291. sjednica Vlade FBiH

 

291. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:
 

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 15.11.2021. godine, s prijedlogom naredbi i preporuka Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje su donesene s rokom važenja od 14 dana računajući od 18.11.2021. godine, kao dana početka njihove primjene.

Vlada je zadužila Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH da, u roku od 15 dana, izradi prijedlog stručnih smjernica za primjenu pravila VTP (vakcinisan/a, testiran/a, preobolio/la). 

Novina u naredbama je da će se pravilo VTP početi primjenjivati od 20.12.2021. godine i to prvobitno za uposlenike zdravstvenih ustanova (privatnih i javnih), ustanova socijalne zaštite (privatne i javne), te javne uprave svih nivoa vlasti. Kantoni mogu proširiti ciljne skupine, u skladu s potrebama i procjenama. 

S tim u vezi, naloženo je vladama kantona, odnosno kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva da osiguraju sve preduvjete neophodne za primjenu pravila VTP. To podrazumijeva organiziranje punktova za vakcinaciju, testiranje, blagovremeno izdavanje potvrda o vakcinaciji, nadzora i kontole i drugo. Izuzetak od primjene pravila VTP mogu biti osobe koje zbog medicinske indikacije ne mogu biti vakcinisane, ali njihovo testiranje treba osigurati poslodavac.

Vladama kantona, odnosno kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva, naređeno je uvođenje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini, uz redovno obavještavanje Kriznog štaba FMZ-a. 

Krizni štab FMZ-a je zadužen da, prije isteka roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te Vladi dostavi prijedlog novih. 

Ovaj štab će današnje zaključke, s prilozima, dostaviti kantonalnim ministarstvima zdravstva i njihovim kriznim štabovima, kantonalnim zdravstvenim ustanovama, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, te Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije. 

U skladu sa zaključkom od 8.1.2021. godine, Vlada će obavijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji i mjerama koje je danas donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa. 

U danas prezentiranoj informaciji je, uz ostalo, navedeno da je u 45. sedmici, u odnosu na prethodnu, zabilježen porast ukupnog broja hospitaliziranih, kao i pacijenata na respiratoru, dok su ostali sedmični indikatori u blagom padu. Na bolničkom liječenju trenutno je 590 oboljelih od COVID-19, od kojih je 54 na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji. Od ukupnog broja hospitalizovanih, 87,8 posto su nevakcinisani i nepotpuno vakcinisani, a 12,2 posto potpuno vakcinisani.

Na nivou Federacije BiH sedmodnevna incidenca iznosi 146,4 slučajeva na 100.000 stanovnika, a u posljednjih sedam dana najviša je zabilježena u Hercegovačko-neretvanskom, Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu. 

Prema najnovijim podacima, dosad je u FBiH data 928.461 vakcina protiv COVID-19, čega se na prvu dozu odnosi 494.558, na drugu 433.356, a na treću 547.
 

Vlada Federacije BiH je utvrdila Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu (JPP) FBiH, kao dugoročnom partnerski odnos između javnog i privatnog partnera koji podrazumijeva pružanje javnih usluga ili zadovoljenje javnog interesa (javne potrebe) putem projekata JPP-a.

Partnerski odnos javnog i privatnog partnera se odvija udruživanjem svih oblika resursa na ugovornoj ili statusnoj osnovi. Predmet JPP-a je istraživanje, projektovanje, izgradnja, sanacija, rekonstrukcija, upravljanje i održavanje kapaciteta radi pružanja usluga i/ili izgradnje objekata radi zadovoljavanje javnih potreba u svim oblastima (sektorima) u kojima javni partner (javno tijelo) ima kontrolu.

Dva su osnovna oblika ugovora putem kojih se ostvaruje partnerstvo javnog i privatnog sektora. Jedan je u u kojem se partnerstvo zasniva isključivo na ugovornim vezama radi nabave usluge raspoloživosti prostora i/ili javnih usluga, a drugi u kojem partnerstvo uključuje formiranje  zajedničkog privrednog društva, a radi nabave usluge raspoloživosti prostora i/ili javnih usluga.

Predmet JPP-a ne može biti isključivo istraživanje, izgradnja, isporuka robe, kao niti isključivo koncesija za privredno korištenje opšteg ili drugog dobra.

Privatni partner snosi rizik i ima značajnu odgovornost u pogledu upravljanja kapacitetima  tokom cijelog trajanja JPP ugovora, a što se definiše ugovorom. 

