8. ZAKON o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške licima sa invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O JEDINSTVENIM NAČELIMA I OKVIRU MATERIJALNE POTPORE OSOBAMA S INVALIDITETOM U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Broj 01-02-1-73-01/25
20. veljače 2025. godine
Sarajevo
Predsjednica
Lidija Bradara, v. r.
ZAKON
O JEDINSTVENIM NAČELIMA I OKVIRU MATERIJALNE POTPORE OSOBAMA S INVALIDITETOM U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
POGLAVLJE I. - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(Predmet)
Ovim zakonom uređuju se temeljni principi zaštite osoba s invaliditetom, definicija osobe sa invaliditetom, definicija invaliditeta, jedinstvena načela, jedinstveni institucionalni model za ocjenu stupnja invaliditeta, materijalna potpora osobama s invaliditetom - temeljna prava, obim i uvjeti pod kojima se ostvaruju, osnovica za ta prava, financiranje, svrha isplate novčanih naknada za priznata prava, postupak za ostvarivanje temeljnih prava, verifikacija zakonitosti korištenja ostvarenih prava, nadzor nad primjenom zakona i druga pitanja od značaja za ostvarivanje temeljnih prava osoba s invaliditetom na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Članak 2.
(Gramatička terminologija)
Izrazi koji se u ovom zakonu i propisima donesenim na temelju ovog zakona upotrebljavaju u jednom gramatičkom rodu, se bez diskriminacije odnose i na muškarce i na žene.
POGLAVLJE II. - TEMELJNI PRINCIPI I JEDINSTVENA NAČELA ZAŠTITE OSOBA S INVALIDITETOM
Članak 3.
(Nadležnost)
Zaštita osoba s invaliditetom zajednička je nadležnost Federacije i kantona.
Članak 4.
(Proširenje prava prema mogućnostima kantona)
(1) Pored prava utvrđenih ovim zakonom, organi i institucije u čijoj je nadležnosti zaštita i ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, mogu sukladno svojim financijskim mogućnostima i potrebama osoba s invaliditetom, u svojim posebnim zakonima ugraditi jedinstvena načela iz ovog zakona, te utemeljiti i druga prava, koja će biti u funkciji unaprjeđenja položaja osoba s invaliditetom u društvu.
(2) Propisima iz stavka (1) ovog članka, ne mogu se izmijeniti temeljna prava materijalne potpore osoba s invaliditetom, utvrđena ovim zakonom, niti po vrsti niti po obimu.
Članak 5.
(Poticanje suradnje s organizacijama)
U cilju ostvarivanja boljeg položaja i zaštite osoba s invaliditetom, čija se temeljna prava utvrđuju ovim zakonom, nadležni organi Federacije, kantona i općina će ostvarivati, podržavati i poticati suradnju sa reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom.
Članak 6.
(Primjena propisa)
U postupku ostvarivanja prava utvrđenih ovim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98, 48/99 i 61/22), izuzev u dijelu postupka koji je odredbama ovog zakona posebno uređen.
Članak 7.
(Temeljni uvjeti za ostvarivanjem prava)
Pravo na novčane naknade na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i ortopedski dodatak po odredbama ovog zakona, ostvaruju osobe s invaliditetom, koje između ostalih, ispunjavaju i ove uvjete:
a) kod kojih je ocjenom medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja (u daljnjem tekstu: Institut) utvrđen postotak ukupnog oštećenja organizma u visini od 90% i 100%;
b) osobe koje su državljani Bosne i Hercegovine;
c) osobe koje imaju prijavljeno stalno prebivalište na području Federacije u trajanju od najmanje 6 mjeseci.
Članak 8.
(Gubitak prava zbog odjave prebivališta)
(1) Ukoliko korisnik prava odjavi prebivalište sa područja Federacije, daljnje korištenje svih prava utvrđenih pravomoćnim rješenjem prestaje sa datumom odjave.
(2) Ukoliko je osoba sa invaliditetom napustila svoje prebivalište ili je napustila područje Bosne i Hercegovine, a nije odjavila svoje prebivalište kod nadležnih organa, nadležni centar za socijalni rad će privremeno obustaviti isplatu novčanih naknada, sve dok neposrednim uvidom u mjestu prijavljenog prebivališta utvrdi da li osoba zaista boravi na prijavljenoj adresi, te će sukladno sa tim donijeti rješenje.
Članak 9.
(Načelo nediskriminacije)
U postupku za ostvarivanje prava iz ovog zakona, zabranjen je svaki oblik diskriminacije utemeljen na rasi, boji kože, jeziku, vjeri, etničkoj pripadnosti, invaliditetu, starosnoj dobi, nacionalnom ili socijalnom porijeklu, vezi s nacionalnom manjinom, političkom ili drugom uvjerenju, imovnom stanju, članstvu u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanju, društvenom položaju i spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, spolnim karakteristikama i bilo kojim drugim stvarnim ili pretpostavljenim temeljima.
Članak 10.
