341. sjednica Vlade FBiH

Utvrđeni prijedlozi tri zakona značajna za energetski sektor u FBiH: Unapređenje zakonskog okvira i usklađivanje s propisima EU-a

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, kojom je po ovlaštenju premijera predsjedavala zamjenica premijera i federalna ministrica finansija Jelka Milićević, utvrdila tri prijedloga zakona iz oblasti energetskog sektora u Federaciji BiH i uputila ih u parlamentarnu proceduru.

Riječ je o zakonu o električnoj energiji, potom zakonima o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, te korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH, a koje je s ciljem unapređenja zakonskog okvira i usklađivanja s propisima Evropske unije, Vladi predložilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Prijedlogom zakona o električnoj energiji Federacije BiH uređuje se elektroenergetska politika i planiranje, kao i elektroenergetska djelatnost i dozvola za obavljanje, te reguliranje ove djelatnosti. Zakonom se, između ostalog, uređuju i izgradnja elektrana, kao i proizvodnja i distribucija električne energije, te snabdijevanje i trgovina električnom energijom.

U obrazloženju Ministarstva navedeno je da je postojeći Zakon o električnoj energiji u FBiH iz 2013. godine dao značajan doprinos razvoju sektora električne energije u FBiH, te da se nakon njegovog donošenja BiH, kao članica Energetske zajednice, obavezala provesti više propisa iz pravnog okvira Evropske unije i tako nastaviti proces liberizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije ka čistoj energiji. Istaknuto je da se Ministarstvo odlučilo za izradu novog zakona iz ove oblasti, jer bi izmjene i dopune važećeg zakona, a koje je potrebno izvršiti s ciljem usklađivanja s propisima EU, bile obimne.

Kada su u pitanju razlozi za izradu i donošenje novog zakona, pored usklađivanja s pravnom stečevinom Evropske unije i Energetske zajednice, Ministarstvo je obrazložilo i ostale razloge i ciljeve za njegovo donošenje. Oni se odnose na unapređenje pravnog okvira u sektoru električne energije i preciznije definisanje prava, obaveza i odgovornosti svih učesnika na tržištu, potom unapređenje pravnog okvira za efikasnu regulaciju djelatnosti u sektoru električne energije, kao i unapređenje sistema kontrole izgradnje proizvodnih objekata i uvođenje zabrane izgradnje malih hidroelektrana. Među razlozima su, između ostalog, navedeni i pojednostavljenje administrativnih postupaka za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana, kao i uvođenje novih kategorija učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije, te uvođenje novih prava i mehanizama za osnaživanje i zaštitu krajnjih kupaca električne energije. 

Prijedlogom zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH se, između ostalog, uređuju način utvrđivanja i provođenja energetske politike i planiranja razvoja, te opredjeljenje za korištenje obnovljivih izvora energije i ostvarivanje energijske efikasnosti, kao i organizacija i funkcioniranje regulatornog tijela.

U obrazloženju ovog zakona, Ministarstvo je navelo potrebu donošenja zakonskog okvira kojim bi se sistemski uredila pitanja od zajedničkog značaja za korištenje više oblika energije u sektorima električne energije, prirodnog gasa, naftnih derivata, toplotne energije, obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti u FBiH. Istaknuto je da izostanak zakonskog okvira ima negativan uticaj na različite procese koji se odvijaju u sektoru energije usporavajući njegov razvoj. U skladu s tim, Ministarstvo cijeni da je usvajanje novog zakonskog okvira potrebno s ciljem definiranja općih i dugoročnih ciljeva vođenja energetske politike u Federaciji, kao polazne osnove za rad svih nadležnih organa i subjekata u sektoru. Također, cilj je i unapređenje strateškog planiranja u sektoru energije, izrada planskih i provedbenih dokumenata za realizaciju energetske politike Federacije, te definiranje uslova za obavljanje djelatnosti u sektoru energije i propisivanje načina obavljanja djelatnosti. Među ciljevima su i uvođenje mehanizama za zaštitu ugroženih i zaštićenih kupaca energije, te usklađivanje s pravnom stečevinom Evropske unije, odnosno zahtjevima koji proizilaze iz međunarodnih obaveza BiH.

