106. sjednica Vlade FBiH

UTVRÐEN PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU
KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALA

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, ponovo utvrdila Prijedlog zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji BiH i uputila ga u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.

Riječ je o tekstu Zakona za o kojem su u prethodnom periodu, nakon što nije usvojen u Predstavničkom domu, provodene dodatne konsultacije između predstavnika pravosudnih institucija i Vlade FFBiH kao predlagača, uz učešće Delegacije Evropske unije u BiH. U ovom procesu su uime pravosudnih institucija učestvovali Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Vrhovni sud Federacije BiH i Federalno tužilaštvo BiH, a ulogu koordinatora pravosudnih insitucija preuzelo je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH.

Kako je rečeno, ponuđeno rješenje predstavlja najveći mogući konsenzus svih strana uključenih u proces izrade teksta Zakona.

Ovaj zakon, između ostalog, uređuje uspostavljanje posebnih organizacionih jedinica Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda Federacije BiH, koji bi bili stvarno i mjesno nadležni u vršenju funkcija krivičnog gonjena i suđenja u postupcima za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, međukantonalnog kriminala i drugih oblika privrednog i teškog kriminala.

Cilj donošenja Zakona je da cjelokupni sistem krivičnog pravosuđa u FBiH bude što efikasniji, a što je opravdano očekivanje cijele društvene zajednice. Osim toga i zvanični pokazatelji, statistički izvještaji i percpecija javnosti pokazuju hroničnu nemogućnost institucija vlasti da se odlučno počnu boriti protiv tih pojava, posebno korupcije koja je sveprisutna u društvu.

Krajnji cilj donošenja Zakona je da se osigura jedinstveno, usklađeno i efikasno postupanje specijaliziranih federalnih organa u borbi protiv korupcije, organiziranog i drugih teških oblika kriminala u Federaciji BiH, odnosno stvore zakonske pretpostavke da sadašnje stanje bude radikalno promijenjeno.

Iz tih razloga, bilo je potrebno da se, u skladu sa Ustavom Federacije BiH, te stvarnim razlozima za donošenje Zakona, predvidi uspostavljanje specijaliziranih pravosudnih institucija na nivou FBiH, osnivanjem posebnih organizacionih jedinica Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH, koji bi se isključivo bavili otkrivanjem, krivičnim gonjenjem i procesuiranjem učinitelja krivičnih djela koja bi na osnovu ovakvog lex specialis zakonskog propisa bila stavljena u stvarnu nadležnost Vrhovnog suda FBiH. Svrha donošenja Zakona nije samo u osnivanju ovih organizacionih jedinica, već se prvi put u Federaciji BiH uvode i posebni mehanizmi za efikasnije suzbijanje organiziranog kriminala, kakve poznaju savremene države koje primjenjuju te instrumente u radu svojih sličnih specijaliziranih institucija.

Zakonom se tako uvodi institut saradnika parvosuđa, koji bi trebao znatno doprinijeti efikasnijem otkrivanju, razjašnjavanju i dokazivanju svih oblika organiziranog kriminala. Uređeni su i modaliteti saradnje između institucija koje se trebaju baviti i suzbijanjem krivičnih djela iz nadležnosti Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH. Zakonom su, također, jasno regulirana prava i obaveze u postupku ostvarenja te saradnje kao nužnog preduvjeta uspješnosti rada ovih institucija.

Između ostalog, propisano je da Posebni odjel Tužilaštva čine posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca i federalni tužioci raspoređeni u ovaj odjel. Precizirano je da su svi oni samostalni i nezavisni i da su za svoj rad odgovorni glavnom federalnom tužiocu. Posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca imenuje se i razrješava u skladu sa Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

Kad je riječ o Posebnom odjelu Suda, regulisano je da ga čini određeni broj sudija koje u ovaj odjel imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Predsjednika Posebnog odjela postavlja/imenuje predsjednikVrhovnog suda FBiH iz sastava sudija Posebnog odjela u skladu s pravilima o unutrašnjem oslovanju.

U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, Visoko sudsko i tužilačko vijeće trebalo bi utvrditi broj sudija Vrhovnog suda FBiH i broj tužilaca Federalnog tužilastva u skladu s potrebama osnivanja Posebnog odjela suda i Posebnog odjela tužilaštva.