(Jedinstvena načela)
Jedinstvena načela u smislu ovog zakona su:
a) rodna jednakost, ravnopravnost i nediskriminacija spolna, starosna, vjerska, rasna, nacionalna, etnička, socijalna, politička, te svaka druga po bilo kojoj drugoj osnovi;
b) dostupnost i jednak tretman u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom po ovom zakonu;
c) pristup informacijama i odgovarajuća komunikacija korisnika i pružatelja usluga;
d) uvažavanje urođenog dostojanstva fizičkog, psihičkog, spolnog i ekonomskog integriteta, osobne autonomije, uključujući slobodu izbora i neovisnost osoba s invaliditetom i afirmiranje njihovih potreba i mogućnosti;
e) razvijanje ambijenta za stvaranje jednakih mogućnosti za osobe sa invaliditetom, sa posebnim osvrtom na osobe sa najtežim oblicima invaliditeta;
f) osiguranje aktivne uloge, promocije i potpore za osobe s invaliditetom u svim politikama i mjerama;
g) osiguranje uključivanja pitanja invaliditeta u sve razvojne dokumente u zemlji, na svim nivoima organiziranja;
h) osiguranje sektorskih mjera kojima se ta pitanja uređuju za zdrave osobe, čijom bi provedbom bile stvorene mogućnosti za ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u području obrazovanja, pristupačnosti okoliša, usluga i informacija, zdravstvene skrbi i socijalne sigurnosti, zapošljavanja i samostalnog obiteljskog života, športa i rekreacije, pristupa kulturi, pravdi, pravu na religiju i uključivanje u politički i javni život, podizanja svijesti javnosti i unaprjeđivanje poštivanja njihovih prava.
Članak 11.
(Prava osoba s invaliditetom)
(1) Osobe s invaliditetom iz članka 12. ovog zakona imaju sljedeća prava i to na:
a) osobnu invalidninu;
b) dodatak za njegu i pomoć od drugog lica;
c) ortopedski dodatak;
d) pomoć u troškovima liječenja i nabavi ortopedskih pomagala;
e) osposobljavanje za život i rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija);
f) prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima;
g) novčanu i drugu materijalnu pomoć;
h) smještaj u hraniteljsku obitelj;
i) smještaj u ustanovu socijalne skrbi;
j) usluge socijalnog i drugog stručnog rada;
k) kućnu njegu i pomoć u kući;
l) ranu razvojnu potporu;
lj) prioritetno stambeno zbrinjavanje;
m) psihološku i pravnu pomoć;
n) osobnog asistenta;
nj) asistenta u obrazovanju;
o) radnog asistenta;
p) asistivnu tehnologiju;
r) razumnu prilagodbu.
(2) Prava iz stavka (1) toč. a), b) i c) ovog članka ostvaruju se pod uvjetima, na način i po postupku utvrđenim ovim zakonom.
(3) Prava iz stavka (1) toč. d), e) , f) g), h), i), j), k), l), lj), m), nj), o), p) i r) ovog članka mogu se ostvariti sukladno propisima o socijalnoj skrbi, zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj skrbi, zapošljavanju i obrazovanju.
(4) Pravo iz stavka (1) točka n) ovog članka, ostvarit će se sukladno propisima koji će biti doneseni na kantonalnoj razini.
(5) Propisima kantona mogu se utvrditi i druga prava sukladno financijskim mogućnostima kantona i programima razvoja socijalne skrbi.
POGLAVLJE III. - DEFINICIJA OSOBE S INVALIDITETOM I INVALIDITETA
Članak 12.
(Definicija osobe s invaliditetom)
Osoba s invaliditetom, u smislu ovog zakona, je osoba koja ima trajna tjelesna, psihička, intelektualna ili osjetilna oštećenja, prouzrokovana bolešću (urođenom ili stečenom) ili povredom, koje se ne može otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske zaštite, a koja je zbog takvog stanja u interakciji s različitim preprekama spriječena da potpuno i učinkovito sudjeluje u društvu na ravnopravnom temelju sa drugim članovima tog društva, a to su djeca i odrasli:
a) slijepa i slabovidna;
b) gluha i nagluha;
c) sa poremećajima u govoru i glasu;
d) sa tjelesnim oštećenjima i trajnim smetnjama u fizičkom razvoju;
e) sa smetnjama u intelektualnom razvoju (lakog, umjerenog, težeg i teškog stupnja);
f) sa psihičkim poremećajima;
g) osobe sa kombiniranim smetnjama (višestruko ometene u razvoju).
Članak 13.
(Posljedice starosti)
Kod osoba kod kojih je do promjene u fiziološkom funkcioniranju organizma (ograničenje fizioloških i psihičkih sposobnosti kao što je umanjenje snage, izdržljivosti i opterećenja, smanjenje pokretljivosti kralježnice i ekstremiteta, staračko smanjivanje pamćenja, specifična ograničenja vida i sluha) došlo usljed prirodnog procesa starenja, ne utvrđuje se invaliditet, a ostvarivanje prava po osnovu takvog stanja se može utvrditi kantonalnim propisima.
Članak 14.
