBiH

  • 01.06.2023.
  • 4. sjednica Vlade FBiH

    Usvojene smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period od 2024. do 2026. godine

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period od 2024. do 2026. godine. Ovaj dokument određuje pravac i osnovne ciljeve ekonomske i fiskalne politike, visinu finansijskih planova korisnika budžetskih sredstava, te predstavljaju temelj za izradu operativnih planova nižih nivoa vlasti u FBiH. Okvir za njegovu izradu predstavljala je Strategija razvoja FBiH 2021-2027., koja je integralni multisektorski dokument i odražava prioritete utvrđene u procesu evropskih integracija (Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, Zelena agenda za Zapadni Balkan, EU digitalna strategija).

    Kako je implementacija strukturnih reformi glavni preduslov za pristupanje EU, tako su i strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike Federacije definirani u svrhu njihove provedbe, jačanja privrede i ostvarivanja potencijalnog rasta. Uz njih su predočeni i osnovni makroekonomski pokazatelji, te makroekonomske projekcije s ciljem predviđanja budućeg stanja privrede.

    Prema zvaničnim podacima, u FBiH je u prošloj godini zabilježen realan rast BDP-a od 3,9 posto, dok će realna stopa proiciranog rasta Federacije u 2023. godini iznositi 2,3 posto, a prosječna stopa realnog rasta za period 2024-2026. procjenjuje se na 3,3 posto.

    U usvojenim Smjernicama, između ostaloga, kao cilj tokom nastupajućeg perioda navode se ograničavanje rasta javne potrošnje putem fiskalne konsolidacije, smanjenje javnih rashoda i povećanje javnih prihoda preusmjeravanjem sredstava na investicionu potrošnju, a predviđa se i mogućnost promjene strukture rasta budućeg BDP-a. U srednjoročnom razdoblju očekuje se da će javne investicije igrati značajniju ulogu u podsticanju ekonomskog rasta. Navodi se da bi izgradnja putne infrastrukture, te energetski projekti u srednjoročnom periodu znatno trebali povećati udio javnih investicija u strukturi BDP-a.

    Efikasno upravljanje javnim rashodima predstavlja jedan od temelja za održiv ekonomski razvoj, s ciljem osiguranja efikasne upotrebe javnih sredstava i finansijske discipline. Kao ključni prioriteti Vlade FBiH u narednom srednjoročnom periodu, između ostalog, ističu se kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija. Ove aktivnosti bit će podržane kroz izdvajanje većih iznosa sredstava za finansiranje infrastrukturnih projekata, poput izgradnje autocesta i brzih cesta, te unapređenja avio i željezničkog saobraćaja Federacije. Vlada FBiH smatra neophodnim nastaviti i s poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave, odnosno jačanju fiskalne discipline i kontrole budžetske potrošnje čime bi se tzv. fiskalni viškovi koji se pojave usmjerili upravo u finansiranje infrastukturnih projekata.

    Slijedeći najave o ublažavanju inflatornih pritisaka, fiskalna politika Vlade FBiH u ovom segmentu bit će usmjerena na pažljivo praćenje negativnih posljedica inflacije, a u slučaju potrebe i na donošenje i provedbu mjera za očuvanje i poboljšanje kupovne moći građana, sa akcentom na ugrožene kategorije stanovništva. Dodatno će biti unaprijeđen nadzor nad trošenjem javnih sredstava uvođenjem vanbudžetskih fondova, prije svega zavoda i službi za zapošljavanje, u federalni, odnosno kantonalne budžete.

    U svrhu zaštite radnih mjesta potencirat će se reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obaveznih doprinosa. U narednom periodu planirano je iznalaženje novih prijedloga koji će uzeti u obzir preliminarne analize uticaja pomenutih propisa na zaposlenike, poslodavce i budžete u FBiH. Porezne politike u srednjoročnom periodu, navodi se u Smjernicama, trebale bi promovirati održiv i inkluzivan rast u cijeloj Federaciji s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i taksi koje opterećavaju privrednu aktivnost.

    Također, dinamika zaduživanja nalaže potrebu stalnog praćenja duga, uz zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija pod koncesionim uslovima (niska kamatna stopa, duži rok otplate i što duži grace period). Novo zaduživanje, napominje se u ovom dokumentu, moralo bi biti povezano sa projektima koji doprinose ubrzanju reformi, kao osnove za daljnji privredni rast, te donošenje svake pojedinačne odluke o novom zaduženju pretpostavlja nužnu analizu makroekonomskih tokova i implikacije na osnovne makroekonomske pokazatelje Federacije BiH.