Krivični postupci u kojima su do dana početka primjene ovog zakona potvrđene optužnice za krivična djela iz nadležnosti Posebnogodjelasuda, bit ćeo končani pred sudovima koji su bili stvarno i mjesno nadležni za ta krivična djela prije početka primjene ovog zakona.

UTVRÐEN PRIJEDLOG ZAKONA O ODUZIMANJU
NEZAKONITO STEÈENE IMOVINE KRIVIÈNIM DJELOM

Federalna vlada danas je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila po hitnom postupku Prijedlog zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom.

Osnovni cilj donošenja ovog zakona je da na sveobuhvatan, prezican i jednostavan način uredi pravila postupka unutar kojeg će biti moguće efikasno otkriti, osigurati i, po potrebi, privremeno oduzeti (do donošenja odluke Suda o trajnom oduzimanju) imovinsku koristi proisteklu iz zakonom zabranjenih i kažnjivih radnji koje imaju obilježja krivičnog djela. Poseban cilj Zakona je da se uspostava efikasnih mehanizmama za upravljanje imovinom koja je, na osnovu ovog i drugih zakonâ u Federaciji BiH, privremeno ili trajno oduzeta.

Kako se kaže u Prijedlogui novog zakona, niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, a sva imovina koja je trajno oduzeta postaje vlasništvo FBiH. Prema ovom zakonu postupa se na osnovu prijedloga tužioca, a u slučaju da tužilac u postupku ne podnese prijedlog za oduzimanje imovinske koristi, sud će po službenoj dužnosti donijeti takvu odluku.

Posebni postupak za oduzimanje imovinske koristi vodi se kada postoji osnovana sumnja da je učinjenjem krivičnog djela pribavljena imovinska korist, a nisu ispunjeni uvjeti za vođenje krivičnog postupka zbog smrti ili bjekstva osumnjičenog ili optuženog, a prijeti opasnost od nastupanja zastare krivičnog gonjenja. Prijedlog tužioca za pokretanje posebnog postupka može biti podnesen do isteka roka zastare pokretanja krivičnog postupka, propisanog odredbama Krivičnog zakona. Zastara podnošenja prijedoga i vođenja postupka ne može nastupiti prije isteka roka od pet godina, računajući od dana počinjenja djela.

Ukoliko je potrebno za sveobuhvatno utvrđivanje stvarnog porijekla, vrijednosti i strukture imovinske koristi za koju postoje osnovi sumnje da je pribavljena krivičnim djelom, nadležni tužilac može izdati naredbu za provođenje finansijske istrage. Svi organi vlasti i institucije u, posebno organi unutrašnjih poslova u kantonima i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Finansijska policija FBiH, Porezna uprava FBiH, Komisija za vrijednosne papire FBiH i Registar vrijednosnih papira u FBiH će, u okviru svojih nadležnosti, postupati u skladu sa nalozima tužioca koji je donio naredbu o provođenju finansijske istrage.

Imovinsku korist pribavljenju krivičnim djelom utvrđuje sud presudom kojom je optuženi oglašen krivim. Sud će presudom oduzeti i imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom za koju tužilac pruži dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je pribavljena izvršenjem krivičnog djela, a počinilac nije pružio dokaze da je korist pribavljena zakonito.

Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, izvršenje radi oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom određuje se i provodi na prijedlog Federalnog pravobranilaštva, a u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku u FBiH. Za donošenje rješenja o izvršenju nadležan je općinski sud.

U cilju obavljanja poslova i provođenja mjera predviđenih ovim zakonom, osniva se Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom. Njeno sjedište je u Sarajevu, a može imati i posebne organizacione jedinice izvan sjedišta.
Agencija je, uz ostalo, nadležna za upravljanje privremeno oduzetom i oduzetom imovinom po odredbama ovog i drugih zakona, analizu u području oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i stručnu edukaciju iz područja finansijskih istraga i oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Ona nema operativne nadležnosti za provođenje finansijskih istraga i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

Prodaja imovine kojom upravlja i raspolaže Agencija vrši se javnim nadmetanjem koje se objavljuje u “Službenim novinama FBiH” i u najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području BiH. U slučaju da imovina ne bude prodana nakon jednog javnog nadmetanja, prodaja se može izvršiti na drugom javnom nadmetanju, ali za cijenu koja ne može biti niža od 50 posto procijenjene vrijednosti. Ukoliko u roku od godinu dana imovina ne bude prodana, može biti poklonjena ili uništena, o čemu odluku donosi Vlada FBiH na prijedlog direktora Agencije.