(Definicija invaliditeta)
Invaliditet predstavlja zajednički termin za trajno oštećenje, ograničenje aktivnosti i restrikcije u učestvovanju, koji označava negativne aspekte interakcije pojedinaca, u odnosu na osobne faktore i faktore okoline.
Članak 15.
(Vrste invaliditeta)
Invaliditet može biti:
a) psihički (psihička oboljenja);
b) intelektualni (smetnje u intelektualnom razvoju i funkcioniranju);
c) fizički (tjelesna oštećenja);
d) senzorni (čulna oštećenja).
POGLAVLJE IV. - TEMELJNA PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM
Članak 16.
(Zakonski minimum oštećenja organizma za ostvarivanjem svih prava)
Radi ostvarivanja temeljnih prava utvrđenih ovim zakonom, osobe sa invaliditetom se razvrstavaju prema utvrđenom postotku oštećenja organizma u dvije grupe,i to:
a) I. grupa - osobe sa invaliditetom sa 100 % oštećenja organizma,
b) II. grupa - osobe sa invaliditetom sa 90 % oštećenja organizma.
Odjeljak A. Osobna invalidnina
Članak 17.
(Uvjeti za ostvarivanjem prava na osobnu invalidninu)
(1) Osoba sa invaliditetom može ostvariti pravo na osobnu invalidninu, koja je temelj za priznavanje drugih prava po odredbama ovog zakona, ukoliko je utvrđeno oštećenje organizma u postotku od 90% i 100%.
(2) Osobna invalidnina je novčana naknada, koja se isplaćuje osobi sa invaliditetom kao potpora u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, zbog utvrđenog stanja invaliditeta.
Članak 18.
(Utvrđivanje visine naknade za osobnu invalidninu)
(1) Osobna invalidnina određuje se u mjesečnom iznosu, sukladno stupnju oštećenja organizma prema nalazu, ocjeni i mišljenju Instituta.
(2) Mjesečni iznosi osobne invalidnine određuju se u postotku od osnovice definirane u članku 24. ovog zakona, i to:
Grupa Postotak
a) I. - osobe sa invaliditetom sa 100 % oštećenja organizma 40%,
b) II. - osobe sa invaliditetom sa 90 % oštećenja organizma 30 %.
(3) Pravo iz stavka (1) ovog članka ne mogu ostvariti osobe sa invaliditetom, koje osobnu invalidninu ostvaruju ili mogu ostvariti prema propisima o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, propisima o skrbi civilnih žrtava rata i propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju - pravo naknade za fizičku onesposobljenost.
Odjeljak B. Naknada za njegu i pomoć od drugog lica
Članak 19.
(Uvjeti za ostvarivanjem prava na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica)
(1) Radi ostvarivanja prava na naknadu za njegu i pomoć od drugog lica, osobe sa invaliditetom razvrstavaju se u dvije grupe, i to:
a) Prva grupa - osobe s invaliditetom koje su, prema ocjeni Instituta, zbog utvrđenog oštećenja organizma upućene na stalnu njegu i pomoć od drugog lica, jer ne mogu same udovoljiti svojim temeljnim životnim potrebama bez pomoći drugog lica.
b) Nemogućnost udovoljavanja temeljnim životnim potrebama, u smislu ovog članka, podrazumijeva da se osobe ne mogu samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblačiti se i svlačiti, održavati osobnu higijenu, obavljati druge temeljne fiziološke potrebe, kao i slijepe osobe čiji je ostatak vida na oba oka ispod 0,05 s korekcijom.
c) Druga grupa - osobe s invaliditetom koje, prema ocjeni Instituta, ne mogu potpuno udovoljiti svojim temeljnim životnim potrebama bez pomoći drugog lica.
d) Pod nemogućnošću potpunog udovoljavanja temeljnim životnim potrebama, u smislu ovog članka, podrazumijeva se da se osoba, bez pomoći drugog lica, ne može samostalno kretati izvan stana radi nabavke temeljnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene skrbi.
(2) Pravo iz stavka (1) ovog članka ne mogu ostvariti osobe sa invaliditetom koje dodatak za njegu i pomoć od drugog lica ostvaruju ili mogu ostvariti prema propisima o pravima branitelja i članova njihovih obitelji i skrbi civilnih žrtava rata.
(3) Dodatak za njegu i pomoć od drugog lica je novčana naknada, koja se isplaćuje osobi sa invaliditetom, kod koje je utvrđeno najteže oštećenje organizma, zbog kojeg osoba ne može samostalno, bez pomoći druge osobe, funkcionirati u zajednici s drugima i savladavati barijere.
Članak 20.
(Utvrđivanje visine naknada za dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i isključenje od korištenja)
(1) Mjesečni iznos naknade za njegu i pomoć od drugog lica određuje se u postotku od osnovice iz članka 24. ovog zakona, i to:
a) I. grupa 100% od osnovice,
b) II. grupa 50% od osnovice.