    Utvrđeni prijedlozi energetskih zakona

    Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije BiH danas je u formi prijedloga utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila zakone o električnoj energiji FBiH, te o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH.

    Ova dva prijedloga, zajedno s Prijedlogom zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije koji je utvrđen na prošloj sjednici  i upućen u parlamentarnu proceduru, čine set energetskih zakona neophodnih za unapređenje zakonskog okvira u Federaciji BiH. Također, ovim prijedlozima vrši se i usklađivanje s propisima Evropske unije u oblasti energetike.

    Informacija o budžetskoj podršci EU za energetske potrebe u Federaciji BiH

    Vlada Federacije BiH primila je na znanje Informaciju o aktivnostima u okviru planiranja i implementiranja budžetske podrške Evropske unije za energetske potrebe u Federaciji BiH koju je pripremio Ured Vlade FBiH za evropske integracije.

    U informaciji Ureda Vlade FBiH za evropske integracije navedeno je da je energetski paket za Bosnu i Hercegovinu u vrijednosti od 70 miliona eura, najavljen prilikom posjete predsjednice Evropske komisije Ursule Von Der Leyen Bosni i Hercegovini u oktobru 2022. godine. Sredstva EU su izdvojena u okviru pretpristupnih fondova i bit će realizovana u okviru Finansijskog sporazuma za IPA 2023. godinu, kojeg je BiH potpisala i ratifikovala u aprilu 2023. godine. Od ukupnog iznosa namijenjenih Bosni i Hercegovini, predviđeno je da se sredstva dijele u omjeru Federacija BiH 66 posto, Republika Srpska 33 posto i Brčko Distrikt BiH jedan posto.

    Prva komponenta programa namijenjena je za pomoć ugroženim domaćinstvima pogođenim rastom cijena energenata. Druga predviđa pomoć mjerama energijske efikasnosti mikro, malim i srednjim preduzećima koji su registrovani po Zakonu o privrednim društvima. Treća komponenta je usmjerena za pomoć mjerama energijske efikasnosti rezidencijalnom sektoru, odnosno sufinansiranja mjera energijske efikasnosti u kućama i jedinicama kolektivnog stanovanja.

    Akcioni plan, odnosno Mapa puta za implementaciju energetskog paketa, pripremila je Evropska komisija za cijeli Zapadni Balkan, s manjim korekcijama prilagođenim za svaku državu korisnicu. Usvajanjem ovog dokumenta na sjednici Vijeća ministara BiH 22. decembra 2022. godine i usvajanjem Budžeta FBiH u januaru 2023. godine, planirana su neophodna sredstva za budžetsku podršku. Na ovaj način ispunjeni su osnovni uslovi za realizaciju energetskog paketa.

    U informaciji je navedeno i da je Evropska unija već uplatila prvu tranšu sredstava na Jedinstveni račun trezora Federacije BiH, te da se uplata druge tranše očekuje tokom 2024. godine, nakon što Evropska komisija ocijeni da je BiH uspješno implementirala Akcioni plan iz Mape puta.

    Podrška obnovi Upravne zgrade
    u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari

    Vlada Federacije BiH dala je saglasnost Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica za zaključenje Ugovora o izvođenju radova za realizaciju Projekta „Obnova dijela fasade Upravne zgrade u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine“, Opština Srebrenica, u skladu sa aktom ovog ministarstva od 16.5.2023. godine.

    Kako je obrazloženo, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica objavilo je Javni poziv za podnošenje prijava za programe pomoći održivog povratka „Izgradnja i sanacija infrastrukturnih i drugih objekata od značaja za širu društvenu zajednicu u mjestima povratka na prostoru Bosne i Hercegovine u periodu 2022. i 2023. godine“. U skladu sa objavljenim pozivom, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica je 25.4.2022. godine donio Odluku o utvrđivanju konačne rang liste potencijalnih korisnika za ove programe.

    Na osnovu ove odluke odobrena je realizacija Projekta „Obnova dijela fasade Upravne zgrade u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine“, Opština Srebrenica, a komisija Ministarstva je provela proceduru odabira izvođača radova.

    Memorijalni centar Srebrenica - Potočari je 12.5.2023. godine, radi nemogućnosti sufinansiranja, uputio molbu Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica da ovo ministarstvo finansira cjelokupni projekt. Obzirom na važnost projekta, kako za sam Memorijalni centar Srebrenica - Potočari, tako i za širu društvenu zajednicu, Ministarstvo je ocijenilo da projekt treba podržati u cjelosti.

