222. sjednica Vlade FBiH

Nastavak 222. sjednice Vlade Federacije BiH:
 
USVOJENE DODATNE MJERE ZA POMOĆ PRIVREDI

 
Vlada Federacije BiH je, na današnjem nastavku 222. sjednice u Sarajevu, prihvatila informaciju o svojim mjerama u borbi protiv posljedica pandemije.

U informaciji je navedeno da je Federacija BiH jedina u Evropi koja će programom mjera podrške privredi obuhvatiti skoro dvije trećine ukupno zaposlenih. Prema procjenama, 350.000 zaposlenih će koristiti subvencije, što je 68 posto ukupnog broja.

Federalna vlada je prva, već u januaru, započela s pripremama i reagovala na pojavu virusa i kretanje turista iz Kine. U veoma kratkom roku je uspostavila web portal, online praćenje kretanja pandemije - covid-19.ba/map i osigurala potrebnu opremu za zdravstveni sistem.

Bez obzira na daleko složeniji sistem u odnosu na zemlje regiona, FBiH je prva usvojila Rebalans budžeta, u kojem su ostala nepromijenjena sva davanja za socijalne kategorije, sve naknade, kao i penzije.

Spriječen je nekontrolisani rast cijena u uslovima svjetskog poremećaja tržišta, zamrznute marže i određene maksimalne marže za gorivo, što je dovelo do značajnog snižavanja cijena goriva.

Kompanije u vlasništvu FBiH su osigurale podršku zdravstvenom i obrazovnom sistemu, kroz kupovinu opreme, kao i besplatan internet kako bi djeca pratila online nastavu.

Sveukupno, Vlada Federacije BiH je do sada donijela 53 mjere za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa.

Jedna od danas donesenih mjera je kontinuirana analiza i izvještavanje Vlade FBiH o makroekonomskim trendovima i uticajima na budžetske prihode.

Kontinuirano praćenje makroekonomskih kretanja i analiza uticaja na stabilnost prihoda budžetskih i vanbudžetskih fondova su ključni za sagledavanje posljedica makroekonomskih kretanja, te mogućnosti blagovremene i adekvatne reakcije na odstupanja i trendove koji bi mogli ugroziti stabilnost budžetskih i vanbudžetskih fondova. Na ovaj način se osigurava blagovremena i nesmetana realizacija predviđenih mjera, kao i redovna isplata svim kategorijama, posebno penzionerima, boračkoj populaciji i drugim socijalnim kategorijama, te poticaja za poljoprivredu.

Potrebno je u što kraćem roku finalizirati aktivnosti vezane za aktiviranje Garancijskog fonda, kako u dijelu propisanih uslova i načina funkcionisanja, tako i ciljnih grupa koje će biti korisnici garancija. Garancijski fond se uspostavlja pri Razvojnoj banci FBiH, a osnovni cilj je podrška održavanju dostignutog nivoa ekonomskih aktivnosti kroz osiguranje tekuće likvidnosti, obrtnog kapitala i investicija za privredne subjekte.

Praćenje efekata Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica je neophodna aktivnosti kako bi na sistematičan način mogli biti praćeni efekti na korisnike subvencija. Posebno je neophodno pratiti kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih osoba, kao i ostale efekte na poslovanje cjelokupne ekonomije.

Imajući u vidu globalne trendove i aktuelnu situaciju vezanu za pristup kreditnim sredstvima, neophodno je održavati redovne kontakte i nastaviti razgovore s domaćim i međunarodnim kreditorima kako bi bio osiguran pristup kreditnim sredstvima u skladu s potrebama, kako privrede, tako i različitih nivoa vlasti.

Jedna od mjera je i nastavak realizacije javnih investicija. Resorna ministarstva, u saradnji s javnim preduzećima i privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala koja provode značajne investicije, trebaju maksimalno ubrzati procese i implementaciju investicijskih sredstava s ciljem povećanja potrošnje i stimulisanja poslovnog ciklusa.

Sve mjere pomoći privredi, u najvećem mogućem stepenu, potrebno je harmonizirati s nižim nivoima vlasti, radi efikasnijeg pristupa i osiguranja blagovremene i ciljane podršk privredi.

Nakon interventnih mjera, koje su obuhvaćene odlukama Vlade i Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, potrebno je, u što kraćem roku, pripremiti Koncept ekonomskog oporavka, koji će za cilj imati postizanje i održavanje makroekonomske stabilnosti, kao i stvaranje preduslova za održiv i ubrzan ekonomski rast.

U skladu sa ovim mjerama, danas su data i konkretna zaduženja.

Federalno ministarstvo finansija zaduženo je da kontinuirano analizira kretanja dostupnih makroekonomskih indikatora, uključujući i prihode od indirektnih i direktnih poreza, a zbog osiguravanja finansijske stabilnosti budžetskih i vanbudžetskih fondova, te o procjenama efekata izvještava Vladu Federacije BiH na mjesečnom nivou.

Zadužen je Koordinacioni odbor za stabilizaciju privrede i posljedica pandemije koronavirusa da, u što kraćem roku, okonča sve aktivnosti vezane za uspostavljanje Garantnog fonda pri Razvojnoj banci FBiH, koji za cilj ima obezbjeđivanje tekuće likvidnosti, obrtnog kapitala i investicija za privredne subjekte.

Također je zadužen da prati i analizira implementaciju Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, s fokusom na kretanja broja zaposlenih i nezaposlenih osoba i o tome mjesečno izvještava Vladu FBiH.

Zaduženo je Federalno ministarstvo finansija da nastavi razgovore s međunarodnim i domaćim kreditorima, vezano za potencijal za kreditiranje, kako privrede, tako i različitih nivoa vlasti.

