HRVATSKI
Prilagođavanje prikaza
E-uprava FBIH Kako do informacija Sjednice Korisni linkovi

BOSNA I HERCEGOVINA

Federacija Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

78. Odluka o usvajanju Programa za unapređenje vodnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine i korištenje najavljene finansijske i tehničke podrške

Temeljem članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 303. sjednici, održanoj 17.02.2022. godine, donosi



ODLUKU


O USVAJANJU PROGRAMA ZA UNAPREĐENJE VODNIH USLUGA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I KORIŠTENJE NAJAVLJENE FINANCIJSKE I TEHNIČKE POTPORE


I.


Usvaja se Program za unapređenje vodnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine i korištenje najavljene financijske i tehničke potpore (u daljnjem tekstu: Program), koji se nalazi u privitku ove Odluke i čini njen sastavni dio.


II.


Organi i institucije iz Programa sukladno svojim nadležnostima dužni su sudjelovati i izvješćivati Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) o provođenju Programa.


III.


Zadužuje se Federalno ministarstvo da o realizaciji Programa izvješćuje Vladu Federacije Bosne i Hercegovine.


IV.


Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 199/2022
17. veljače 2022. godine
Sarajevo


Premijer
Fadil Novalić, v. r.








PROGRAM
ZA UNAPREĐENJE VODNIH USLUGA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I KORIŠTENJE NAJAVLJENE FINANCIJSKE I TEHNIČKE POTPORE


Sadržaj
1 Uvod
2 Aktivnosti koje se odnose na regulatorni okvir
3 Aktivnosti koje se odnose na Institucionalni okvir za operativnu održivost vodnih usluga
4 Aktivnosti koje se odnose na okvir za financiranje u sektoru vodnih usluga


Skraćenice

 

Skraćenica

Značenje

AVP

Agencije za vodna područja

BiH

Bosna i Hercegovina

EU

Europska unija

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

FMPVŠ

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

FZO

Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH

IFI

Međunarodne financijske institucije

IPA

Instrumenti predpristupne pomoći

JLS

Jedinica lokalne samouprave

KP

Komunalno poduzeće

MVTEO

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

SOG FBiH

Savez općina i gradova FBiH

SSP

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

SSPP

Jedinstvena lista infrastrukturnih projekata za sektor životne sredine

SUV FBiH

Strategija upravljanja vodama Federacije BiH

UPKG FBiH

Udruga poduzeća komunalnog gospodarstva FBiH

UPOV

Postrojenje za tretman urbanih otpadnih voda

WB

Svjetska banka

 

 

1 Uvod


Vodne usluge, odnosno komunalne djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda su od općeg društvenog interesa, jer zadovoljavaju temeljne potrebe stanovništva i drugih korisnika tih usluga.
Usprkos izravnim ulaganjima od preko 500 miliona eura (od međunarodnih financijskih institucija i bilateralnih donatora) u posljednjih 10 godina, sektor vodnih usluga u Bosni i Hercegovini (BiH) daleko je od standarda koji se zahtijevaju u okviru pravne tekovine Europske unije (EU) za vode. Pristup javnim vodnim uslugama u BiH je nizak prema regionalnim i svjetskim standardima, dok su gubici vode veoma visoki i otpadne vode se uglavnom ne prečišćavaju, već se ispuštaju izravno u površinske vode i okoliš. Prema trenutnim podacima 75% stanovništva BiH ima pristup pitkoj vodi, 41% spojeni su na javne sustave odvodnje, a manje od 15% populacije povezano je sa postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda 1.
Procijenjeno je da kvaliteta vodnih usluga bilježi negativan trend, najviše zbog smanjenja kvalitete vode za piće uzrokovanog zagađenjima, povećanjem curenja i gubitaka u vodovodnoj mreži (posljedično visoke vrijednosti neprihodovane vode, prosjek 59% a dostiže i više od 70%), zbog neodgovarajućeg investicijskog održavanja, te posljedičnom pojavom redukcija u redovnoj opskrbi korisnika usluga 2. Vodovodna komunalna poduzeća ne ostvaruju dovoljno prihoda da bi bila samoodrživa, a prosječne razine prihoda od izvršenih vodnih usluga ne pokrivaju troškove rada i održavanja. Pružanje javnih vodnih usluga ugroženo je u mnogim lokalnim zajednicama zbog brojnih institucionalnih, pravnih, operativnih i financijskih nedostataka.
Problemi u sektoru pružanja vodnih usluga u BiH prepoznati su i od strane međunarodnih razvojnih partnera koji su proteklih godina uložili značajna kreditna i grant sredstva u vodnu infrastrukturu, ali nažalost često sa lošim operativnim rezultatima. Neefikasno upravljanje dovodi do pogoršanja postojeće infrastrukture, jer cijene vodnih usluga ne omogućavaju povrat svih troškova. Značajni gubitci i visoki postotci neprihodovane vode u sustavima dodatni su alarm da je potrebna ozbiljna reforma u sektoru vodnih usluga u BiH u cilju dostizanja održivosti pružanja vodnih usluga i usuglašavanje kvalitete vodnih usluga sa standardima EU.