Treći danas utvrđeni prijedlog zakona je o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH. Cilj ovog zakona je promoviranje i reguliranje proizvodnje električne i energije grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, kao i upotrebe obnovljivih izvora energije u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu i povećanja udjela u ukupnoj potrošnji energije. Također cilj je obezbjeđenje razvoja podsticajnih mjera, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.

Kako je istaknuto u obrazloženju, Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije iz 2013. godine, uređuje se oblast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s fokusom na sistem podsticanja, a Bosna i Hercegovina kao potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice ima obavezu da preuzme pravnu stečevinu Energetske zajednice u svoje zakonodavstvo, pa i iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ova obaveza je podrazumijevala da se uradi reforma sistema podsticaja, odnosno da se na jasniji i transparentniji način dodjeljuju podsticaji, kako malim tako i velikim proizvođačima iz obnovljivih izvora energije. Osim toga, potrebno je omogućiti građanima da se na jednostavniji način uključe u dekarbonizaciju energetskog sektora, te dopuniti postojeće odredbe koje se odnose na garancije porijekla i balansiranje. I u ovom slučaju, Ministarstvo se odlučilo za izradu novog zakona jer bi s ciljem usklađivanja s propisima EU, izmjene i dopune važećeg zakona bile obimne 

Inače, oba doma Parlamenta FBiH su na sjednicama u julu ove godine donijela zaključke o prihvatanju ovih zakona u formi nacrta, te naložila održavanje javnih rasprava, a koje je Ministarstvo i provelo. 

Predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji se upućuje u daljnju parlamentarnu proceduru na usvajanje. Njime je, između ostalog, utvrđeno preuzimanje neophodnih odredbi iz propisa Evropske unije, poput onih iz direktiva Vijeća i Evropskog parlamenta o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, zatim očuvanju divljih ptica, kao i iz uredbi o sprečavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta, te o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje.

Kako je obrazložilo Federalno ministarstvo, donošenje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode neophodno je i radi nedorečenosti pojedinih odredbi koje su se pojavile kao prepreka u primjeni zakona na terenu. Stoga su izmjene i dopune predložene u svim odredbama u kojima postoje nejasnoće za njihovu pravilnu primjenu u praksi. Također, resorno federalno ministarstvo primilo je od nadležnih organa uprave, te relevantnih inspektorata nekoliko inicijativa za reviziju ovog zakona.

U formi nacrta je o tekstu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode prethodno proveden i proces javnih konsultacija sa svim nadležnim učesnicima u primjeni ovog zakona. Uz konsultacije sa UNDP-jem prihvaćen je i najveći broj pristiglih prijedloga i primjedbi osnovnih izvršilaca poslova reguliranih Zakonom o zaštiti prirode, te su ugrađene odgovarajuće odredbe.

Usvajanjem predloženih izmjena i dopuna, navedeno je u obrazloženju, stvorit će se pravne pretpostavke za pravilnu i potpunu primjenu Zakona o zaštiti prirode u praksi.

Nakon dostave podataka kantonalnih službi utvrđena odluka:
Jednokratna novčana naknada za 187.247 nezaposlenih u FBiH

Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, donijela Odluku o utvrđivanju konačnog iznosa sredstava za isplatu jednokratne novčane naknade od po 100 KM nezaposlenim osobama u FBiH, a u skladu sa Uredbom o podršci stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena. Na osnovu podataka o korisnicima naknada iz dostavljenih zahtjeva nadležnih kantonalnih službi za zapošljavanje utvrđeno je da je za isplatu potrebno ukupno 18.724.700 KM.

Naime, deset kantonalnih službi za zapošljavanje dostavile su podatke o ukupno 187.247 nezaposlenih osoba koje ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu naknadu od po 100 KM.

Ova sredstva osigurat će se iz Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, na razdjelu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a sa kojeg će se izvršiti isplata na transakcijske račune svake od službi za zapošljavanje, prema podacima koje su one dostavile Vladi FBiH.