Jedan od ciljeva JPP-a je da omogući transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir, u zakonom određenom postupku, radi utvrđivanja uslova pod kojima domaće i/ili strane privatne pravne osobe mogu realizovati projekte s javnim partnerima.

Zakon stvara osnovu za uspješno ugovaranje i izvođenje projekata JPP-a, radi efikasnijeg korištenja javnog i opšteg dobra, kao i za nove izvore prihoda, infrastrukture i usluge.

Novim zakonom definisani su tržišna raspodjela rizika između javnog i privatnog partnera,  zanavljanje vrijednosti javnog dobra i opšteg dobra, povećanje efikasnosti, produktivnosti i konkurencije, te racionalno korištenje javnih dobara.
 

Vlada FBiH je utvrdila Prijedlog zakona o gasovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. Ovaj zakon uređuje pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje gasovoda na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) - Posušje (Bosna i Hercegovina) - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik, sa odvojkom za Mostar na teritoriji Federacije BiH, uključujući infrastrukturu projekta, tačku interkonekcije, investitora, način finansiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada kantona, nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, institucija i privrednih društava i druga pitanja od značaja za realizaciju projekta. 

Južna interkonekcija uključuje gasnu infrastrukturu (tačka interkonekcije gasnih transportnih sistema Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske), cjevovodnu infrastrukturu, objekti na gasovodu (primopredajna stanica, otpremne, prijemne i otpremno-prijemne čistačke stanice, mjerne i mjerno regulacione stanice za snabdijevanje potrošača duž glavnog gasovoda i odvojka, blok stanice, stanice katodne zaštite s pripadajućim anodnim ležištima, instalacije i oprema za nadzor i upravljanje), prateću energetsku infrastrukturu (za snabdijevanje električnom energijom pripadajućih objekata na gasovodu i za snabdijevanje vodom nadzemnih objekata), te putnu infrastrukturu za pristup nadzemnim objektima i trasi gasovoda tokom gradnje i nakon puštanja u pogon.

Koordinate tačke interkonekcije transportnih sistema definišu se posebnim sporazumom između dva susjedna operatora transportnih sistema, a to su Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo iz Bosne i Hercegovine i Plinacro d.o.o. iz Republike Hrvatske. 

Za investitora projekta ovog gasovoda određen je BH-Gas d.o.o. Sarajevo. Projekt će biti realiziran u dvije faze: izgradnja interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Posušje (Bosna i Hercegovina) - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik, te, u drugoj fazi, izgradnja odvojka za Mostar.

Realizacija projekta bit će finansirana iz sredstava međunarodnih institucija osiguranih kroz kreditna zaduženja i grantove, te vlastitim sredstvima investitora, a otplata kredita će biti osigurana prihodima ostvarenim naplatom transportnih/tranzitnih tarifa. 

Vlada Federacije BiH će, sa svoje strane, poduzimati raspoložive mjere s ciljem nadzora i osiguranja pozitivnog poslovanja BH-Gas d.o.o. Sarajevo, te osigurati potrebne garancije po kreditnim aranžmanima. Također će u godinama realizacije projekta ostvarenu dobit investitora koristi za potrebe realizacije projekta Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska.

U obrazloženju Prijedloga zakona navedeno je da razlog za realizaciju ovog projekta nije samo činjenica da je Federacija BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu snabdijevanja, već i u tome što postojeći gasovod, izgrađen 1979. godine, karakterizira zastarjelost te velika opterećenost tokom zimskih perioda kada je potrošnja gasa najveća. 

Stoga je izgradnja nove gasne interkonekcije prepoznata kao projekat od najvećeg prioriteta za FBiH. Ovaj projekat uvršten je u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente donesene na nivou FBiH i BiH, uključujući i Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine, Okvirnu energetsku strategiju FBiH do 2035. godine, te Program javnih investicija FBiH za period od 2020. do 2022. godina.

Južna interkonekcija ključna je za održavanje sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom na području cijele FBiH, kao i za diversifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja prirodnim gasom, zbog čega je ovaj projekt jedan je od strateški najvažnijih u oblasti energetike u FBiH.
 

Vlada FBiH je utvrdila i Parlamentu FBiH na usvajanje po skraćenom postupku uputila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Jednom od izmjena je procenat od 70 posto za izdvajanje u stambene fondove za jedinice lokalne samouprave smanjen na 30 posto, pri čemu se vodilo računa o zaštiti njihove imovine i pravnih interesa na najbolji mogući način, a da istovremeno funkcija fonda ne bude ugrožena.