Strateško-planski dokumenti kao temelj za unapređenje sektora vodnih usluga


Donošenjem Zakona o vodama u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) 2006. godine, sektor voda započeo je proces transpozicije i implementacije EU Okvirne direktive o vodama, te usuglašavanja zakonodavstva sa EU propisima, odnosno EU direktivama u oblasti voda u cilju pripreme za buduće članstvo u EU.
Usvajanjem niza strateško-planskih dokumenata, među kojima su Strategija upravljanja vodama FBiH (2011.), Planovi upravljanja vodama na vodnim područjima u FBiH (2016.-2021.), Strategija usuglašavanja propisa sa pravnom stečevinom EU (EU acquis communitaire) u oblasti zaštite okoliša/životne sredine BiH (ESAP BiH, 2017.), dostizanje dobrog ekološkog stanja svih vodnih tijela, kao temeljnog cilja Okvirne direktive o vodama i druge EU legislative u oblasti voda, definirano je kao imperativ za sektor voda u FBiH/BiH. Za osiguranje ispunjenja tog cilja neophodne su značajne investicije u sektoru vodnih usluga, na način kojim će se povećati razinu usluga dostupnih javnosti, uz minimalni uvjet da povrat troškova pokrije operativne troškove, koji se moraju uklopiti u granice priuštivosti.
Zajedničke socioekonomske reforme za razdoblje 2019. - 2022. koje su usvojene na razini BiH kao strateški cilj definirale su poboljšanje postojećih životnih uvjeta stanovništva, stvaranje adekvatnih higijenskih uvjeta u oblasti vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, te uvođenje mjera za zaštitu okoliša, sukladno obvezama vezanim za pristup Europskoj uniji i usklađenost sa legislativom Europske unije, pogotovo sa Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o vodi za piće i Direktivom o gradskim otpadnim vodama. Unapređenje okvira za pružanje komunalnih usluga vodoopskrbe, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda predviđa depolitizaciju, veću održivost i efikasnost javnih poduzeća.
Pored toga, u Strategiji razvoja Federacije BiH 2021. – 2027. održive vodne usluge postavljene su kao jedna od prioritetnih mjera za dostizanje resursno-efikasnog okolišnog razvoja, kao jednog od strateških ciljeva Federacije BiH.


Pokrivenost stanovništva vodnim uslugama u FBiH


Glavni cilj u oblasti upravljanja vodama u svakoj zemlji u svijetu jeste osigurati dobre životne uvjete i zdravlje stanovništva, te zaštitu voda i okoliša. Uobičajeni pokazatelji opće ocjene zdravstvenog stanja stanovništva, sa gledišta upravljanja vodama su postotak stanovništva priključen na: sustave javne vodoopskrbe, javne organizirane kanalizacijske sustave i postrojenja za tretman otpadnih voda.
Prema Nacrtu plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH (2022. - 2027.) obuhvat stanovništva javnim vodovodnim sustavima trenutno iznosi 70%.
Procjenjuje se da je na slivu rijeke Save u FBiH prosječan postotak priključenosti stanovništva na javne kanalizacijske sustave, formirane uglavnom u općinskim centrima, oko 30%. Trenutno je u pogonu osam uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV): Sarajevo, Trnovo (RS i FBiH), Žepče, Gradačac, Srebrenik, Odžak, Živinice i Bihać. Izuzev bihaćkog, koji omogućava tercijarni tretman, odnosno uklanjanje fosfora (P) i azota (N) iz tretiranih otpadnih voda, svi ostali uređaji omogućavaju sekundarni tretman otpadnih voda, odnosno uklanjanje organskih ugljikovih sjedinjenja. Ukupni sadašnji kapacitet ovih uređaja je oko 441.300 ES. U odnosu na broj stanovnika na vodnom području rijeke Save FBiH, taj postotak iznosi 14% 3.
I u samim općinskim centrima sa izgrađenim UPOV javni kanalizacijski sustavi nisu dovoljno razvijeni, što ilustrira podatak od 54% priključenosti u odnosu na ukupno stanovništvo na pripadajućem vodnom području.
Prema podacima Agencije za vodno područje Jadranskog mora i karakterizacijskog izvješća za naredno plansko razdoblje (2022. - 2027.) priključenost na javne vodovodne sustave na slivu Jadranskog mora u FBiH iznosi 78%, što je značajno povećanje u odnosu na 58% u 2010. godini. Na vodnom području Jadranskog mora u FBIH živi 383.213 stanovnika, te priključenost na postrojenja za tretman otpadnih voda iznosi 24,2%.
Većina naselja na prostoru riječnog sliva Cetine, Krke, Neretve i Trebišnjice na teritoriju FBiH nema izgrađenu kanalizacijsku mrežu, uz izuzetak općinskih centara Čitluk, Grude, Ljubuški, Jablanica, Mostar i Konjic koji imaju djelomično izgrađene kanalizacijske sustave s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Djelomično izgrađena kanalizacijska mreža nalazi se i u naseljima Prozor, Široki Brijeg i Tomislavgrad u kojima je u tijeku izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na koje se planira priključiti oko 14.000 stanovnika. Jedinice lokalne samouprave Čapljina, Livno, Stolac, Posušje i Bosansko Grahovo imaju djelomično izgrađenu kanalizacijsku mrežu u užim gradskim zonama, ali bez uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, dok u općini Ravno nema izgrađene kanalizacije.