Prema dostavljenim zahtjevima kantonalnih službi za zapošljavanje, najviše korisnika je u Tuzlanskom kantonu (43.405), potom u Kantonu Sarajevo (38.432), Zeničko-dobojskom (33.314) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (21.734). Slijede Srednjobosanski kanton (18.430 korisnika), Unsko-sanski (16.800), Zapadno-hercegovački (6.696), zatim Kanton 10 koji je dostavio podatke o 4.070 nezaposlenih osoba, te Bosansko-podrinjski kanton Goražde sa 2.190 korisnika i Posavski kanton sa 2.176 osoba koje su ostvarile pravo na isplatu ove naknade.

Podsjetimo, Uredbom o podršci stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, Federalna vlada je odredila da konačan iznos sredstava za isplatu jednokratne novčane naknade, koji će biti uplaćen svakoj od kantonalnih službi za zapošljavanje, utvrđuje nakon što ove službe dostave neophodne podatke.

Današnja odluka Federalne vlade za isplatu jednokratne novčane naknade stupa na snagu danom donošenja.

Nadležne kantonalne službe za zapošljavanje imaju obavezu da najkasnije do 20. decembra ove godine, isplate jednokratnu novčanu naknadu na transakcijske račune korisnika.

Po isplati naknada korisnicima, kantonalne službe za zapošljavanje dužne su najkasnije do 15. januara 2023. godine dostaviti Vladi FBiH izvještaj o realizaciji sredstava, sa podacima o broju osoba kojima je isplata izvršena i ukupno utrošenim novcem u ove svrhe.

Data saglasnost na izmjene i dopune Kolektivnog ugovora u oblasti rudarstva, najniža neto satnica sa 2,70 povećana na tri KM

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o davanju saglasnosti na Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u FBiH. Ovaj kolektivni ugovor u primjeni će biti od 1. januara 2023. i zaključuje se na period do 30. aprila 2023. godine.

Za njegovo potpisivanje Vlada je ovlastila federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića.

Riječ je o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora potpisanog 24. maja ove godine s predstavnicima Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH i Samostalnog sindikata rudara u FBiH, koji je bio zaključen na period do 31. decembra 2022. godine.

Ovim izmjenama određeno je da najniža neto satnica ne može biti manja od tri KM. Također, procentualno povećanje neto satnice između 2,70 KM i 3,00 KM (od 11 posto) će se primjenjivati i u rudnicima u kojima se u momentu stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora primjenjuje veća neto satnica od 2,90 KM za postojeće koeficijente složenosti svakog radnog mjesta. Do sada je najniža neto satnica bila 2,70 KM, s tim da se procentualno povećanje neto satnice između 2,50 KM i 2,70 KM (od 8 posto) primjenjivalo na satnice u pojedinim rudnicima, koje su u momentu stupanja na snagu Kolektivnog ugovora iz 2020. godine bile više od 2,70 KM.

Između ostalog, izmjenama i dopunama određeno je da se osnovna plaća povećava za 0,6 posto za svaku navršenu godinu penzionog staža, s tim da ukupno povećanje plaće po ovom osnovu ne može biti veće od 20 posto. Do sada je ta odredba određivala isto ograničenje od 20 posto, ali se osnovna plaća povećavala za 0,6 posto za svaku godinu radnog staža kod poslodavca sa kojim ima zaključen ugovor o radu.

Inače, tekst o izmjenama i dopunama ovog kolektivnog ugovora usaglasio je Pregovarački tim koji je imenovala JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo po zaduženju Federalne vlade od 6. oktobra ove godine. Vlada je tada zadužila EPBiH da sa Upravom Privrednog društva RMU Banovići formira tim, kojim će predsjedavati predstavnik JP EPBiH i u koji će biti uključeni predstavnici uprava rudnika iz sastava Koncerna EPBiH, Ureda premijera FBiH i resornih federalnih ministarstava. Također, po zaduženju Vlade, EPBiH je vodila konsultacije sa ovlaštenim predstavnicima reprezentativnih sindikata u cilju pripreme pregovora za zaključenje ovog kolektivnog ugovora, a Pregovarački tim u posljednih mjesec dana vodio je intenzivan dijalog na usaglašavanju teksta ovog kolektivnog ugovora.