Novčana sredstva dobijena prodajom, Agencija drži na posebnom računu do konačne sudske odluke o njenom porijeklu. Ova novčana sredstva mogu se oročavati, isključivo kod banaka u većinskom vlasništvu FBiH, a prihod od kamate pripada Agenciji.

Vlasniku privremeno oduzete imovine za koju je utvrđeno da ne potiče iz krivičnog djela, bez odlaganja se vraćaju novčana sredstva dobijena prodajom te imovine uz obračunatu kamatu po viđenju.

Inače, Predstavnički dom Parlamenta FBiH je u nastavku 14. sjednice 26.4.2013. godine, zaključio da Nacrt zakona može poslužiti kao osnova za izradu Prijedloga, a Dom naroda je na sjednici od 15.11.2012. godine usvojio Nacrt zakona.

Premijer FBiH kao predlagač, odnosno Federalno ministarstvo pravde, kao obrađivač ovog zakona, postupajući po zaključcima Parlamenta FBiH, organizovali su javnu rasprave o Nacrtu. U okviru procesa konsultacija, koje su provedene u organizaciji Delegacije Evropske unije, održano je nekoliko sastanaka kojima su prisustvovali predstavnici pravosudnih institucija (Visoko sudsko i tužilačko vijeće, Vrhovni sud Federacije BiH i Federalno tužilaštvo Federacije BiH), predstavnici predlagača (Vlada Federacije BiH) kao i eksperti iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, te Bosne i Hercegovine, koji su bili angažovani na IPA projektu „EU Support to Law Enforcement“- Komponenta IV. (Oduzimanje nezakonito stečene imovine), unutar kojeg je razvijeno osmanaest minimalnih pravnih standarda pod nazivom „Pravni okvir usaglašavanja oduzimanja nezakonito stečene imovine u zakonodavstvima u Bosni i Hercegovini”.

Proces konsultacija je nastavljen i direktnim kontaktima, kao i sastancima između predlagača i predstavnika gore spomenutih pravosudnih institucija kako bi zakon što moguće više bio usaglašen između svih involviranih strana u ovom procesu.

Kako bi bilo dovoljno vremena za pripemu primjene Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom, on će stupiti na snagu osam dana nakon objave u „Službenim novinama FBiH, a primjenjuje se šest mjeseci nakon toga.

UTVRÐEN PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O SUDOVIMA FBiH

U cilju stvaranje normativnih preduvjeta za nesmetanu primjenu odredaba budućeg Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, Federalna vlada uvrdila je i u parmalentarnu proceduru po žurnom postupku uputila Prijedlog zakona o dopunu Zakona o sudovima u FBiH.

Stoga će se ova dva zakona u parlamentarnoj proceduri naći u istom paketu.

Prijedlogom zakona o dopuni Zakona o sudovma u FBiH omogućava stvaranje mehanizama za propisivanja nadležnosti Vrhovnog suda Federacije BiH posebnim federalnim zakonom. Naime, predviđeno je da će, u slučajevima kad je Zakon o sudovima u Federaciji BiH u suprotnosti s odredbama drugih zakona, biti primjenjivan Zakon o sudovima u Federaciji BiH.

UTVRÐEN PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O KRIVIÈNOM POSTUPKU

Vlada FBiH utvrdila je danas Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku FBiH, te ga u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku uputila u sklopu paketa s Prijedlogom zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala.

Èlanom 1. Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o krivičnom postupku FBiH vrši se intervencija na član 18. na način da se načelo legaliteta, osim Zakona o krivičnom postupku, može predvidjeti, odnosno propisati i drugima zakonima. Navedenom odredbom stvaraju se preduvjeti za adekvatnu primjenu budućih propisa, kao što je Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala.

Navedena izmjena je izvršena na način da je izostavljena riječ „ovim“ kao i odgovarajuća oznaka zakona malim slovom.

Novina je i to da je eliminisana dilema koji predmeti, odnosno dokumentacija podliježu pregledu i otvaranju. Naime, važeće zakonsko rješenje koje je istovjetno u sva četiri procesna zakona u BiH različito se primjenjuje i tumači, odnosno sudovi zauzimaju suprotna stanovišta od stava koje u odlukama zauzima Vrhovni sud FBiH.

