15. sjednica Vlade FBiH

Lista namirnica kojim je propisana najviša marža povećana sa devet na 15 proizvoda

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela novu Odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području Federacije propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene) za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

U odnosu na raniju odluku Vlade donesenu krajem augusta ove godine današnjom odlukom je povećan broj proizvoda sa devet na ukupno 15, odnosno, kako je obrazloženo, uvršteno je još dodatnih šest prehrambenih proizvoda za koje je ocijenjeno da su neophodni za podmirenje osnovnih potreba stanovništva.

Odluka stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH, a primjenjivat će se do 31. decembra ove godine.

Obaveza iz današnje odluke odnosi se na sljedeće proizvode: pšenično brašno tip 500, pet i 25 kilograma (veleprodajna marža šest posto, a maloprodajna osam posto), hljeb polubijeli pšenični 100 posto od 400 i više grama (veleprodajna marža pet posto, a maloprodajna šest posto), zatim jestivo suncokretovo ulje od litar (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto), so od kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), šećer kristal bijeli od kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), makaroni 400 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), riža dugo zrno 800 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), te litar UHT kravlje mlijeko od 2,8 posto mliječne masti, pakovanje bez čepa (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto) kao i jogurt od litar 2,8 posto mliječne masti (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto). Među proizvodima obuhvaćenim ovom odlukom su i biljni margarin 250 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto), svježa konzumna jaja M klase 30 komada (veleprodajna marža šest, maloprodajna marža osam posto), zatim svježe cijelo pile u kesi kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto), svježa juneća rebra s kostima kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto), te deterdžent za veš u prahu tri kilograma (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna marža 12 posto) i deterdžent za suđe tečni litar (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna 12 posto).

Kako je obrazloženo, Federalno ministarstvo trgovine održalo je dva sastanka sa predstavnicima Udruženja poslodavaca u FBiH na kojim su razmatrane pojedine odredbe ranije Odluke i njena primjena u praksi. Na tim sastancima je bilo zaključeno da je potrebno revidirati postojeću Odluku s ciljem proširenja broja proizvoda na koje se odnose mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne marže u trgovini.

Također je obrazloženo da je u dijalogu sa predstavnicima trgovaca zaključeno da će se na ovaj način pomoći građanima, posebno onim sa najnižim primanjima i niskom kupovnom moći, a trgovci će dosljednom primjenom Odluke pokazati svoje opredjeljenje da prihvataju dio tereta ekonomske realnosti i pokazati društvenu odgovornost.

Vjetroelektrana Vlašić i fotonaponska elektrana „EPHZHB 1“ elektroenergetski objekti od javnog interesa

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije dopunom Odluke o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH, uvrstila još dva projekta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Riječ je vjetroelektrani „VE Vlašić, 50 MW“ i fotonaponskoj elektrani „FNE EPHZHB 1“  od 150 MW.

U razlozima za donošenje ove odluke, između ostalog, je pojašnjeno da je JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo predložilo da se dopuni ova odluka s ciljem uvrštavanja projekata VE Vlašić, 50 MW, na lokalitetu Vlašića, Općina Travnik. Također je navedeno da je Projekat VE Vlašić uvršten u Program javnih investicija Federacija BiH, te da se nalazi na listi ključnih budućih projekata i u Okvirnoj energetskoj strategiji Federacije BiH.

Prema podacima iz studije izvodljivosti ova vjetroelektrana imala bi do 18 agregata sa mogućom godišnjom proizvodnjom od 112 do 116 GWh, a ukupna investicija, prema tehničko-investicionoj dokumentaciji, iznosila bi oko 180 miliona KM.

Dopunom odluke stvaraju se pretpostavke za pokretanje postupka eksproprijacije radi izgradnje VE Vlašić, a uvrštavanje ovog projekta na listu projekata iz Odluke, bio bi pokazatelj da je ovaj projekat od značaja za Vlada Federacije BiH, te i da po ovom osnovu zavrjeđuje da bude na listi projekata za sufinansiranje putem Investicijskoga okvira za Zapadni balkan (WBIF).

Za drugi projekt, obrazloženo je da se JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar obratilo Ministarstvu dopisom kojim se predlaže dopuna Odluka o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH s ciljem uvrštavanja projekta FNE „EPHZHB 1“ u Odluku. Ovaj projekt (150 MW) realizira se u Općini Stolac, te je zemljište na kojem se planira graditi elektrana u vlasništvu JP EP HZHB d.d Mostar, a privredno društvo nosilac koncesionog prava na izgradnju i korištenje fotonaponske elektrane.   