    Podržane aktivnosti zakonskog zastupnika
    privrednog društva Zrak

    Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici prihvatila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije povodom zahtjeva Sindikata metalaca Federacije BiH za hitno uključivanje Vlade po izjavljenoj žalbi na rješenje Općinskog suda u Sarajevu od 14.4.2023. godine o otvaranju stečajnog postupka nad imovinom privrednog društva Zrak d.d. Sarajevo.

    Vlada je podržala aktivnosti zakonskog zastupnika privrednog društva Zrak d.d. Sarajevo povodom podnesene žalbe na rješenje Općinskog suda u Sarajevu od 14.4.2023. godine o otvaranju stečajnog postupka pred Kantonalnim sudom u Sarajevu za poništenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka nad imovinom privrednog društva Zrak d.d. Sarajevo.

    Kako je, između ostalog, obrazloženo u informaciji Ministarstva, u postupku finansijske konsolidacije nad ovim privrednim društvom Vlada je osigurala sedam miliona KM za njegovu dokapitalizaciju, a s namjerom da se zaključi Sporazum sa radnicima o izmirivanju obaveza i dio sredstava usmjeri za troškove proizvodnje. Imajući u vidu navedeno, Vlada Federacije BiH ima interes za poništenje pomenutog rješenja i otvaranje predstečajnog postupka kako bi se uredio pravni položaj društva i njegov odnos prema povjeriocima s ciljem nastavka procesa proizvodnje.

    Za projekte iz oblasti obrazovanja više od pola miliona KM iz prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je, na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Odluku o utvrđivanju liste korisnika i raspodjeli dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću u iznosu od 516.443 KM uplaćenih u Budžet FBiH u 2022. godini. Ovim sredstvima finansira se ukupno 105 programa i projekata, a koje je Federalno ministarstvo nakon provedenog javnog poziva predložilo Vladi.

    Sa 94.146 KM se finansira 19 programa i projekata iz oblasti „Zaštita prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije prosjačenja“, dok se sa iznosom od 422.297 KM finansira 86 programa i projekata iz oblasti „Učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki“.

    Federalno ministarstvo će najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke zaključiti pojedinačne ugovore o dodjeli sredstava s korisnicima, koji su, prema ugovoru, obavezni da najkasnije do kraja 2023. godine Ministarstvu dostave izvještaj o namjenskom utrošku dodjeljenih sredstava. Izuzetak su projekti koji traju do kraja godine, za koje korisnici izvještaj dostavljaju najkasnije do 15.1.2024. godine.

    Ukoliko korisnici sredstava ne dostave izvještaj u roku ili se dokaže da su sredstva trošena suprotno namjeni, ili sredstva nisu u potpunosti iskorištena, kao i da je korisnik sa istim projektom aplicirao kod drugih nadležnih ministarstava na osnovu Uredbe, dužni su na pismeni poziv komisije u roku od osam dana izvršiti povrat sredstava u Budžet FBiH.

    Podrška provođenju ciljeva održivog razvoja u BiH

    Vlada Federacije danas je, na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja, podržala Dobrovoljni izvještaj o implementaciji Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini. Također, na prijedlog Zavoda usvojila je informaciju o Ciljevima održivog razvoja u Bosni i Hercegovini, te dala punu podršku provedbi ovih ciljeva. Istovremeno, Vlada je zadužila ovaj federalni zavod da uime Federacije BiH nastavi sve aktivnosti na koordinaciji provođenja Ciljeva održivog razvoja u BiH, te po potrebi o tome informira Vladu FBiH.

    Kako je istaknuto u informaciji, BiH se zajedno sa 192 države članice Ujedinjenih nacija obavezala da će provesti Agendu 2030 za održivi razvoj. Agenda se sastoji od 17 ciljeva održivog razvoja i 169 podciljeva. Oni se bave globalnim izazovima s kojima se cijeli svijet suočava, uključujući siromaštvo, nejednakost, klimatske promjene, degradaciju okoliša, prosperitet, mir i pravdu.

    Održivi razvoj je u samom centru politika Evropske unije i njenih država članica. Naša zemlja čiji prioritet je pristupanje u EU prepoznala je značaj i potencijal provođenja Ciljeva održivog razvoja i Agende 2030 kao mogućnost značajnog unapređenja socijalnih, ekonomskih i okolišnih aspekata života u zemlji, te jačanja regionalne saradnje. Također, u informaciji se ističe da je na nivou EU donesen okvir za programski period 2021-2027. godina za podršku politikama i programima u zemljama koje imaju status kandidata ili potencijalnog kandidata, a koji je potpuno usklađen sa obavezama preuzetim u okviru Agende 2030.