Stoga predloženo rješenje uspostavlja jasnu granicu između predmeta i dokumentacije koja podliježe otvaranju i pregledu i predmeta dokumentacije za koje to nije potrebno činiti. Nadalje, predloženo rješenje fleksibilnije rješava pitanje subjekt - ovlaštena osoba koja vrši otvaranje privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije. Naime, predložena je mogućnost, koja je u skladu sa odredbama ZKP-a, da otvaranje i pregled može izvršiti i ovlaštena osoba na osnovu pisanog odobrenja koje izda tužilac. Ovim izmjenama stvaraju se normativni preduvjeti za nesmetanu primjenu odredaba Prijedloga zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, odnosno usklađivanje odredaba ova dva propisa.

UTVRÐEN PRIJEDLOG ZAKONA O PREKRŠAJIMA

Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o prekršajima, koji je pripremilo Federalno ministarstvo pravde.

Razlozi za donošenje novog zakona jesu poboljšanje rješenja u cilju otklanjanja nedostataka uočenih tokom primjene važećeg Zakona o prekršajima Federacije BiH.

Predloženim zakonskim tekstom otklanjaju se postojeće smetnje u radu inspekcijskih organa i pokreće postupak harmonizacije rješenja u legislativi iz oblasti prekršaja u FBiH s važećim propisima o prekršajima na nivou Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Također se otvara prostor za izmjenu i dopunu drugih propisa koji sadrže kaznene odredbe iz oblasti prekršaja, jer se ovim zakonskim rješenjem određuje novi okvir za propisivanje kazni s tendencijom povećanja donje i gornje granice u propisivanju novčane kazne.

Prema posljednjim dostupnim informacijama, važeće zakonsko rješenje pokazuje niz manjkavosti i nedorečenosti u regulisanju predmeta prekršajnog postupka. To se posebno ogleda u oblasti prinudne naplate novčanih kazni izrečenih u prekršajnom postupku, te se, prema najnovijim zvaničnim informacijama, govori o podatku o gotovo 10.000.000 konvertibilnih maraka nenaplaćenih novčanih kazni u prekršajnom postupku.

Obzirom da novopredloženi zakon sadrži sistemska rješenja kojima se suzbija rad na crno, izbjegavanje poreza i druge vrste ponašanja definisanih kao prekršaji, upućivanjem ovog zakonskog rješenja Parlamentu FBiH po hitnom postupku uređuju se odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba. Naprotiv, donošenje Zakona u redovnom postupku moglo bi izazvati štetne posljedice za Federaciju BiH.

Postupajući u skladu sa zaključcima oba doma Parlamenta Federacije BiH kojim je naloženo obavljanje javne rasprave o Nacrtu ovog zakona, Federalno ministarstvo pravde provelo je javnu raspravu. U prvom dijelu javne rasprave objavljen je tekst Nacrta zakona na službenoj web stranici Federalnog ministarstva pravde, te istovremeno, pozvani svi subjekti koji na direktan ili indirektan način primjenjuju Zakon o prekršajima, da u pisanom obliku dostave primjedbe i sugestije na objavljeni tekst.

Nakon prvog dijela javne rasprave, 25. marta ove godine organizirana je završna sesija na koju su pozvani poslanici, odnosno delegati u Parlamentu Federacije BiH, predstavnici kantonalnih i općinskih sudova, predstavnici Federalne uprave za inspekcijske poslove, te Porezne uprave FBiH.

Obavljanjem završne sesije javne rasprave zaokružene su aktivnosti na pribavljanju mišljenja svih relevantnih institucija, te su analizirana predložena zakonska rješenja i uspoređena sa zvaničnim primjedbama i sugestijama relevantnih institucija. Prilikom izrade Prijedloga ovog zakona predlagač se rukovodio primjedbama i sugestijama oba doma Parlamenta Federacije BiH, kao i onim datim u toku javne rasprave.

Predloženi tekst je nastao kao rezultat provođenja Projekta regulatorne reforme s ciljem poboljšanje svih zakonskih tekstova i procedura na nivou FBiH.

UTVRÐEN PRIJEDLOG ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA FBiH

Na osnovu primjedbi i sugestija koje su iznesene tokom rasprave na oba doma Parlamenta Federacije BiH, potom održane javne rasprave, kao i primjedbi i sugestija koje su u pisanom obliku dostavio OHR, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova je pripremilo Nacrt, a Vlada FBiH danas utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima Federacije BiH.