Izazovi za sektor vodnih usluga


Jedna od pretpostavki iz Strategije upravljanja vodama FBiH je "pokriće troškova", odnosno "svi troškovi moraju biti pokriveni ukoliko se želi postići da upravljanje vodama, a posebno oblasti vodnih usluga, bude isplativo i održivo", dok je kao strateški cilj prepoznato osiguranje financijske održivosti u upravljanju vodama i reforma sustava cijena vodnih usluga, uz postepeno uvođenje ekonomske cijene vode. U okviru navedenog strateškog cilja, utvrđen je operativni cilj "postupni prijelaz na sustav, koji bi osigurao dugoročno održivo financiranje u oblasti upravljanja vodama, te puno pokriće troškova od korisnika usluga". U okviru ovog cilja predviđene su operativne, zakonske i institucionalne mjere u cilju uspostavljanja cijena koje će održavati realne troškove. Za uspješno dostizanje ovih ciljeva neophodno je i ojačati kapacitete za programiranje i implementaciju projekata.
Sukladno članku 9. Okvirne direktive o vodama, potrebno je osigurati povrat troškova vodnih usluga na način da se stimulira održivo i učinkovito korišćenje voda, svakako uz prethodno unapređenje efikasnosti pružatelja usluge (komunalnih poduzeća), tj. optimiziranje istih troškova. Dodjeljivanje dodatnih odgovornosti (a time i dodatnih troškova) za izgradnju nove infrastrukture bi dovelo do kolapsa (ili nova infrastruktura ne bi adekvatno funkcionirala, kao što je pokazalo nekoliko najnovijih investicija međunarodnih financijskih institucija), ukoliko se prije svega ne bi provela sveobuhvatna reforma.
Također, troškovi koje imaju komunalna poduzeća (KP) još uvijek nisu dovedeni na optimalnu razinu. Kod mnogih KP još uvijek nisu uspostavljeni standardi koje moraju ispunjavati niti se prati njihov rad na adekvatan način (ne postoje: sustav za ocjenu uspješnosti, transparentnost poslovanja, adekvatna kadrovska politika itd.). Zbog nedovoljnog održavanja postojeće vodovodne mreže, kao i administrativnih gubitaka, stupanj neprihodovane vode je veliki. Pored očekivanih visokih troškova (uzrokovanih gore navedenim nedostatkom sredstava, ali i nedostatkom redovnih operativnih postupaka za upravljanje imovinom) za prekomjerno zahvaćanje vode, pročišćavanje, transport i isporuku, troškovi osoblja su znatno veći nego što su definirali međunarodni standardi. Broj uposlenih u komunalnim uslugama znatno je iznad međunarodnih standarda, što dovodi do izuzetno visokih troškova rada. Da bi se optimizirali troškovi uposlenih i gubici u vodovodnom sustavu sveli na razumnu mjeru, pored gore pobrojanih aktivnosti neophodna su značajna financijska ulaganja u zanavljanje i modernizaciju sustava upravljanja vodnim objektima.
Od 2010. godine provedeno je nekoliko projekata u sektoru vodnih usluga, uključujući i izgradnju komunalne infrastrukture. Ovi projekti su pokrenuli proces poboljšanja u sektoru i trasirali pravce u kojima treba dalje raditi kako bi poboljšanja bila sustavna i dugoročna. Ipak, pojedini projekti su rezultirali infrastrukturom i uslugama koje nisu financijski održivi i time ukazali na potrebne reforme sektora vodnih usluga u FBiH.