Predloženo oslobađanje rudnika uglja i boksita od plaćanja putarine na dizel-gorivo

Na inicijativu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada FBiH je donijela Odluku o utvrđivanju prijedloga Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH za oslobađanje rudnika u Federaciji BiH od plaćanja putarine na dizel-gorivo za 2023. godinu. Riječ je o količinama namijenjenim za proizvodnju od ukupno 34.909.375 litara.

Od toga se na rudnike uglja Kreka d.o.o. Tuzla odnosi 2.489.795 litara, a na Gračanicu d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje 450.000 litara. Također, za rudnike mrkog uglja Đurđevik  d.o.o. Durđevik 3.619.203 litara, Kakanj d.o.o. Kakanj 4.641.400 litara, Breza d.o.o. Breza namijenjeno je 610.074 litara, te Zenica d.o.o. Zenica 266.400 litara i Banovići d.d. Banovići 13.178.503 litara.

Prijedlogom su obuhvaćeni i rudnici boksita Široki Brijeg (150.000 litara), Posušje (350.000 litara), te Jajce (85.000 litara). Na Lager d.o.o. Posušje odnosi se količina od 9.069.000 litara.

Razlozi za donošenje ove odluke su, obrazložilo je Ministarstvo, zahtjevi rudnika uglja i rudnika boksita u FBiH proistekli iz utvrđene zakonske mogućnosti za oslobađanja od plaćanja putarine na dizel-gorivo, a što će imati pozitivne efekte na njihovo poslovanje. Također je i činjenica da se na proizvodnji uglja u jamskoj i površinskoj eksploataciji zasniva dugoročni bilans energetskih potreba FBiH, odnosno proizvodnja električne energije. Naime, od ukupne godišnje proizvodnje, 80 posto proizvedenog uglja rudnici isporuče JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, odnosno termoelektranama u Kaknju i Tuzli.

Utvrđen koeficijent za obračun i isplatu naknada demobiliziranim braniocima

Vlada Federacije BiH danas je donijela odluku kojom je utvrdila koeficijent 1 (jedan) za obračun i isplatu mjesečne egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za period oktobar – decembar 2022. godine.

Visina mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za ovaj period utvrđuje se na osnovu koeficijenta i odredbi Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica.

Kako je obrazloženo, predloženi koeficijent 1 (jedan), uz primjenu iznosa utvrđenog u članu 22. Zakona, treba obezbijediti mjesečne isplate sredstava demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za period oktobar - decembar 2022. godine, u iznosima koji su u skladu sa odobrenim Budžetom Federacije BiH za 2022. godinu. Obezbjeđenjem ovih sredstava uređuju se prava, uslovi i postupak za ostvarivanje prava demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica. Na ovaj način će se ispoštovati dosljedna primjena Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica.

Za realizaciju ove odluke osigurana su sredstava u Budžetu FBiH za 2022. godinu.

Inače, Transfer za implementaciju Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica - novčana egzistencijalna naknada u ovoj godini iznosi ukupno  50.000.000 KM.

Odobrena finansijska konsolidacija Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla

Vlada Federacije BiH je, na usaglašen prijedlog federalnih ministarstva zdravstva i finansija, donijela Odluku o finansijskoj konsolidaciji i/ili restrukturiranju Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla.

Ovom odlukom odobrava se finansijska konsolidacija i/ili restrukturiranje u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, a u skladu sa odredbama Zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH i Pravilnika o sadržaju dokumentacije koja se dostavlja uz zahtjev za pokretanje postupka finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja za javne zdravstvene ustanove u FBiH, te nakon procjene podnijetog dokumentiranog zahtjeva za pokretanje ovog postupka UKC Tuzla, kao i Odluke Upravnog odbora ove zdravstvene ustanove.

Riječ je o postupku finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja u UKC Tuzla koji se obavlja na način utvrđen ovim zakonom, propisima donijetim na osnovu zakona, kao i Programom finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja ove javne zdravstvene ustanove, a koji je usvojen Odlukom Upravnog odbora UKC Tuzla.