Obrazlažući danas Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Federacije BiH, federalni ministar unutrašnjih poslova Predrag Kurteš naglasio je da je u javnoj raspravi više puta istaknuto da bi rješenja ponuđena ovim propisom trebala biti model i za kantonalne zakone o unutrašnjim poslovima.

Tokom parlamentarne rasprave o Nacrtu zakona, kao i na javnoj raspravi održanoj po zaključcima Parlamenta Federacije BiH, iznesene su primjedbe i sugestije koje su se odnosile na 31 član Nacrta zakona. Sve ove primjedbe i sugestije su zajednički razmotrene od strane Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, Federalne uprave policije, OHR, EUSR i Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini, nakon čega je većina istih prihvaćena i ugrađena u tekst zakona.

OHR, EUSR i Ambasada SAD u BiH dostavili su ukupno 19 primjedbi i sugestija na tekst Nacrta zakona koji je prethodno usvojen od strane oba doma Parlamenta Federacije BiH, a sve te primjedbe i sugestije su prihvaćene i ugrađene u Nacrt zakona.

Na Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima FBiH pribavljena su mišljenja Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije, Federalnog ministarstva pravde i Federalnog ministarstva finasija. Navedeni organi su imali određenih sugestija koje su razmotrene sa predstavnicima OHR i EUSR, te u cijelosti prihvaćene.

Tekst Prijedloga zakona o unutrašnjim poslovima FBiH koji je danas utvrđen u potpunosti je usaglašen s OHR-om i EUSR-om.

UTVRÐEN NACRT ZAKONA O SUDSKOJ POLICIJI FBiH

Vlada FBiH utvrdila je danas Nacrt zakona o Sudskoj policiji Federacije BiH kojim se uređuju nadležnost, ovlaštenja, organizacija, sredstva za rad, rukovođenje, prava i obaveze zaposlenih, radni odnosi, disciplinska i materijalna odgovornost, Odbor Sudske policije i druga pitanja od značaja za njeno ustrojstvo i rad.

Osnovni razlog za donošenje novog zakona je nužnost da se na cjelovit način reglišu položaj, mjesto i uloga Sudske policije FBiH i predsjednika Vrhovnog suda FBiH koji je odgovoran za upravljanje Sudskom policijom na osnovu Ustava FBiH. Regulisani su status i vršenje javnih ovlaštenja službenika Sudske policije, a nakon što je od 1.8.2003. godine u FBiH izvršena reforma krivičnog pravosuđa u okviru reforme krivičnog zakonodavstva u BiH.

S druge strane, bitno je napomenuti da od 1.8.2003. godine u FBiH kantonalna tužilaštva vode istragu, nakon što je iz krivične procedure eliminiran istražni sudija, a što nameće nužnost da sudska policija pomaže kantonalnim tužilaštvima i Federalnom tužilaštvu FBiH.

Kako je Sudska policija direktno nadležna za pružanje pomoći sudovima i tužilaštvima, neophodno je bilo donijeti novi zakon kojim će kroz novopredložena pravna rješenja biti poboljšan rad Sudske policije, uz očuvanje principa neovisnosti, nepristrasnosti i efikasnosti sudova i tužilaštava, kao i nosilaca pravosudnih funkcija u FBiH.

Potreba za unapređenjem organizacije i rada Sudske policije, pored ostalog, proizilazi i iz činjenica koje se ogledaju u novim pojavnim oblicima kriminaliteta, te samim tim povećanja stepena ugroženosti pravosudnih institucija i nosilaca pravosudnih funkcija, te svjedoka u krivičnim postupcima koji se vode pred pravosudnim institucijama FBiH. Sigurnost pravosudnih institucija i nosilaca pravosudnih funkcija predstavlja ozbiljan izazov.

U Federaciji BiH postoje personalni i drugi kapaciteti za provedbu novog Zakona, a njime će, uz određena povećanja kapaciteta, biti poboljšani operativnost i funkcionalnost Sudske policije FBiH, te stvoreni sigurnosni i drugi preduslovi za nesmetan rad i funkcionisanje pravosudnih institucija i nosilaca pravosudnih funkcija.

UTVRÐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O PRAVIMA BRANILACA I ÈLANOVA NJIHOVIH PORODICA

Vlada FBiH utvrdila je i Parlamentu FBiH po skraćenom postupku uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, te time pristupila izvršenje presude Ustavnog suda Federacije BiH kojom je utvrđeno da član 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica iz 2007. godine i članovi 43. i 45. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica iz 2004. godine nisu u skladu sa Ustavom Federacije BiH.