Unapređenjе vodnih usluga u FBiH


Unapređenje sektora vodnih usluga podrazumijeva provedbu niza aktivnosti neophodnih u izgradnji i unapređenju institucija, infrastrukture i stvaranje uvjeta za poboljšano pružanje održivih vodnih usluga u lokalnim zajednicama.
Pred nadležnim institucijama u BiH/FBiH je reformski proces koji zahtijeva usklađen regulatorni okvir, funkcionalan institucionalni okvir (putem reorganizacije postojećih ili uspostave novih struktura), kao i kontrolirane financijske tokove. U cilju definiranja aktivnosti i mjera potrebnih u reformi sektora vodnih usluga Vlada FBiH je naložila formiranje Interresorne radne grupe sa zadatkom izrade Programa za unapređenje vodnih usluga u FBiH i korišćenje najavljene financijske i tehničke potpore. Uz potporu eksperata međunarodnih razvojnih partnera Radna grupa je izvršila:
- preliminarnu procjenu nedostataka u postojećem regulatornom okviru sektora (zakoni, podzakonski akti, uredbe, odluke i dr.) koji su doveli do navedenih glavnih izazova i predložila odgovarajuća rješenja za unapređenje postojećih i/ili izradu novih propisa. Pri tome je uzeto u obzir da takve promjene ne samo trebaju omogućiti, već moraju i praktično stvoriti potrebne preduvjete (postupci, tijela/institucije) te definirati pojedinačne odgovornosti kao i eventualne posljedice zbog neispunjavanja propisanih odgovornosti (nadgledanje uspostavljenog sustava mjerenja uz odabir ključnih indikatora učinka),
- procjenu postojanja odgovarajućih tijela ili institucija, kapaciteta i nedostataka kako bi se predložila najefikasnija rješenja za prevladavanje utvrđenih nedostataka. Pri tome je uzela u obzir da već postoji visoka razina zaposlenosti u javnom sektoru koja nije na adekvatan način iskorišćena čime se narušavaju princip efikasnosti i efektivnosti. Stoga je restrukturiranje postojećih i izgradnja kvalitetnih kapaciteta za nove nadležnosti imalo izuzetno visok prioritet kod svakog novog zapošljavanja,
- procjenu nedostataka u postojećem financiranju i održavanju procesa, kao i potrebnih sektorskih ulaganja (od strane jedinica lokalne samouprave koristeći lokalne proračune, zajmove ili grantove koje pružaju međunarodne financijske institucije, kantonalni ili entitetski fondovi i sl.) i predložila najefikasnije modele za prevladavanje takvih nedostataka.
Unapređenje ili reforma sektora vodnih usluga podrazumijeva niz aktivnosti koje se mogu definirati kao aktivnosti koje se odnose na:
A. Regulatorni okvir u sektoru vodnih usluga - sa zadatkom da se predloži poboljšanje postojećih propisa i/ili donošenje dodatnih propisa (npr. usvojiti novi Zakon o vodnim uslugama, ili poboljšati postojeći Zakon o komunalnim djelatnostima, na odgovarajućoj administrativnoj razini), kao i najučinkovitiji postupak za prevladavanje nedostataka kapaciteta potrebnih tijela ili institucija za provođenje svih potrebnih aktivnosti,
B. Institucionalni okvir za operativnu održivost vodnih usluga - procijeniti nedostatke u postojanju ili u kapacitetima potrebnih tijela ili institucija za provođenje svih potrebnih odgovornosti i predložiti najučinkovitiji postupak za prevladavanje takvih nedostataka,
C. Okvir za financiranje u sektoru vodnih usluga - kojim se procjenjuju nedostatci u postojećem financiranju rada i održavanja vodovodnih sustava i potrebno ulaganje (od strane lokalnih samouprava koristeći lokalne proračune, zajmove ili potpore koje pružaju međunarodne financijske institucije, kantonalni ili entitetski fondovi za takva ulaganja i dr.).
Na pitanje financiranja djelomično će se odgovoriti preporučenom Metodologijom utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u FBiH, čija će se primjena zagovarati na nižim razinama vlasti u FBiH, na odgovarajući način.
Pored toga, navedeno će implicirati uspostavu novih postupaka za provjeru pokrivanja operativnih troškova novih investicija (kako bi se izbjegle/odgodile investicije koje građani lokalne zajednice još uvijek ne mogu u potpunosti financirati), s ciljem provođenja postupaka provjere da li su proračuni jedinica lokalne samouprave u potpunosti obuhvatili i potrebe lokalnih ulaganja u ovom segmentu, da li su tarife prilagođene graničnim troškovima vezanim za nova ulaganja i dr. Iako je ova financijska komponenta zapravo uključena u zakonske i institucionalne reforme, treba je posebno naglasiti jer ima potencijalno vrlo visok utjecaj na održivost i efikasnost velikih investicija koje se očekuju u bliskoj budućnosti, na putu BiH prema EU.
Nakon što se izradi Program podrške financiranju i praćenju provedbe projekata komunalne infrastrukture, bit će potrebno analizirati i utvrditi moguće izvore budućeg financiranja koji bi bili usmjereni za su/financiranje investicijskih projekata u sektoru vodoopskrbe, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda (npr. putem financijskih mehanizama za sektor voda i sl.). Nova infrastruktura kao i rekonstrukcija postojeće traži vrlo velika ulaganja, tako da oslanjanje samo na financijske mogućnosti lokalnih zajednica i KP neće dati očekivane rezultate bez dodatne potpore. Ova potpora sada uglavnom dolazi iz međunarodnih kreditnih i grant sredstava, ali bi u cilju ubrzanja i održivosti investicija u ovom sektoru bilo neophodno analizirati i mogućnosti drugih izvora financiranja za kontinuiranu potporu jedinicama lokalne samouprave, što će biti moguće jedino nakon izrade Programa podrške financiranju i praćenju provedbe projekata komunalne infrastrukture.
Financijska potpora Vlade FBiH bila bi usmjerena za infrastrukturne projekte u sektoru vodnih usluga. FMPVŠ bi provodilo procedure izbora prema odabranim kriterijima za sve aplikacije koje bi dostavljale lokalne zajednice.