Također, obrazloženo je da je razvoj ove elektrane od općeg značaja za lokalnu, ali i regionalnu zajednicu, kako u smislu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora uz smanjenu emisiju stakleničkih gasova tako i u finansijskom smislu. Ocjenjeno je da je razvoj projekta ove vrste i veličine od kapitalne važnosti za Općinu Stolac.

O Programu integriranog razvoja koridora rijeka Save i Drine

Vlada Federacije BiH razmatrala je danas Informaciju Federalnog ministarstva finansija o kreditu Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) radi finansiranja projekta „Program integriranog razvoja koridora rijeka Save i Drine“.

Kako je, između ostalog, navedeno u Informaciji cilj projekta je ojačati prekograničnu saradnju u sektoru voda, te unaprijediti plovnost i zaštitu od poplava u koridorima rijeka Save i Drine. S obzirom na prekograničnu prirodu sliva ove dvije rijeke Programom se namjerava podržavati koordinirani razvoj i upravljanja zajedničkim vodnim resursima u svim zemljama sliva. Provođenje projekta predviđa se kroz dvije uzastopne i djelomično preklapajuće faze, zajedno svih zemalja učesnica BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije.

Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za Program integriranog razvoja koridora Save i Drine primjenom višefaznog programskog pristupa, koji će biti upućen Parlamentu FBiH na razmatranje i donošenje. Prijedlogom je predviđeno prihvatanje zaduženja Federacije BiH po ovom sporazumu u iznosu od 12 miliona eura, od ukupno 37 miliona eura odobrenih za BiH.

Navedeni zajam predviđa rok otplate od 33 godina uz sedmogodišnji grace period, a projekt će provoditi Jedinica za implementaciju projekta formirana pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Kako je obrazloženo, ovaj program podržava integriranu saradnju u sektoru voda ulaganjem u unapređivanje infrastrukture i dopunskim mjerama koje uzimaju u obzir trenutni i očekivani utjecaj klimatskih promjena. Konkretno, projekt se namjerava baviti klimatskim promjenama - povećanim rizikom od poplava i suša, povećavajući tako otpornost ekonomskih aktivnosti i stanovnika ciljanih područja na ove prijetnje.

Teniskom savezu BiH 10.000 KM

Vlada Federacije BiH donijela je danas o Odluku o odobravanju izdvajanja sredstava iz Tekuće rezerve Vlade Federacije Budžeta FBiH za 2023. godinu Teniskom savezu Bosne i Hercegovine u iznosu od 10.000 KM.

Ovom odlukom sredstva se odobravaju u svrhu finansijske pomoći za članstvo Teniskog saveza BiH u Počasnom odboru Davis Cup susreta reprezentacija Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Njemačke.

Za realizaciju ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo finansija i Generalni sekretarijat Vlade FBiH, svako u okviru svoje nadležnosti.

Odluka je donesena u skladu sa zaključkom Vlade Federacije BiH od 24.8.2023. godine kojim je prihvaćen zahtjev Teniskog saveza BiH, te data zaduženja nadležnom ministarstvu i službi  za pripremu odluke o izdvajanju sredstva iz tekućih rezervi u ovu namjenu.

Kadrovska rješenja

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva pravde donijela rješenja kojim se Munib Isaković postavlja na dužnost direktora Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa u Sarajevu, a Adem Mahovkić na dužnost direktora Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa u Tuzli. Imenovani su postavljeni na period od četiri godine. Prethodno su donesena rješenja o razrješenju dužnosti dosadašnjih direktora ovih zavoda.

Na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, doneseno je Rješenje kojim se za predstavnika Vlade Federacije BiH u Vijeću Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine predlaže Amadeo Mandić.

Na prijedlog Federalnog ministarstva pravde doneseno je Rješenje kojim se u Stručno radno tijelo Vlade Federacije BiH za pripremanje nacrta drugostepenih odluka iz člana 6. Odluke o provođenju Aneksa „G“ Sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji Bosne i Hercegovine imenuju Mersiha Udovčić, Zdravko Buljeta i Goran Brkić.

Izmjenom i dopunom Rješenja u Radnu grupu za izradu Politike demografskog razvoja i oporavka FBiH za članove su imenovani Emir Hodžić (Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje) i Darko Paranos (International Organization for Migration).

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećoj Skupštini privrednog društva UNIS Group d.o.o. danas je opunomoćen Stipo Buljan.