Nadalje, Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata je od Komisije za zastitu ljudskih prava i sloboda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH dobilo dopis u kojem se navodi da je Komitet Ujedinjenih naroda za ljudska prava dao preporuku da bude ukinuta obaveza za članove porodica da svoje nestale srodnike proglase mrtvim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije, koja se odnosi na član 21. stav 4. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica.

Prema danas utvrđenom Prijedlogu, braniocem se smatra pripadnik Oružanih snaga Republike BiH koji je učestvovao u odbrani suvereniteta i cjelovitosti Bosne i Hercegovine (početak agresije na općinu Ravno) od 18.9.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka neposredne ratne opasnosti i koji je demobilisan rješenjem nadležnog vojnog organa, kao i osoba koja je učestvovala u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine.

Organizatori otpora su oni koji su učestvovalo u pripremi za odbranu i u odbrani BiH, u periodu od 18.9.1991. do 9.4.1992. godine i koji su ostali neprekidno u oružanim snagama najmanje dvije godine ili su u tom periodu bili angažovano na poslovima u institucijama ili organima vezanim za odbranu BiH, a čiji je status potbvrdilo Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.

Dobrovoljcem se, u smislu ovog zakona, smatra osoba koja nije bila vojni obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u Oružane snage RBiH u periodu od 9.4.1992. do 19.6.1992. godine i ostala neprekidno u jedinicama do kraja rata ili ju je ranije demobilisao nadležni vojni organ.

Veteran je osoba koja je stupila u jedinice od 18.9.1991. do 31.12.1992. godine i ostala neprekidno do 23.12.1995. godine, ili ju je ranije demobilisao nadležni vojni organ.

Učesnik rata je, kaže se u Prijedlogu zakona, svako ko je u sastavu Oružanih snaga proveo najmanje jednu godinu dana neprekidno od 20.6.1992. godine do 23.12.1995. godine.

Ovi pojmovi i definicije koriste se i primjenjuju kod regulisanja prava i pogodnosti u svim oblastima i nivoima vlasti koja se tiču branilaca i članova njihovih porodica.

Ratni vojni invalid je državljanin Bosne i Hercegovine koji je, vršeći vojne ili druge dužnosti za ciljeve odbrane u sastavu Oružanih snaga, učestvujuci u odbrani Bosne i Hercegovine, zadobio ranu, povredu, bolest ili je vršenje dužnosti uticalo na pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 20 posto.

Ratni vojni invalid je i državljanin BiH koji je, po naređenju ili nalogu nadležnog vojnog ili organa uprave nadležnog za poslove odbrane i državne sigurnosti, pod istim uslovima i okolnostima, pretrpio oštećenje organizma najmanje za 20 posto. To je, također, i osoba koja je kao ratni zarobljenik pretrpjela isto tjelesno oštećenje, a ratnim vojnim invalidom smatarju se i stranci kod kojih je nastupilo oštećenje organizma pod nekom od naprijed utvrđenih okolnostima i uslova.

Mirnodopski vojni invalid je osoba koja je u miru bez namjere, vršeći vojnu dužnost, zadobila ranu ili povredu, pa je zbog toga nastupilo oštećenje organizma najmanje za 20 posto, odnosno kod koje je usljed bolesti ili pogoršanja bolesti nastupilo oštećenje najmanje za 60 posto u periodu od 24.12.1996. do 1.1.2006. godine. Ovo se odnosi na vojno lice na služenju obaveznog vojnog roka, pitomca u vojnoj školi i pripadnik rezervnog sastava za vrijeme vojne dužnosti.

Porodica osobe koje je poginula, umrla ili nestalo pod okolnostima utvrđenim Zakonom, odnosno umrla do 23.12.1996. godine od posljedica rane, povrede, bolesti ili pogošsanja bolesti zadobijene pod tim uslovima i okolnostima, ostvaruje određena prava pod uvjetima i na način koji važi za porodicu umrlog ratnog vojnog invalida.

U novoponuđenom tekstu Zakona brisana je ranija odredba prema kojoj su članovi porodice nestalog branioca bili dužni da ga proglase umrlim.