Program za unapređenje vodnih usluga


Radna grupa je izradila Program za unapređenje vodnih usluga u FBiH i korištenje najavljene financijsko - tehničke potpore koji sadrži:
- Kratak opis aktivnosti koje će se provesti;
- Precizno utvrđivanje odgovornosti institucija odnosno organizacija, čije glavne odgovorne osobe imaju obvezu definirati podaktivnosti i provedbeni tim;
- Rok za provođenje aktivnosti (krajnji rok i rokove za postizanje specifičnih ciljeva);
- Kratku procjenu rizika za provedbu aktivnosti, uz mjere za minimiziranje;
- Definiranje očekivanih rezultata, kao i indikatora i međurezultata koji omogućavaju praćenje napretka;
- Rezervni plan (alternativno uz prenošenje odgovornosti, ako isto nije ispunjeno);
- Kratki uvid u potrebna procijenjena financijska sredstva za provedbu aktivnosti;
- Obrazloženje prijedloga aktivnosti.
Cilj Programa je definiranje aktivnosti koje će rezultirati otklanjanjem nedostataka na svim razinama vlasti u FBiH/BiH radi unapređenja oblasti vodnih usluga, pružanja potpore reformi sektora vodnih usluga i rada KP, te dostizanje održivosti vodnih usluga i usklađivanje kvaliteta vodnih usluga sa standardima EU.
Organi i institucije nadležne za provođenje aktivnosti iz Programa dužni su sudjelovati i izvješćivati Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o provođenju Programa. Federalno ministarstvo će sa Agencijom za vodno područje rijeke Save Sarajevo i Agencijom za vodno područje Jadranskog mora Mostar uz potporu međunarodnih partnera pratiti realizaciju aktivnosti iz Programa.
Posebno se napominje da je Program rađen u suradnji sa Gender centrom FBiH i sve predložene buduće izmjene i dopune regulatornog okvira će se uskladiti i sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 32/10), (u daljnjem tekstu: ZORS BiH), kao što su i sve aktivnosti programa uzele u obzir i poštovanje rodne ravnopravnosti građana.
Aktivnosti A1-A6, zatim B1-B2, C1 i D1-D2 prepoznate su kao kratkoročni prioriteti, odnosno aktivnosti koje se započinju žurno, a najkasnije u roku od jedne godine.
Aktivnosti A7-A10, B3, te D3-D4 utvrđene su kao srednjoročni prioritet, odnosno aktivnosti koje se započinju i provode u roku od dvije do pet godina.
Aktivnosti D5 i D6 imaju dugoročni prioritet, odnosno započinju i provode se u roku od pet i više godina, s tim što će se za aktivnost D5 već u toku prve godine provedbe programa izraditi detaljne smjernice za provedbu procedure provjere priuštivosti putem ankete o prihodima i troškovima domaćinstava na razini JLS.
Za aktivnosti A11-A12 i C2-C4 nije određen prioritet za njihovu realizaciju.

2 Aktivnosti koje se odnose na regulatorni okvir

 

Oznaka

Aktivnost

Nadležnost

Vremenski okvir

Procjena rizika

Očekivani rezultat

Među-rezultati sa rokovima i indikatorima praćenja

Rezervni plan

Potrebna sredstva (+izvor)

A1

Usvajanje akta o metodologiji utvrđivanja najniže temeljne cijene vodnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine (Metodologija)

Vlada FBiH

FMPVŠ

0+6 mjeseci

Izazovi koje treba prevladati na putu usvajanja akta o metodologiji od strane Vlade FBiH u pogledu usuglašavanja sa svim relevantnim akterima na koje se akt odnosi, a nastoji se umanjiti potporom IFI za reforme sektora

Usvojen akt o Metodologiji i njena provedba

-

-

Osigurana tehnička potpora MEG II Projekta, nema predviđenog financijskog troška iz Proračuna FBiH

Obrazloženje:

Radna grupa formirana krajem 2018. godine, sačinjena od predstavnika FMPVŠ, SOG FBiH, UPKG FBiH, AVP rijeke Save, AVP Jadranskog mora, FMOiT izradila je Uredbu o metodologiji. Ova Uredba je izrađena sukladno svim propisanim procedurama, uključujući javnu raspravu (https://fmpvs.gov.ba/2020/10/19/javna-rasprava-nacrt-uredbe-o-metodologiji-utvrdjivanja-najnize-osnovne-cijene-vodnih-usluga/). U javnoj raspravi su sudjelovale zainteresirane institucije (na svim razinama u FBiH, uključujući i institucije čiji su predstavnici bili članovi ove Radne grupe). Nakon provedene procedure tekst Uredbe je usuglašen i pripremljen za upućivanje Vladi FBiH na razmatranje i usvajanje. Međutim, zbog zahtjeva pojedinih aktera iz ovog procesa odlučeno je da se Metodologija uputi Vladi FBiH u drugoj prilagođenoj formi kojom bi se preporučila kantonima, odnosno jedinicama lokalne samouprave njena praktična primjena (uključujući i izmjene potrebnih zakonskih, odnosno podzakonskih akata).