Danas je donesena i Odluka o usvajanju Programa finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja UKC Tuzla. Ovaj program predstavlja niz neophodnih radnji, postupaka i aktivnosti koje će poduzeti ustanova, osnivač, pojedinci i institucije, s ciljem postizanja stanja likvidnosti i solventnosti.

Finansijska konsolidacija i/ili restrukturiranje u UKC Tuzla obavit će se u periodu od deset godina računajući od dana usvajanja ove odluke i Programa finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja UKC Tuzla

Ciljevi provođenja finansijske konsolidacije JZU UKC Tuzla su postizanje stanja likvidnosti, stalno usklađivanje priliva i odliva novčanih sredstava, postizanje solventnosti, jačanje odgovornosti u upravljanju rizikom u poslovanju, izmirenje obaveza prema dobavljačima i sprečavanje daljeg akumuliranja duga i gubitaka, nabavka prioritetne opreme za pružanje zdravstvenih usluga, kao i proširenje programa rada s visokosofisticiranim zdravstvenim uslugama, te povećanje dostupnosti, kvaliteta i efikasnosti u pružanju zdravstvenih usluga.

U Programu je navedeno da su ukupne neizmirene obaveze ove zdravstvene ustanove na dan 31.12.2021. godine evidentirane u iznosu od oko 51,4 miliona KM, od čega se na  kratkoročne obaveze odnosi iznos od skoro 50,4 miliona KM. Kada je riječ o kratkoročnim obavezama, najveće su prema dobavljačima (39,8 miliona KM), te po osnovu plaća, naknada i ostalih primanja zaposlenih (skoro 10,5 miliona KM).

Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava   Transfera za sanaciju zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH, u ovoj godini za UKC Tuzla predviđeno je 9,6 miliona KM, od ukupno ovogodišnjih 75 miliona KM namjenjenih za kliničke centre, te kantonalne i opće bolnice.

Inače, Zakonom o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH predviđeno je da se za ove namjene u tri fiskalne godine iz Budžeta FBiH izdvoji ukupno 225 miliona KM.

Usvojena Strategija za razvoj ljudskih resursa u strukturama državne službe FBiH

Vlada FBiH danas je, na prijedlog Agencije za državnu službu Federacije BiH, usvojila Strategiju za razvoj ljudskih resursa u strukturama državne službe Federacije BiH za period 2022 - 2027. godina.

Ovaj dokument utvrđuje strateške pravce daljeg razvoja ljudskih resursa i usklađenost sa relevantnim strateškim dokumentima BiH, relevantnim dokumentima iz procesa evropskih integracija i međunarodno prihvaćenim ciljevima održivog razvoja.

Polaznu osnovu za izradu ove strategije predstavljao je dokument „Politika razvoja ljudskih potencijala“, koji je Vlada Federacije BiH usvojila 2021. godine u okviru projekta “Jačanje upravljanja ljudskim resursima u institucijama BiH”, te u skladu sa Akcionim planom Strategije reforme javne uprave 2018-2022. godina.

Kako je istaknuto, Agencija za državnu službu Federacije BiH je, u okviru ReSPA mehanizma za pružanje kratkoročne pomoći, inicirala izradu ovog strateškog dokumenta od značaja za harmonizaciju službeničkog sistema u Federaciji BiH, a s obzirom na to da sistem upravljanja državnom službom u Federaciji BiH nije usklađen i kadrovske funkcije nisu u potpunosti uspostavljene.

Strategija je rezultat razmjene informacija s predstavnicima kantonalnih ministarstava za pravdu/pravosuđe i upravu, te članovima Mreže za razvoj ljudskih resursa, a koji su imenovani Rješenjem Vlade FBiH od 29.11.2021. godine.

Za realiziranje ove odluke zadužuje se Agencija za državnu službu FBiH, u saradnji sa organima državne službe i drugim međunarodnim nevladinim organizacijama i akademskom zajednicom.