    Inače, dokument Evropske unije „Ključne evropske aktivnosti kao podrška Agendi 2030 i Ciljevima održivog razvoja“ navodi instrument za pretpristupnu finansijsku pomoć (IPA) kao mjeru kojom se podržava provedba Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja. S obzirom na opredjeljenje BiH da postane članica EU, okviri Unije za praćenje ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja i izvještavanje država članica trebaju se primijeniti i u našoj zemlji.

    Iz Federalnog zavoda navode da je početkom 2017. godine Predsjedništvo BiH zadužilo Vijeće ministara da preduzme aktivnosti na implementaciji Agende 2030, nakon čega su imenovane institucije koje će predvoditi ovaj proces koordinacije na nivoima BiH, entiteta i Brčko Distrikta. Tako je uime Vlade Federacije zadužen Federalni zavod za programiranje razvoja. Formirana je međuvladina Radna grupa, te izrađena Mapa puta za implementaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH. Sveobuhvatnu podršku u ovom procesu pruža UNDP, u saradnji s Vladom Švedske i njenu finansijsku pomoć.

    Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja usvojile su entitetske vlade (Vlada FBiH na sjednici 5.2.2021. godine), te Vlada Brčko Distrikta i Vijeće ministara BiH 2021. godine, čime je postao i zvanični dokument na osnovu kojeg otpočinje proces usklađivanja razvojnih i sektorskih strategija na svim nivoima vlasti, kao i planiranje budžeta za njihovo sprovođenje. Okvirom su utvrđena tri pravca održivog razvoja u BiH, a to su dobra uprava i upravljanje javnim sektorom, pametan rast i društvo jednakih mogućnosti, te dvije teme - ljudski kapital za budućnost i princip „Niko ne smije biti isključen“.

    Operacionalizacija Okvira se vrši kroz strateške dokumente svakog nivoa vlasti i započet je proces njegove integracije u razvojne i strateške dokumente. Ključni razvojni dokument na nivou Federacije je Strategija razvoja FBiH 2021-2027., koja odražava pravce i akceleratore razvoja definirane u Okviru za realizaciju Ciljeva održivog razvoja, te je ona osnova za izradu strategija razvoja u kantonima.

    Odluke, zaključci i rješenja

    Federalna vlada je danas prihvatila informaciju o stanju predmeta INA-MOL protiv Federacije BiH, kao i Nacrt sporazuma o poravnanju od 25.3.2023. godine, te usvojenim zaključkom ovlastila premijera FBiH da, uime Federacije BiH, potpiše sporazum o poravnanju između MOL Hungarian Oil and Gas Public Limited Company i INA Industrija Nafte d.d. Zagreb i Energopetrol d.d. Sarajevo i Federacije BiH.

    Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, donijela Odluku o davanju na korištenje prostora u objektu “E” i u nastavnom objektu Policijske akademije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, Javnoj ustanovi Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo radi osiguravanja uslova za uspostavljanje odjela radiologiju i fizijatrije.

    Također, Savezu udruženja oboljelih od multiple skleroze FBiH na privremeno korištenje daje se poslovni prostor, u ulici Džemala Bijedića u Sarajevu, te “Referalnom centru branitelj/borac-zadrugar”, Braniteljskoj zadruzi “Hercegovačka izba” p.o. Mostar i Braniteljskoj pčelarskoj zadruzi “Radilica” p.o. Mostar nekretnine u Raštanima.

    Vlada je odobrila isknjižavanje iz evidencije stalnih sredstava objekata na kompleksu “Vila Braun” u ulici Alipašina u Sarajevu, a čija nabavna vrijednost navedenih sredstava na dan 31.3.2023. godine iznosi 3.663.113 KM.

    Vlada je donijela Odluku o davanju saglasnosti da se 58.968 litara dizel goriva D2, koje je oduzela Finansijska policija, a čuvala Porezna uprava FBiH, ustupi kantonima koji su iskazali zainteresovanost za prihvat, a to su Zapadnohercegovački, Bosansko-podrinjski kanton Goražde, te Zeničko-dobojski.

    Na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Vlada FBiH donijela je zaključak kojim se usvaja informacija o realizaciji Projekta nabavke besplatnih udžbenika za učenike od 1. do 5. razreda osnovnih škola u Federaciji BiH.

    Vlada Federacije BiH donijela je potrebne akte za raspisivanje javnog oglasa za izbor i imenovanje Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH.