(2) Pravo na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica ne može ostvariti osoba sa invaliditetom smještena u ustanovu socijalne skrbi, ukoliko troškovi smještaja u cjelosti padaju na teret općinskog, odnosno kantonalnog proračuna.
(3) Osoba sa invaliditetom koja je smještena u ustanovu socijalne skrbi može, uz ispunjenje svih ostalih uvjeta predviđenih ovim zakonom, ostvariti pravo na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica ukoliko ona, članovi njene obitelji, staratelj ili treće lice, snose najmanje 50% ukupnih troškova smještaja.
Odjeljak C. Naknada za ortopedski dodatak
Članak 21.
(Uvjet za ostvarivanjem i utvrđivanje visine naknada za ortopedski dodatak)
(1) Naknadu za ortopedski dodatak može ostvariti osoba kod koje je, sukladno ocjeni Instituta utvrđena potreba za ovakvim vidom materijalne skrbi, a kod koje je došlo do amputacije najmanje jednog ekstremiteta ili teškog oštećenja funkcije ekstremiteta, slijepa osoba, kao i osoba sa enukleacijom jednog oka, te osoba s oštećenjem sluha koja koristi slušni aparat.
(2) Ortopedski dodatak određuje se u mjesečnom iznosu u visini od 7% od osnovice iz članka 24. ovog zakona.
(3) Pravo iz stavka 1. ovog članka ne mogu ostvariti osobe sa invaliditetom koje ortopedski dodatak ostvaruju ili mogu ostvariti prema propisima o pravima branitelja i članova njihovih obitelji i skrbi civilnih žrtava rata.
(4) Ortopedski dodatak je novčana naknada, koja se dodjeljuje osobi s invaliditetom, koja koristi ortopedsko pomagalo, a služi za servisiranje ortopedskog pomagala, dok je u roku upotrebe.
Članak 22.
(Ograničenje u korištenju prava zbog određenih kaznenih djela)
(1) Prava utvrđena ovim zakonom ne može ostvarivati osoba koja je pravomoćnom sudskom presudom osuđena za kazneno djelo iz članka 156. "Napad na ustavni poredak BiH", članka 172. "Zločini protiv čovječnosti", članka 173. "Ratni zločin protiv civilnog stanovništva" i članka 175. "Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika" iz Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18, 46/21, 31/23 i 47/23), kao i kaznenog djela iz članka 149. "Napad na ustavni poredak" iz Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16, 75/17 i 31/23).
(2) Osoba iz stavka (1) ovog članka gubi pravo koje joj je sukladno odredbama ovog zakona, priznato prije donošenja presude.
(3) Prestanak prava iz stavka (2) ovog članka, utvrdit će prvostupanjski organ posebnim rješenjem, zaključno sa danom pravomoćnosti presude.
(4) Osobi koja je ostvarila pravo po ovom zakonu, a protiv koje je pokrenut kazneni postupak zbog djela iz stavka (1) ovog članka, ne isplaćuju se novčana primanja za vrijeme do okončanja tog postupka, o čemu prvostupanjski organ donosi posebno rješenje.
(5) Zadržana novčana primanja isplatit će se osobi iz stavka (4) ovog članka, ukoliko kazneni postupak protiv nje bude pravomoćnom odlukom suda obustavljen ili ako korisnik pravomoćnom presudom bude oslobođen optužbe, odnosno, ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda.
Članak 23.
(Utjecaj sudskih presuda na korištenje prava)
(1) Korisniku prava, osuđenom pravomoćnom sudskom presudom na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci i duže, ne pripadaju ta prava za vrijeme dok se nalazi na izdržavanju kazne.
(2) Ako se korisnik novčanih naknada za priznata prava nalazi u pritvoru, članovima obitelji koje korisnik izdržava za vrijeme trajanja pritvora, isplaćuje se polovina tih primanja. Zadržana polovina primanja isplatit će se korisniku, ako kazneni postupak bude pravomoćnom odlukom suda obustavljen ili ako korisnik pravomoćnom presudom bude oslobođen optužbe, odnosno, ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda.
Članak 24.
(Utvrđivanje osnovice za obračun novčanih naknada)
Osnovica za određivanje mjesečnih novčanih naknada, prema ovom zakonu, utvrđuje se u iznosu 50% od osnovice utvrđene federalnim propisima o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.
Članak 25.
(Usklađivanje osnovice)
Osnovica za osobe sa invaliditetom propisana ovim zakonom usklađuje se sa kretanjem osnovice korisnika prava o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, po federalnim propisima.
Odjeljak D. Svrha isplate novčanih naknada za priznata prava
Članak 26.
(Izjednačavanje mogućnosti)
Svrha isplate novčanih naknada osobama iz članka 11. stavak (1) toč. a), b) i c) u smislu ovog zakona, je stvaranje pretpostavki kojima će se osigurati jednake mogućnosti osobama s invaliditetom, odnosno namjera države da osobama sa najtežim stupnjem oštećenja organizma nadoknadi dio troškova prouzrokovan invaliditetom, kako bi ravnopravno participirale sa drugima u svim sferama života.
POGLAVLJE V. - POSTUPAK ZA OSTVARIVANJEM PRAVA
Članak 27.