A2

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH

Parlament FBiH

Vlada FBiH

FMPVŠ

0 + 9 mjeseci

Visok rizik sporog razmatranja i usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama u Parlamentu FBiH, aktivirati rezervni plan u slučaju neuspjeha u prva četiri mjeseca

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH stupio na snagu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH uvršten na Dnevni red Parlamenta FBiH u roku od četiri mjeseca – po potrebi aktivirati rezervni plan

Razmotriti alternativne opcije koje bi se odnosile na opciju provođenja odvojenog procesa izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH koji bi se uputio u Parlament FBiH prema odgovarajućoj proceduri

Nema predviđenog financijskog troška iz Proračuna FBiH

Obrazloženje:

Vlada FBiH na svojoj 132. sjednici, održanoj 14.12.2017. godine na prijedlog FMPVŠ kao obrađivača utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopuna Zakona o vodama$$$U izmjenama ZoV-a koje su u proceduri navedeno je sljedeće:

Član 28b. Naknada troškova za vodne usluge

1)                    Naknadom troškova za vodne usluge, uključujući troškove zaštite okoliša i troškove resursa, sukladno ekonomskoj analizi iz članka 29. stavak (2) ovog zakona, i posebno sukladno principu „zagađivač plaća" i „korisnik plaća", osigurava se: 

a)                     da politika cijena vode predstavlja odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodu racionalno i da time doprinesu ostvarenju okolišnih ciljeva iz ovog zakona;

b)                    da odgovarajuće učešće korisnika vode namijenjene za industriju, domaćinstva i poljoprivredu, u naknadi troškova vodnih usluga, uzima u obzir socijalne, okolišne i gospodarske efekte naknade, kao i geografske i klimatske uvjete.

2)                    U planu upravljanja vodama iz članka 25. ovog Zakona daje se prikaz planiranih koraka za primjenu odredbi stavka (1) ovog članka koji će doprinijeti postizanju okolišnih ciljeva iz ovog zakona, kao i o učešću različitih vidova korištenja vode u naknadi troškova za vodne usluge.

3)                    Odredbe ovog članka nisu smetnja za financiranje preventivnih ili mjera za oporavak, radi postizanja ciljeva ovog zakona.

4)                    Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i federalnog ministra nadležnog za okoliš donosi uredbu o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga.

Pojašnjenje: Radi ujednačavanja prakse i pravnog okvira za vodne usluge (opskrba vodom i kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda) na razini Federacije BiH, propisati donošenje jedinstvene metodologije za obračun tarifa za vodne usluge na razini Federacije BIH i  parametara za utvrđivanje najnižih cijena vodnih usluga na razini kantona, pri čemu konačnu cijenu vodne usluge za svoj vodovodni sustav donosi jedinica lokalne samouprave, sa  krajnjim ciljem postepenog osiguranja zaštite voda od zagađenja urbanim otpadnim vodama i od prekomjernog iscrpljivanja, te ispunjavanja zahtjeva iz vodno-komunalnih direktiva EU u ovom segmentu što je preduvjet za korištenje EU fondova.$$$ i proslijedila ga 15.12.2017. godine Parlamentu FBiH radi razmatranja i usvajanja. Ovaj Nacrt sadrži prijedloge izmjena i dopuna značajnog broja članaka važećeg Zakona o vodama FBiH. Ipak do dana izrade ovog Programa nije razmatran od strane Doma naroda Parlamenta FBiH, niti je poznato kada bi se to moglo desiti.

Postoji realan rizik da se ova aktivnost ne dovrši uspješno u skorije vrijeme. U slučaju da se u narednom razdoblju od četiri mjeseca ova aktivnost ne realizira:

A3

Izraditi prednacrt Zakona o vodnim uslugama FBiH, provesti odgovarajuće procedure do njegovog konačnog usvajanja u Parlamentu FBiH

Parlament FBiH

Vlada FBiH

FMPVŠ

0+48 mjeseci

Eventualno spor proces usvajanja u Parlamentu FBiH nacrta/prijedloga Zakona o vodnim uslugama FBiH

Izrađen/usvojen nacrt/prijedlog Zakona o vodnim uslugama

Prednacrt Zakona o vodnim uslugama FBiH 0+12 mjeseci

 

Osigurana tehnička potpora MEG II Projekta, financijski trošak aktivnosti se odnosi samo na rad eventualnog radnog tijela koje bi se oformilo za realizaciju ove aktivnosti

Obrazloženje:

Izrada Zakona o vodnim uslugama FBiH, koji bi integrirao postojeća i očekivana pitanja pružanja vodnih usluga, se smatra najboljim i integriranim odgovorom na izazove potrebnih reformi sektora. Ovaj Zakon bi također integrirao odgovore na pitanja tarifne metodologije, ugovora o pružanju javnih usluga odnosno direktnih nadležnosti i odgovornosti JLS i KP u pružanju vodnih usluga, nadležnosti i odgovornosti za subvencioniranje svih potrebnih troškova za plaćanje ovih usluga, nadležnosti i odgovornosti za puno evidentiranje komunalne infrastrukture, proračun amortizacije iste, te izdvajanje iznosa po tom osnovu za potrebne redovne zamjene infrastrukture i druga neophodna pitanja, koja se odnose na oblast vodnih usluga. Preduvjet za realizaciju ove aktivnosti je utvrđivanje obrađivača sukladno nadležnostima za oblast vodnih usluga u FBiH.