Odluke, rješenja, izvještaji i informacije

Na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, Vlada FBiH danas je izmijenila Uredbu o naknadama koje nemaju karakter plaće, te donijela Uredbu o naknadama koje pripadaju sudijama Vrhovnog suda Federacije BiH i tužiocima Federalnog tužilaštva FBiH koje nemaju karakter plaće. Također na prijedlog federalnih ministarstava pravde i unutrašnjih poslova date su saglasnosti na sporazume o osnovici i bodu za obračun plaća, te osnovici za obračun plaća policijskih službenika.

Vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela Odluku o načinu namjenskog utroška sredstava ostvarenih po osnovu prihoda za posebnu namjenu - takse za uspostavu rezervi naftnih derivata za period 2023-2026. godina.

Doneseno je Rješenje kojim se dozvoljava korisniku eksproprijacije, JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar, ulazak u posjed nekretnina potpuno eksproprisanih Rješenjem nadležne službe Općine Usora, prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji. U zahtjevu Autocesta se, pored ostalog, ističe da je postupak eksproprijacije vođen radi izgradnje autoceste na trasi Koridora Vc, dionica Putnikovo Brdo – Medakovo.

Također, doneseno je Rješenje kojim se dozvoljava korisniku eksproprijacije, JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, ulazak u posjed nekretnina prije isplate naknade za nekretnine potpuno eksproprisane Rješenjem Grada Živinice putem nadležne službe. U zahtjevu se, pored ostalog, ističe da je postupak eksproprijacije vođen u svrhu realizacije projekta izgradnje ceste Šićki Brod - Đurđevik, dionica 1, poddionica 2.

Poslovni prostor u Mostaru, ulica Brune Bušića bb, površine 132,22 m², daje se na privremeno korištenje, bez naknade, na period od pet godina, Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR H-B Mostar.

Usvojen je treći izvještaj Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o kontroli namjenskog utroška grant sredstava utvrđenih u Budžetu FBiH za 2020. godinu ovom ministarstvu  „Kapitalni transferi javnim preduzećima - Finansiranje razvojnih projekata u FBiH iz oblasti namjenske industrije“.

Vlada je donijela Odluku o davanju saglasnosti na Program rada Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu. Danas je prihvaćena i informacija ovog federalnog zavoda o rezultatima realizacije Programa dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz sredstava revolvinga (stanje na dan 30.9.2022.godine), te zadužen ovaj zavod da kontinuirano prati efekte zapošljavanja i održavanja nivoa zaposlenosti kod korisnika sredstava svih kreditnih linija.

Vlada je prihvatila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o realizaciji Akcionog plana za implementaciju i Strategije razvoja namjenske industrije FBiH za period 2012-2022. godine. Ovo ministarstvo zaduženo je da pokrene aktivnosti za izradu Strategije razvoja namjenske industrije Federacije BiH za period 2024-2034. godina.

Usvojena je i informacija Federalnog ministarstva pravde i Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove o doradi informacionog sistema zemljišne knjige i katastra u FBiH putem Projekta registracije nekretnina. Vlada daje podršku realizaciji aktivnosti predviđenih „Studijom izvodljivosti nove sistemske i softverske arhitekture informacionog sistema zemljišne knjige i katastra u Federaciji BiH“, te će na prijedlog Ministarstva i Uprave osnovati radnu grupu za implementaciju dorade informacionog sistema zemljišne knjige i katastra u FBiH.

Danas su doneseni potrebni akti za raspisivanje javnih konkursa za izbor i nominiranje za imenovanje članova Nadzornog odbora Union banke d.d. Sarajevo, te za izbor i nominovanje članova Nadzornog odbora Privrednog društva Aluminij d.d. Mostar uime državnog kapitala.

U Drugostepenu stambenu komisije za dodjelu zamjenskih stanova, obnovu ranije zaključenih ugovora o korištenju stanova i dodjelu stanova na korištenje iz stambenog fonda prijašnjeg Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH, danas su, na period od jedne godine, imenovani Zdravko Buljeta (predsjednik), Azra Koso i Muhamed Bajrić (članovi).

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećim skupštinama privrednih društava danas su opunomoćeni Stipo Buljan (UNIS Group d.o.o.) i Dragana Batinić Plakalović (Sarajevo-osiguranje d.d. Sarajevo).