(Nadležnost u postupku)
Postupak za rješavanje o pravima na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i ortopedski dodatak u prvostupanjskom postupku, provode centri za socijalni rad i općinske službe socijalne skrbi sa područja Federacije, kojima su povjereni poslovi socijalne skrbi, prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva (u daljnjem tekstu: centri za socijalni rad), a o žalbama protiv rješenja donesenih u prvom stupnju, rješava Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 28.
(Postupak revizije)
(1) Rješenje doneseno u prvostupanjskom postupku, kojem je podnositelju zahtjeva priznato pravo na temelju ovog zakona, podliježe reviziji.
(2) Reviziju po službenoj dužnosti vrši Ministarstvo.
(3) Revizija odgađa izvršenje rješenja.
(4) Ako je protiv prvostupanjskog rješenja izjavljena žalba, o reviziji i žalbi se rješava istim rješenjem.
(5) Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka nije izjavljena žalba, prvostupanjski organ koji je donio to rješenje će ga zajedno sa spisima predmeta dostaviti organu nadležnom za reviziju, u roku od osam dana nakon isteka roka za žalbu.
Članak 29.
(Postupanje drugostupanjskog organa u revizionom postupku)
(1) Drugostupanjski organ će u postupku revizije poništiti ili ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak ili sam riješiti stvar, ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene činjenice ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka, koja bi bila od utjecaja na rješavanje ili ako utvrdi da su pogrešno ocijenjeni dokazi ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju ili da je pogrešno primijenjen materijalni propis na temelju kojeg je stvar riješena.
(2) Prvostupanjski organ čije je rješenje u postupku revizije poništeno ili ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak, donosi novo rješenje.
(3) Protiv rješenja iz stavka (2) ovog članka će se obavit ponovni postupak revizije i na isto se može izjaviti žalba.
Članak 30.
(Postupanje drugostupanjskog organa po izjavljenoj žalbi)
(1) U drugostupanjskom postupku po žalbi, Ministarstvo će pribaviti nalaz, ocjenu i mišljenje Instituta, ako je predmet žalbe ocjena Instituta.
(2) U postupku po izjašnjenju na pribavljeni nalaz u drugostupanjskom postupku, Ministarstvo može, shodno slobodnoj procjeni, pribaviti još jedan nalaz i mišljenje drugostupanjske liječničke komisije o oštećenju organizma i potrebi za korištenjem prava na dodatak za njegu i pomoć drugog lica i ortopedski dodatak.
Članak 31.
(Dokazna sredstva)
(1) Oštećenje organizma osobe s invaliditetom, potrebu za korištenjem prava na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i ortopedski dodatak, utvrđuje se na temelju ocjene medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja Instituta.
(2) Zahtjev Institutu za pribavljanjem ocjene medicinskog vještačenja, ne smatra se zahtjevom za ostvarivanjem prava u upravnom postupku.
(3) Podnositelj zahtjeva je dužan, prilikom predaje zahtjeva za ostvarivanjem prava centru za socijalni rad, uz ostalu potrebnu dokumentaciju, priložiti i konačan nalaz Instituta pribavljen u postupku medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja.
(4) Osim dokaza iz stavka (3) ovog članka, u spisima predmeta prije rješavanja o zahtjevu podnositelja, potrebno je pribaviti sljedeće dokumente i to:
a) kopiju osobne iskaznice;
b) prijavu prebivališta (CIPS);
c) dokaz nadležnog organa da traženo pravo ne ostvaruje, odnosno ne može ostvariti po propisima o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, civilnim žrtvama rata i mirovinsko-invalidskom osiguranju;
d) uvjerenje o državljanstvu;
e) izvod iz matične knjige rođenih;
f) kopiju tekućeg računa.
Članak 32.
(Jedinstveni institucionalni model ocjene)
(1) Postotak invaliditeta, u smislu članka 16. ovog zakona, utvrđuje se na temelju jedinstvenih pravila, kriterija i procedura, za sve osobe s invaliditetom bez obzira na uzrok nastanka invaliditeta.
(2) Ocjenu o postotku invaliditeta iz stavka (1) ovog članka, donosi Institut na temelju Pravilnika o jedinstvenim kriterijima i pravilima postupka za medicinsko vještačenje i Liste invaliditeta, koja je njegov sastavni dio.
(3) Ocjenom se utvrđuju samo trajne, odnosno konačne promjene u zdravstvenom stanju, odnosno trajno oštećenje organizma koje je prouzrokovano bolešću (urođenom ili stečenom), povredom i koje se ne može otkloniti mjerama liječničke zaštite i rehabilitacije.
(4) Ocjena iz prethodnog stavka ovog članka treba sadržavati obrazloženje utvrđivanja potrebe za korištenjem prava na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica, odnosno kojim temeljnim životnim potrebama osoba s invaliditetom ne može samostalno udovoljiti ili ne može potpuno samostalno udovoljiti, bez pomoći drugog lica.