A4

Pokrenuti aktivnosti za izmjenu Zakona o javnim poduzećima i/ili Zakona o gospodarskim društvima FBiH

FMPVŠ + UPKG FBiH

Federalno ministarstvo energije, industrije i rudarstva

Odmah nakon usvajanja ovog Programa

Spremnost za izradu zakona o izmjenama i dopunama navedenih zakona

Precizno uređeno knjiženje vodno-komunalne infrastrukture

 

 

Osigurana tehnička potpora MEG II Projekta, nema dodatnog troška iz Proračuna FBiH

Obrazloženje:

Izmjene ovih zakona su potrebne da se olakša i preciznije uredi knjiženje stalnih sredstava koja se koriste za pružanje vodnih usluga, kao i preciznije uredi dokapitalizacija vodovodnih poduzeća. Postojeće stanje je činjenica da se značajan dio komunalne infrastrukture koja je u funkciji pružanja vodnih usluga sada ne vodi u knjigama stalnih sredstava, čime je izbjegnut zakonom propisan obračun amortizacije. Posljedica je nepostojanje dovoljnih financijskih sredstava, koja se zapravo prikupljaju po osnovu obračunate amortizacije, za redovnu sanaciju i zamjenu infrastrukture, koja stoga vremenom propada i uzrokuje visoke postotke neprihodovane vode i stoga i neopravdane visoke troškove crpljenja i distribucije vode, prekide u opskrbi vodom, kao i umanjenje kvalitete vode (potencijalni rizik po javno zdravlje). Zato je veoma važno jasno prepoznati problem cjelovitog evidentiranja stalnih sredstava koja se koriste za pružanje vodnih usluga i zakonski riješiti i propisati obvezujuće postupke.

A5

Inicirati izmjenu članka 20. Zakona o PDV-u BiH

Parlamentarna skupština BiH

FMF

Odmah nakon usvajanja ovog Programa

Visok rizik sporog razmatranja i usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u u Parlamentarnoj skupštini BiH

Jasno je naznačeno da se posebne vodne naknade ne uključuju u osnovicu za obračun PDV-a

Potrebno je izvršiti samo dopunu jednog članka Zakona o PDV-u BiH

Prestanak prinudne naplate istih od strane UIO BiH

Pokretanje nadležnih sudskih postupaka

Nema dodatnog troška iz Proračuna FBiH

Obrazloženje: UIO BiH svojim obavještenjem od 09.12.2005. godine UPKG FBiH dala upute da se ne vrši obračun PDV na PVN. Međutim posljednjih godina vrši se retroaktivan obračun istog sa obračunom zateznih kamata, kao i kazni za poduzeća i odgovorne osobe. Dana 22.08.2019. godine Vlada FBiH svojim Zaključkom zadužila Federalno ministarstvo financija i Poreznu upravu FBiH da osiguraju da se u sklopu tekuće izmjene Zakona o PDV-u izvrši preciziranje članka 20. Zakona o PDV-u u smislu izuzeća KP od plaćanja PDV-a od prikupljenih sredstava PVN-a. Do navedenih izmjena članka 20. Zakona o PDV-u BiH još nikad nije došlo, a UIO BiH svojim aktom od 21.03.2019. godine obavijestila UPKG FBiH i Udruženje vodovoda RS da će kao svoj konačan stav primjenjivati drugostupanjsko rješenje kao konačan akt UIO BiH, odnosno da će u osnovicu za obračun PDV-a uključivati i PVN. Ovakvi stavovi UIO BiH stvorilo je nedoumice kod poduzeća, jer neki vrše obračun PDV-a na PVN, dok drugi to i dalje ne rade. Poduzeća gdje je bila kontrola morala su da plate retroaktivno "Utvrđene" obveze PDV-a na PVN, kao i zatezne kamate i kazne ( da li dobrovoljno ili prisilnom naplatom ), a neka od njih su pokrenula sudske postupke.

A6

Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavama BiH

Parlamentarna skupština BiH

UPKG FBiH putem Vlade FBiH i AJN urgira za usvajanje već postojećeg prijedloga

Odmah nakon usvajanja ovog Programa

Rizik sporog razmatranja i/ili neusvajanja novog Zakona o javnim nabavama BiH

Usvojene izmjene i dopune Zakona o javnim nabavama BiH

Prijedlog upućen od strane Vijeća ministara BiH u žurnu proceduru 16.03.2021. godine

 

Nema dodatnog troška iz Proračuna FBiH

Obrazloženje:

Aktivnost izmjene i dopune Zakona o javnim nabavama BiH u članku 10.c. je već u tijeku, dodatno se traži samo monitoring i izvješćivanje o rezultatima ove aktivnosti.