    Izvještaji i informacije

    Vlada Federacije BiH usvojila je izvještaj o zaduženju Federacije Bosne i Hercegovine po osnovu emisije obveznica na dan 9.5.2023. godine, o kojem će obavijestiti Parlament FBiH.

    Danas je utvrđen izvještaj o stanju poljoprivrede (Zeleni izvještaj) u Federaciji BiH za 2022. godinu s prijedlogom preporuka koji će bit dostavljen na prihvaćanje Parlamentu Federacije BiH.

    Prihvaćen je i izvještaj o radu Nadzornog odbora Union banke d.d. Sarajevo za prvi kvartal 2023. godine, te potvrđeno da su dostavljeni izvještaji o radu za prvi kvartal ove godine nadzornih odbora JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, Hrvatskih pošta d.o.o. Mostar, te JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar.

    Usvojen je izvještaj Komisije za praćenje i nadzor nad implementacijom programa finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja javnih zdravstvenih ustanova, kao i namjenskog utroška sredstava za 2022. godinu.

    Na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija data je saglasnost na Plan poslovanja Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo za 2023. godinu.

    Federalna vlada se upoznala sa informacijama o realizaciji zaključka Vlade donesenog na sjednici 11.5.2023. godine u vezi sa stanjem uprava, upravnih i nadzornih odbora u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala, federalnim ustanovama i drugim federalnim institucijama. Radi se o informacijama koje su svako iz svoje nadležnosti dala federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, zatim rada i socijalne politike, okoliša i turizma, trgovine, potom energije, rudarstva i industrije, te kulture i sporta.

    Vlada FBiH primila je na znanje informaciju o održavanju 6. sastanka Posebne skupine za reformu javne uprave, te prihvatila predloženi prijedlog za održavanje političkog dijaloga u okviru ovog sastanka kao tijela uspostavljenog Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropske unije i njenih zemalja članica. Uime Vlade okviru političkog dijaloga na visokom nivou prisustvovati će Vedran Škobić (Federalno ministarstvo pravde), Sanja Zadro (Federalno ministarstvo finansija), Edita Kalajdžić (Generalni sekretarijat Vlade FBiH), Vjekoslav Čamber (Ured Vlade FBiH za evropske integracije), Refik Begić (Agencija za državnu službu FBiH) i Nijaz Avdukić (Federalni zavod za programiranje razvoja).

    Vlada FBiH primila je na znanje informaciju o održanom šestom sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carinu i oporezivanje između EU i BiH, održanom online 30. marta 2022. godine, kao i Preporuke Evropske komisije nakon ovog sastanka, te zadužila nadležne federalne organe uprave da započnu aktivnosti na njihovom ispunjavanju. Također, primljena je na znanje informacija o šestom sastanku Pododbora za unutrašnje tržište i konkurenciju uključujući zaštitu zdravlja i potrošača između EU i BiH, održanom putem video konferencije, 28. februara 2023. godine, kao i Preporuke Evropske komisije nakon ovog sastanka.

    Primljena je na znanje informacija Federalnog ministarstva rada i socijalne politike o funkcionisanju informacionog sistema SOTAC, te zaduženo ovo ministarstvo da hitno poduzme sve kratkoročne i dugoročne mjere, otkloni prepreke u funkcionisanju ovog sistema s ciljem trajnog i sistemskog rješavanja za ovu obimnu i izuzetno važnu bazu podataka najosjetljivijih kategorija društva.

    Kadrovska rješenja

    Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, dala prethodnu saglasnost Nadzornom odboru privrednog društva RMU Banovići d.d. Banovići za donošenje Odluke o imenovanju vršilaca dužnosti članova Uprave - direktora i izvršnih direktora ovog privrednog društva, do okončanja konkursne procedure, a najduže na dvanaest mjeseci. Riječ je o Rasimu Dostoviću (v.d. direktora društva), Mirsadu Bečiću (v.d. izvršnog direktora za tehničke poslove) i Enesu Šabanoviću (v.d. izvršnog direktora za pravne i kadrovske poslove), dok će saglasnost za imenovanje dva preostala člana Uprave biti razmatrana na narednoj sjednici. Prije toga je data prethodna saglasnost Nadzornom odboru ovog privrednog društva za donošenje Odluke o razrješenju članova Uprave - direktora i izvršnih direktora društva, radi gubitka povjerenja dioničara.

    Vlada FBiH je za učešće u radu i odlučivanju na predstojećoj Skupštini JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar opunomoćila Renata Škrobu.