(5) Pribavljanje ocjene medicinskog vještačenja se obavlja na zahtjev osobe sa invaliditetom ili po zahtjevu nadležnog organa.
Članak 33.
(Postupanje po kontrolnom pregledu)
(1) Mogućnost kontrolnog pregleda se utvrđuje djetetu do navršene 15. godine života.
(2) Ukoliko je ocjenom medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja određen kontrolni pregled, rješenje ima privremeni karakter i korištenje novčanih naknada za priznata prava po tom rješenju traje do datuma naloženog kontrolnog pregleda, pa se daljnja isplata korisniku prava obustavlja.
(3) Ako se naloženi kontrolni pregled kod Instituta, zahtjevom prijavi u roku koji je određen rješenjem, novim rješenjem po obavljanju kontrolnog pregleda, korisniku se prava priznaju kontinuirano, bez obzira kada će Institut sačiniti i dostaviti konačnu ocjenu medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja.
(4) Ukoliko korisnik ne postupi u određenom roku i ne obavi kontrolni pregled, korištenje prava mu prestaje rješenjem o prestanku prava sa datumom kontrolnog pregleda, a za nastavak korištenja prava treba podnijeti novi zahtjev za ostvarivanjem prava kod nadležnog centra za socijalni rad.
(5) Prava po novom zahtjevu se priznaju sukladno odredbama članka 41. ovog zakona.
Članak 34.
(Troškovi postupka i refundacija troškova)
(1) Troškovi postupka za ostvarivanjem prava u prvom stupnju padaju na teret podnositelja zahtjeva.
(2) Ukoliko podnositelju zahtjeva, sukladno ovom zakonu, prvostupanjskim rješenjem budu priznata prava, ima pravo na refundaciju troškova pregleda iz sredstava kantonalnog proračuna kantona u kojem osoba ima prebivalište u momentu podnošenja zahtjeva, po podnesenom zahtjevu za povrat.
(3) Troškovi drugostupanjskog postupka padaju na teret organa koji vodi postupak.
(4) Pod troškovima postupka u smislu ovoga članka, podrazumijevaju se isključivo troškovi pribavljanja ocjene medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja Instituta.
Članak 35.
(Ponovni postupak)
(1) Na zahtjev korisnika prava ponovni postupak, sukladno ovom zakonu, može se pokrenuti, tek nakon isteka dvije godine od dana donošenja rješenja po kojem ostvaruje pravo.
(2) Postupak se može pokrenuti i prije isteka ovoga roka, ukoliko se radi o novoj povredi ili bolesti pa je nastupilo pogoršanje zdravstvenog stanja, što je utvrđeno novim nalazom, ocjenom i mišljenjem Instituta po zahtjevu za pogoršanjem, u odnosu na utvrđene povrede i bolesti u ranijem nalazu Instituta.
(3) Ukoliko je novi nalaz Instituta identičan ranijem nalazu, po zahtjevu za ostvarivanjem prava zbog pogoršanja, centar za socijalni rad neće donositi novo rješenje o priznavanju istih prava istog obima, već će odbiti zahtjev zbog neispunjavanja uvjeta za ostvarivanjem prava po novopodnesenom zahtjevu zbog pogoršanja koje nije nastupilo.
POGLAVLJE VI. - VERIFIKACIJA ZAKONITOSTI KORIŠTENJA PRAVA
Članak 36.
(Korisnici koji podliježu verifikaciji)
Svi korisnici prava na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i ortopedski dodatak, koji su ta prava ostvarili po odredbama Zakona o osnovama socijalne skrbi, skrbi civilnih žrtava rata i skrbi obitelji s djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09, 45/16, 40/18 i 16/23), do dana stupanja na snagu ovog zakona, podliježu verifikaciji zakonitosti korištenja prava (u daljnjem tekstu: verifikacija).
Članak 37.
(Nadležnost za provedbu)
Za provedbu verifikacije korisnika, sukladno odredbama ovog zakona, nadležan je Institut, nadležni centri za socijalni rad i Ministarstvo, svatko iz okvira svojih nadležnosti.
Članak 38.
(Sadržaj verifikacije)
(1) Pod verifikacijom, u smislu ovog članka, podrazumijeva se provjera zakonitosti ostvarenog prava na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i ortopedski dodatak, koja će se obaviti ponovnim uvidom u raspoloživu medicinsku dokumentaciju i neposrednim pregledom korisnika prava od strane Instituta, u suradnji s predstavnicima nadležnog centra za socijalni rad, koji će sačiniti stručnu opservaciju funkcioniranja osobe u realnim uvjetima.
(2) Novčana sredstva za provedbu verifikacije su u cijelosti osigurana u federalnom proračunu.
Članak 39.
(Rokovi)
(1) Odazivanje korisnika prava na verifikaciju je obvezno, odmah po primitku uredno dostavljenog poziva, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana urednog uručenja poziva.
(2) Nakon obavljene verifikacije, nadležni centri za socijalni rad su dužni po službenoj dužnosti donijeti nova rješenja o daljnjem priznavanju ili pak prestanku prava, u odnosu na ona koja su utvrđena ranijim pravomoćnim rješenjem.