Izmijenjen je i član 39e. Prema novopredloženom rješenju, nosiocu prava koji je zaključio pravno obavezujući ugovor, a napustio je stan u FBiH i nakon toga iz istog stambenog ili novoosnovanih stambenih fondova oružanih snaga država nastalih iz bivše SFRJ stekao novo stanarsko ili pravo koje odgovara tom pravu, sticanjem novog stana raskida se ugovor o otkupu stana u FBiH, te nema prava na njegov povrat niti na upis prava vlasništva.

Nosilac prava koji je zaključio pravno obavezujući kupoprodajni ugovor iz člana 39 stav 1 Zakonna, a koji je nakon 14. decembra 1995. godine ostao u službi u oružanim snagama izvan teritorija BiH i nije stekao novo stanarsko ili tome odgovarajuće, umjesto upisa prava vlasništva po zaključenom ugovoru ima pravo na naknadu od FBiH u iznosu od 1.000 KM po kvadratnom metru stana, umanjenu za amortizaciju po stopi od jedan posto godišnje.

Pravo na ovu naknadu ostvaruje nosilac prava iz pravno obavezujućeg ugovora kojem je zahtjev za vraćanje stana odbijen.

Nosilac stanarskog prava ili član njegovog porodičnog domaćinstva koji nije zaključio pravno obavezujući ugovor o otkupu stana i nije stekao novo stanarsko ili pravo koje odgovara tom pravu, a čiji je zahtjev za povrat stana odbijen u skladu sa članom 3a. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, ima pravo na naknadu od FBiH. Naknade će biti isplaćene u dvije jednake godišnje rate, a zahtjev za naknadu podnosi se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 

Federalno ministarstvo prostornog uređenja je, u postupku pripreme ovog zakonskog rješenja, osiguralo saglasnost Predsjedništva Skupštine Saveza općina i gradova FBiH, kao i uvažilo značajan dio sugestija općina.
 

Vlada Federacije BiH danas je dala saglasnost na Program rada Federalnog zavoda za zapošijavanje za 2022. godinu.

Za realizaciju novih programa u 2022. godini planirana su sredstva u iznosu od 64.113.814 KM, a predviđeno je da u narednoj godini programima aktivne politike zapošljavanja bude obuhvaćeno 14.650 nezaposlenih osoba.

Programi aktivne politike zapošljavanja u narednoj godini su sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja, start up i program obuka i rad. Takoder, u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva realizirat će se program sufinansiranja (samo)zapošljavanja u oblasti poljoprivrede. 

Programi se odnose na podršku nezaposlenim osobama u pronalaženju zaposlenja, obuku/pripremu za rad, poticaje zapošljavanju i samozapošljavanju (Start up). 

Cilj je pružiti podršku nezaposlenim osobama, ali i poslodavcima, da lakše prevaziđu probleme i novonastale snažne promjene na tržištu rada i poslovanju. 

Planirane aktivnosti su sufinansiranje zapošljavanja kod poznatog poslodavaca i sufinansiranje samozapošljavanja kroz pokretanje Start up biznisa, te sufinansiranje obuke uz zapošljavanje i društveno korisnog rada.

U skladu s Programom mjera za socijalno zbrinjavanje nezaposlenih osoba koje su u procesu stečaja, likvidacije, restrukturisanja i privatizacije preduzeća ostale ili ostaju bez posla i Operativnim programom za realizaciju Programa mjera u planskoj godini ova pozicija je uvećana za dodatnih 20 posto od ukupno planiranih prihoda po osnovu doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Za ove namjene, na osnovu projekcija službi za zapošljavanje, planirana su sredstva od 15.000.000 KM.

Također, planirano je i da Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom osigura podršku od 1.778.328 KM.

Bit će nastavljena realizacija Programa sufinansiranja zajedničkih projekata s drugim organizacijama i institucijama u iznosu od 8.000.000 KM, kao i Projekt podrške zapošljavanju u BiH se implementira uz podršku Svjetske banke/Međunarodne banke za obnovu i razvoj čija je vrijednost za FBiH 25 miliona eura.

Vlada je danas dala saglasnost i na Finansijski plan FZZ-a za 2022. godinu i procjenu plana za 2023. i 2024. godinu, te na Odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2022. godinu, koje će biti upućene Parlamentu FBiH.
 