Prijašnji rok od 15 dana za pokretanje postupka po nastaloj promijeni zamujenjen je rokom od dva mjeseca, jer se smatra da je to objektivan rok u kome prvostepeni organ treba da danese rješenje. Ukoliko je kantonalni organ uprave nadležan za branilačko-invalidsku zaštitu dao saglasnost na prvostepeno rješenje protekom roka za reviziju ili nije okončao postupak revizije, obnovu postupka tih predmeta vrši Federalno ministarstvo. Rok za obnovu postupka počinje teći od dana kada Federalno ministarstvo zaprimi nalaz, ocjenu i mišljenje Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Prijedlogom zakona dopunjen je odredbom koja se odnosi na dokumentaciju potrebnu za izdavanje uvjerenja.

SAGLASNOST CESTAMA FEDERACIJE BiH ZA PLAÆANJE „HIDEROGRADNJI“

Federalna vlada je, danas donesenom Odlukom, dala saglasnost Upravi JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo radi izvršenja plaćanja „Hidrogradnji“ d.d. Sarajevo 343.220,098 konvertibilnih maraka za izvršene a nenaplaćene radove na ime podizvođačkog Ugovora „Hidrogradnje“ s „Osijek-Koteksom“ d.d. Osijek, kao glavnim izvođačem na projektu Sarajevske zaobilaznice LOT- 2 (vijadukt Briješće)

Plaćena sredstva bit će refundirana iz garancija „Osijek-Koteksta“ podnesenim na naplatu nakon raskoda Ugovora s ovom osječkom firmom.

TRANSFER ZA PROVOÐENJE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

Vlada FBiH donijela je danas Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava za 2014.godinu za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u iznosu od deset miliona konvertibilnih maraka, utvrđenih Budžetom Federacije BiH za ovu godinu Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike.

Sredstva su namijenjena zapošljavanje nezaposlenih u Federaciji BiH, bez obzira na dob, stručnu spremu i radno iskustvo, s posebnom socijalnom i rodnom osjetljivošću, radi jačanja njihove konkuretnosti na tržištu rada i sprječvanja dugotrajne nezaposlenosti, jačanje konkurentnosti mladih nezaposlenih osoba kroz osposobljavanje za rad u struci i sticanje prvog radnog iskustva (9.640.000 KM), te za obuku, stručno osposobljavanje i zapošljavanje u oblasti vinogradarstva (360.000 KM).

Sredstva se raspoređuju po kantonima prema omjeru 70 posto prema broju nezaposlenih, a 30 posto linearno.

Odluka propisuje i kriterije po kojima za sredstva mogu konkurirati i poslodavci koji su registrovani na području Federacije BiH, a redovno izmiruju obaveze po osnovu poreza i doprinosa i nisu bili evidentirani zbog rada na crno u 2013. godini.

Pojedinačnu odluku o dodjeli sredstava donosit će federalni ministar rada i socijalne politike. Korisnik sredstava bit će obavezan da Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike dostavi izvještaj o utrošku sredstava i to najkasnije 30 dana od dana utroška sredstava, te je obavezan da dodijeljena sredstva koristi namjenski i da dostavi izvještaj sa kompletnom dokumentacijom kojom se dokazuje namjenski utrošak sredstava najkasnije do 15. januara naredne godine.

Danas odobrenih 10.000.000 KM, uz sredstva koje je za ove namjene u 2014. godini planirao Federalni zavod za zapošljavanje, čine ukupno 27.000.000 KM, što omogućava otvaranje više od 10.000 radnih mjesta.

Inače, prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, sve vlade FBiH su do sada za aktivne mjere zapošljavanje izdvojile samo 1.300.000 KM.

20.000 KM ZA SPOMENIK PAPI IVANU PAVLU II.

Vlada Federacije BiH prihvatila je danas zahtjev Federalnog ministarstva prostornog uređenja za izdvajanje 20.000 konvertibilnih maraka iz „Tekuće pričuve Vlade Federacije“ Proračuna za 2014. godinu u cilju sufinanciranja izgradnje spomenika papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu.

Federalno ministarstvo financija će pripremiti Prijedlog odluke o odobravanju izdvajanja ovih sredstava i dostaviti je Vladi FBiH na usvajanje.

PRIJEDLOG ZAKONA NA DORADI

Vlada Federacije BiH danas je, radi dorade, povukla iz parlamentarne procedure Prijedlog zakona o dopuni Zakona o inspekcijama.

* * *

Sjednica Vlade FBiH je završena u 11.45 sati.