(3) U slučaju da se uredno pozvani korisnik prava ne javi na poziv za obavljanje verifikacije, ni u krajnjem roku od šest mjeseci od dana uredno uručenog poziva, donosi se rješenje o prestanku prava na dodatak za njegu i pomoć druge osobe i ortopedski dodatak, a prava prestaju protekom roka iz stavka (1) ovog članka.
Članak 40.
(Provedbeni akti)
Federalni ministar rada i socijalne politike će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti podzakonski akt u kojem će biti bliže uređen postupak, rokovi, način, mjesto i dinamika obavljanja verifikacije, te sadržaj opservacije.
POGLAVLJE VII. - POSEBNE ODREDBE
Članak 41.
(Početak ostvarivanja prava)
(1) Za korisnike prava, koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanjem prava iz ovog zakona, prava će se priznati od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za priznavanjem prava centru za socijalni rad.
(2) Novčana primanja utvrđena ovim zakonom isplaćuju se u mjesečnim iznosima u tekućem mjesecu retroaktivno za prethodni mjesec.
Članak 42.
(Obveza prijave nastalih promjena)
Korisnici prava, njihovi punomoćnici i zakonski sljednici, dužni su u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom organu i centru za socijalni rad svaku promjenu koja je od utjecaja na opseg ili mogućnost daljnjeg korištenja priznatih prava.
Članak 43.
(Nadležnost za isplatu i korekcija koeficijenta)
(1) Isplate novčanih naknada za priznata prava vrši Ministarstvo.
(2) Novčana sredstva za isplatu za priznata prava osobama sa invaliditetom se u cjelosti osiguravaju u federalnom proračunu.
(3) Isplate mjesečnih novčanih naknada izvršit će se na temelju planiranih sredstava za proračunsku godinu, u kojoj se vrši isplata.
(4) Ukoliko planirana proračunska sredstva za tekuću godinu budu nedostatna, raspoloživa sredstva dijele se iznosom potrebnim za isplatu i određuje koeficijent za mjesečna davanja, koji ostaje na snazi do rebalansa proračuna ili usvajanja novog proračuna.
(5) Odluku o visini koeficijenta iz stavka (4) ovoga članka donosi Vlada Federacije, na prijedlog Ministarstva.
(6) Isplate mjesečnih novčanih primanja izvršene na način utvrđen st. (4) i (5) ovog članka smatraju se konačnim.
(7) U slučaju izmjene visine koeficijenta, korisnicima prava se neće izdavati nova rješenja, ali će im biti isplaćeni umanjeni korigirani novčani iznosi.
Članak 44.
(Povrat neosnovano isplaćenih sredstava)
(1) Prava osoba s invaliditetom iz članka 11. stavak (1) toč. a), b) i c) ovog zakona, su osobna i neprenosiva i prestaju smrću korisnika ili prestankom postojanja zakonskih uvjeta za njihovim korištenjem, te se ista ne mogu nasljeđivati.
(2) U slučaju smrti korisnika prava, zakonski sljednici, skrbnici, srodnici i punomoćnici, obvezni su u roku od 15 dana od dana smrti o toj činjenici obavijestiti nadležni prvostupanjski organ - donositelja prvostupanjskog rješenja, koji je rješavao o pravu umrlog podnositelja zahtjeva.
(3) Ukoliko osobe iz stavka (2) ovoga članka u navedenom roku ne prijave činjenicu smrti ili podignu neosnovano uplaćena novčana sredstva, protiv istih će biti pokrenuti postupci povrata neopravdano isplaćenih sredstava.
(4) Osoba kojoj je isplaćeno novčano primanje prema ovom zakonu, a na koje nije imala pravo, dužna je vratiti razliku između primljenog i stvarno pripadajućeg iznosa određenog pravomoćnim rješenjem ako je:
a) na temelju netočnih podataka za koje je znala ili morala znati da su netočni ili je na neki drugi protupravni način ostvarila novčano primanje koje joj ne pripada ili je ostvarila novčano primanje u većem iznosu od onog koje joj pripada;
b) ostvarila novčano primanje zato što nije prijavila nastale promjene koje utječu na gubitak, prestanak ili smanjenje obima nekog prava, a znala je ili je morala znati za te promjene.
(5) Dospjeli, a neisplaćeni iznosi novčanih primanja utvrđenih na temelju ovog zakona, čine dio ostavinske mase i isplaćuju se sljednicima sukladno odluci nadležnog organa donesenoj u ostavinskom postupku.
(6) Ukoliko korisniku prava bude isplaćen veći iznos od pripadajućeg, povrat preisplaćenih sredstava se može vršiti i djelomičnim umanjenjem njegovih redovitih mjesečnih naknada po ovom zakonu, koje traje sve dok preisplaćeni novčani iznos ne bude vraćen.
Članak 45.
(Evidencija korisnika i izvršenih isplata)
(1) Nadležni centar za socijalni rad vodi evidencije o korisnicima i izvršenim isplatama prema ovom zakonu upotrebom softverske baze podataka, koja je vlasništvo Federacije.