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, utvrdila mišljenja kojim se, uz detaljna obrazloženja, ne prihvataju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak u FBiH, koji su podnijeli delegat u Domu naroda Aner Žuljević i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Damir Mašić, te Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH, kojeg je, po skraćenom postupku, predložio Klub poslanika DF u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Vlada je usvojila izjašnjenja o neprihvatanju Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji su podnijeli predsjednik Kluba zastupnika SDPBiH u Predstavničkom domu Damir Mašić i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aner Žuljević, te inicijative za donošenje izmjena i dopuna ovog zakona koju je podnio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Mirsad Pindžo.

Vlada FBiH prihvatila je izjašnjenja Federalnog ministarstva pravde o inicijativi za davanje autentičnog tumačenja Zakona o nasljeđivanju u FBiH, koju je u parlamentarnu proceduru uputio predsjednik Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Adnan Efendić, uz obrazloženje da su odredbe Zakona jasne i nedvosmislene, te nije potrebno njihovo autentično tumačenje.

Kada je riječ o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj djelatnosti FBiH, koji su podnijeli delegat u Domu naroda Vibor Handžić i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Sabina Čudić, na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta Vlada je utvrdila da mišljenje nije moguće dati jer Zakon o bibliotečkoj djelatnosti nije donesen u Federaciji BiH, već je državni zakon, koji je donesen na nivou Republike BiH i objavljen u “Službenom listu RBiH” broj 37/95.
 

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici donijela Odluku o odobravanju izvještaja o poslovanju JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo za 2020. godinu. 

Poreznoj upravi FBiH data je saglasnost za adaptaciju i izvođenje radova na objektu „Vila Braun“ u Sarajevu s ciljem prilagođavanja prostora za smještaj njenih organizacionih jedinica. 

Prihvaćena je informacija Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH o mogućnosti smještaja federalnih institucija u slobodni prostor od 13. do 18. sprata u zgradi Vlade FBiH. Također je, na prijedlog Službe, Izvozno-kreditnoj agenciji BiH na privremeno korištenje za šest mjeseci u 2022. godini dat prostor u ovoj zgradi.

Federalna vlada je donijela Odluku o ustupanju bez naknade roba iz Federalnih robnih rezervi Crvenom križu FBiH.

Danas je usvojen i kvartalni izvještaj o napretku Projekta „Hitni projekat za COVID-19 za Federaciju BiH“ za period juli - septembar 2021. godine. 

Vlada FBiH se upoznala sa izvještajem Nezavisnog odbora o radu zamjenika direktora Federalne uprave policije koji obavlja dužnost direktora Federalne uprave policije za treći kvartal 2021. godine. 

Federalna vlada potvrdila je da je Nadzorni odbor JP Nacionalni park Una dostavio izvještaj o radu za period juli - septembar 2021. godine.

Upoznala se i sa izvještajem o realizaciji godišnjih planova rada federalnih ministarstava i drugih organa federalne uprave, federalnih upravnih organizacija i federalnih institucija za period juli - septembar 2021. godine, kao i informacijom o uspostavljanju novog Programskog okvira za IPA III.

Donesena je Odluka o usvajanju metodologije izrade Programa integrisanja BiH u Evropsku uniju i obaveza federalnih organa uprave, federalnih upravnih organizacija i drugih federalnih institucija u kontekstu planiranja, izrade, provođenja, praćenja i izvještavanja u okviru programa integrisanja BiH u EU.

Vlada je usvojila informaciju o realizaciji preporuka u Federaciji BiH iz zaključnih zapažanja o Šestom periodičnom CEDAW izvještaju BiH i zadužila Generalni sekretarijat Vlade FBiH da ovu informaciju dostavi Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH radi izrade izvještaja na nivou Bosne i Hercegovine.
 

Vlada FBiH je donijela potrebne akte o poništavanju i ponovnom raspisivanju javnog konkursa za izbor i nominovanje za imenovanje članova Nadzornog odbora Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo.

Date su prethodne saglasnosti za razrješenje vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora BH Telecoma d.d. Sarajevo, zbog isteka mandata, kao i da za vršioce ovih dužnosti do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca, budu imenovani Fuad Cuplov, Amina Pilav, Mirko Rogić, Mugdim Mandžuka, Haris Delizaimović i Nedin Dedić.

Imenovan je Mirsad Jašarević za v.d. direktora Feroelektra d.d. Sarajevo, na period od tri mjeseca, sa zaključkom da se pokrene stečajni postupak za Feroelektro u ovom periodu.

Za učešće u radu i odlučivanju na skupštinama privrednih društva opunomoćeni su Stipo Buljan (UNIS Group d.o.o.) i Sanela Milavić-Repak (BH Telecom d.d. Sarajevo).