Resorna ministarstva dužna su da, u suradnji s javnim preduzećima, maksimalno ubrzaju implementaciju investicijskih sredstava s ciljem povećanja potrošnje i stimulisanja poslovnog ciklusa.

Zadužen je Koordinacioni odbor za stabilizaciju privrede i posljedica pandemije koronavirusa da prati mjere pomoći privredi na nižim nivoima vlasti, te predlaže Vladi FBiH harmonizaciju mjera, s ciljem efikasnijeg pristupa. Dužan je i da, u što kraćem roku, predloži Koncept ekonomskog oporavka, s ciljem postizanja i održavanja makroekonomske stabilnosti, kao i stvaranja preduslova za održiv i ubrzan ekonomski rast.

Danas je premijer Federacije BiH ovlašten da informaciju o mjerama Vlade FBiH u borbi protiv posljedica pandemije, s pregledom dostavljenih informacija o nabavkama po zaključku od 30.4.2020. godine, dostavi Parlamentu FBiH.

Informacija o mjerama Federalne vlade u borbi protiv posljedica pandemije, sa izvještajima federalnih uprava, federalnih upravnih organizacija, federalnih ministarstava i drugih federalnih institucija o postupcima javnih nabavki provedenim od usvajanja Odluke o proglašenju stanja nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) na području Federacije BiH, bit će objavljena na web stranici Vlade FBiH.
 

 
Vlada FBiH se upoznala sa informacijom o radu Federalne uprave civilne zaštite od usvajanja Odluke o proglašenju stanja nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID 19) na području Federacije BiH, sa izvještajem o provedenim postupcima javnih nabavki u Federalnoj upravi civilne zaštite i njegovom dopunom.

Vlada podržava rad istražnih organa u vezi s provedenim postupcima javnih nabavki u Federalnoj upravi civilne zaštite i sva dokumentacija kojom je Vlada FBiH do sada raspolagala je već dostavljena Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

Federalnu upravu civilne zaštite Vlada je zadužila da joj, u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do ponedjeljka, 18.5.2020. godine, dostavi odgovore na sva pitanja koja su uputili federalni ministri na današnjoj sjednici.

Vlada je zadužila Federalno pravobranilaštvo da je informira o mogućnostima raskidanja ugovora sa „Srebrenom malinom“ ili proglašenju ugovora ništavim.

Federalna vlada daje podršku osobi ovlaštenoj za obavljanje poslova iz nadležnosti direktora da, u što kraćem roku, osigura participaciju ostalih rukovodećih službenika s ciljem konsolidacije Federalne uprave civilne zaštite i o tome je informira.

Danas je, također, prihvaćeno i nekoliko desetina informacija kojima su federalna ministarstva i druge federalne institucije, s ciljem realizacije zaključka od 30.4.2020. godine, izvijestile Vladu o javnim nabavkama provedenim nakon proglašenja stanja nesreće.
 

 
Federalna vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

Kao što je poznato, Vlada je na sjednici održanoj 16.3.2020. godine proglasila stanje nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID-19) te je, s ciljem sprječavanja širenja bolesti, utvrdila određene preporuke poslodavcima. Međutim, u praksi se pokazalo da određene odredbe važećeg Zakona o radu koje se primjenjuju u redovnim okolnostima nije moguće na odgovarajući način primijeniti i u vrijeme proglašenog stanja nesreće. Stoga se ukazala potreba da se organizacija rada, odnosno prava i obaveze iz radnih odnosa regulišu na drugačiji način nego što je to predviđeno u redovnim okolnostima.

Izmjene i dopune odredaba Zakona o radu odnose se na organizaciju procesa rada, trajanje radnog vremena, način ostvarivanja prava na godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvo, kao i na odredbe o najnižoj plaći.

Pored toga, predviđen je i institut prestanka obaveze rada radnika, te je izvršena i odgovarajuća dopuna kaznenih odredaba ovog zakona. Također, predviđena je obaveza usklađivanja kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih općih akata poslodavca sa odredbama ovog zakona. Prema novom je propisano da, ukoliko su odredbe kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, općih akata i ugovora o radu u koliziji sa odredbama ovog zakona koje regulišu radni odnos za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u FBiH, primjenjuju se odredbe ovog zakona.

Kako se ovim zakonom uređuje oblast koja je u zajedničkoj nadležnosti federalne i kantonalnih vlasti, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu dostavljen je kantonalnim skupštinama radi pribavljanja mišljenja. Pristigla su mišljenja Tuzlanskog, Bosansko-podrinjskog, Hercegovačko-neretvanskog, Sarajevskog i Kantona 10, te prihvaćene sugestije za koje je ocijenjeno da su opravdane.

Pored toga, Nacrt zakona upućen je Savezu samostalnih sindikata BiH, odnosno Delegaciji sindikata u Ekonomsko­socijalnom vijeću za teritoriju FBiH i Udruženju poslodavaca FBiH. Savez samostalnih sindikata BiH i Delegacija sindikata u ESV-u su dostavili očitovanja, a Udruženje poslodavaca amandmane. Sve je razmotreno i prihvaćene su opravdane sugestije. Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike su u toku izrade Nacrta dostavljene i generalne primjedbe i sugestije određenih granskih sindikata koje su razmotrene, te su prihvaćene one za koje je ocijenjeno da su osnovane.

Zatraženo je mišljenje i ESV-a koje je, na sjednici održanoj 27.4.2020. godine, razmatralo tekst Zakona.

U skladu sa izmjenama i dopunama ovog, trebat će izmijeniti i pojedine odredbe Zakona o vijeću uposlenika, nakon čega će oba dva zakona zajedno biti upućena Parlamentu FBiH.