(2) Nadležni centar za socijalni rad odgovoran je za kontrolu, praćenje i evidentiranje svih promjena od utjecaja na ostvarivanje prava korisnika.
(3) Nadležni centar za socijalni rad je dužan po službenoj dužnosti, na temelju prijave korisnika prava ili saznanja na drugi način o nastaloj promjeni iz stavka (2) ovog članka pokrenuti postupak odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno saznanja i donijeti rješenje o prestanku ili izmjeni priznatih prava prema odredbama ovoga zakona.
(4) Podaci u evidencijama iz stavka (1) ovog članka se prikazuju prema spolu i sastavni su dio statističke evidencije.
POGLAVLJE VIII. - NADZOR
Članak 46.
(Vršenje upravnog nadzora)
(1) Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i podzakonskih propisa za njegovu provedbu vrše Ministarstvo i nadležni centri za socijalni rad u Federaciji, svatko iz okvira svoje nadležnosti.
(2) Kontrolu isplata novčanih naknada korisnicima prava, koje se osiguravaju u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine, vrši Ministarstvo.
(3) Ministarstvo, u elektronskoj bazi podataka, prikuplja, obrađuje i vodi evidencije o osobnim podacima podnositelja zahtjeva i korisnika prava koji su neophodni za ostvarivanje nadležnosti utvrđenih ovim zakonom, uključujući i njihov jedinstveni matični broj.
(4) Osobni podaci iz stavka (3) ovog članka, mogu se unositi u isprave kojima se rješava o pravima utvrđenim ovim zakonom.
Članak 47.
(Inspekcijski nadzor)
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovog zakona, vrši nadležna federalna inspekcija po zahtjevu nadležnog organa ili po saznanju za učinjene propuste, sukladno svojim nadležnostima.
Članak 48.
(Provedbeni propisi)
Federalni ministar rada i socijalne politike donijet će u roku od 60 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona, propise o načinu i postupku ostvarivanja prava sukladno ovom zakonu, načinu isplate novčanih primanja, načinu vođenja evidencija o korisnicima prava i izvršenim isplatama i dostavljanju izvješća o utrošenim sredstvima sukladno ovom zakonu.
POGLAVLJE IX. - PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 49.
(Prekršajne odredbe)
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj centar za socijalni rad ako:
a) korisniku protivno odredbama ovog zakona, uskrati ili ograniči prava koja mu pripadaju;
b) omogući korištenje prava osobi kojoj ne pripada pravo po ovom zakonu ili joj ne pripada u tom opsegu;
c) inspektoru ne osigura neometano obavljanje inspekcijskog nadzora i ne stavi mu na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u centru za socijalni rad novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM.
POGLAVLJE X. - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 50.
(Način usklađivanja za postojeće korisnike prava)
(1) Svim korisnicima prava uvedenim u pravo po pravomoćnim rješenjima, koji su prava ostvarili i koriste ih po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona, izvršit će se sukladno ovom zakonu korekcije mjesečnih novčanih naknada kroz jedinstvenu elektronsku bazu podataka, koju vodi Ministarstvo.
(2) Korekcije će se izvršiti počev od prvog dana narednog obračunskog razdoblja, u odnosu na obračun koji je izvršen u mjesecu u kojem je ovaj zakon stupio na snagu.
(3) Korisnicima prava se neće donositi nova rješenja.
Članak 51.
(Način isplate za nove podnositelje zahtjeva)
Za nove podnositelje, koji podnesu zahtjev za ostvarivanjem prava kod centra za socijalni rad nakon stupanja na snagu ovog zakona, obračun mjesečnih novčanih naknada za priznata prava će se utvrditi po odredbama ovog zakona.
Članak 52.
(Način usklađivanja, isplate i okončanja ranije započetih postupaka)
(1) Za podnositelje zahtjeva, čiji su upravni postupci i postupci pribavljanja ocjene medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja započeti i nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno u kojima nije doneseno rješenje u upravnom postupku, završit će se po odredbama zakona koji je bio na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona, a nadalje sukladno odredbama ovog zakona.
(2) Obračun mjesečnih novčanih naknada kod priznavanja prava za osobe iz stavka (1) ovog članka, izvršit će se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva pa do prvog dana narednog obračunskog razdoblja u odnosu na obračun koji je izvršen u mjesecu u kojem je ovaj zakon stupio na snagu, a nadalje sukladno odredbama ovog zakona.
Članak 53.
(Prestanak primjene zakonskih odredaba)
Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje primjena odredaba čl. 18a., 18b, 18c.,18d., 18e., 18f., 18g., 18h., 18i., 18j., 18k., 18l., 18lj., 18m., 18n.,18nj., 18o. i 18p. Zakona o osnovama socijalne skrbi, skrbi civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 14/09, 39/06, 45/16, 40/18 i 16/23).
Članak 54.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dragan Mioković, v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, v. r.
Hamdije Čemerlića 2, Sarajevo 