A7

Sukladno aktu o Metodologiji utvrđivanja najniže temeljne cijene vodnih usluga u FBiH pokrenuti aktivnosti na zagovaranju izrade novih ili usuglašavanju postojećih kantonalnih propisa o komunalnim djelatnostima

Nadležna kantonalna ministarstva za poslove komunalne djelatnosti, vlade i skupštine kantona

A1+12

 

Usuglašeni kantonalni propisi stupili na snagu

 

 

Osigurana tehnička potpora MEG II Projekta, financijski trošak aktivnosti se odnosi samo na rad eventualnih kantonalnih radnih tijela koja bi se oformila za ovaj zadatak

Obrazloženje:

Kantoni trebaju u roku od jedne godine od dana usvajanja akta o metodologiji, pokrenuti aktivnosti na usklađivanju zakona o komunalnim djelatnostima i drugih akata.

A8

Uspostava nadležnog tijela utvrđenog Metodologijom, te uspostava regulatornog mehanizma za potporu provedbe Metodologije kroz financiranje JLS/KP (koji pristupe reformi) iz vodnih naknada kantona

Kantonalne skupštine

Kantonalne vlade

Kantonalna ministarstva nadležna za poslove komunalne djelatnosti

A4+6

 

Regulatorna tijela uspostavljena i nadziru provedbu akta

 

Do uspostave nadležnog tijela, mišljenje može dati neovisna Komisija kantona, ili neovisna revizorska kuća

Osigurana tehnička potpora MEG II Projekta, članove tijela delegirati iz javnog sektora (uz predviđanje izvora sredstava)

Obrazloženje:

Kantoni trebaju najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu usklađenih zakona o komunalnim djelatnostima i drugih akata uspostaviti nadležno tijelo i postupak za utvrđivanje cijena vodnih usluga. Očekuje sa da će kantoni trebati potporu u ovim procesima, koju će pružiti MEG II Projekat.

A9

Analiza učinkovitosti i prilagođenosti postojećih odluka o vodoopskrbi JLS (uključujući i odluke o odvodnji otpadnih voda), uz pripremu smjernica i modela novih odluka.

JLS, SOG FBiH

Šefovi organizacijskih jedinica u JLS nadležnih za komunalne poslove

A1+12

Rizik nekvalitetnih odluka o novim investicijama u infrastrukturu vodnih usluga, koje nisu zasnovane na temeljnim procjenama potreba i budućih operativnih i troškova investicijskog održavanja

Ograničen pristup javnim i financijskim sredstvima IFI onima koji nemaju adekvatne odluke

 

 

Eventualno trošak za rad radnog tijela za realizaciju ove aktivnosti na razini JLS

Obrazloženje:

Dalja financijska i tehnička potpora razvoju sektora vodnih usluga u FBiH je u potpunosti ovisna o uspješnosti prethodnih investicija. Stoga je posebnu pažnju potrebno posvetiti procjeni budućih operativnih i troškova investicijskog održavanja za potencijalne nove investicije u infrastrukturu vodnih usluga. Važan dio takve provjere je analiza učinkovitosti postojećih odluka o vodoopskrbi JLS i prilagođenosti tekućim potrebama JLS. Aktivnost će rezultirati i izradom smjernica i nacrta odluke, koji bi pomogli kvalitetnijoj provedbi ove aktivnosti od strane JLS. Očekuje se da će SOG FBiH promovirati aktivnost u JLS, te podržati obuke za provedbu ovakvih analiza.

A10

Izraditi prijedlog koncentriranja nadležnosti za vodne usluge u FBiH

Aktivnost je neposredno povezana sa A3

FMPVŠ + FMOiT

Paralelno sa A3

Neophodno u izradi prijedloga zakona imati u vidu postojeći raspored kapaciteta u ministarstvima i nadležnim javnim institucijama

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim i kantonalnim ministarstvima

Prethodna procjena interesa u FMPVŠ i FMOiT

 

Osigurana tehnička potpora MEG II Projekta. Eventualno trošak za rad radnog tijela za realizaciju ove aktivnosti

Obrazloženje:

Zbog postojeće organizacije i nadležnosti za vodne usluge na različitim razinama vlasti u FBiH, može se predložiti objedinjavanje poslova iz oblasti voda i dijela vodnih usluga iz FMPVŠ, poslova iz oblasti okoliša iz FMOiT i preostalog dijela poslova vodnih usluga iz FMPU – sada su ti poslovi locirani u tri ministarstva na federalnom i u po dva ministarstva na kantonalnoj razini (ukupno 23 ministarstva nadležna za ovu problematiku), u po jedan resor na kantonalnoj razini i federalnoj razini što bi svelo ove poslove u 11 organa, a što bi bilo značajno za koncentriranje i efikasnije korištenje kapaciteta. Ova reorganizacija osigurava se izmjenama i dopunama zakona o federalnim i kantonalnim ministarstvima.

U Zakonu o vodnim uslugama FBiH kao lex specialis propisu za ovu oblast propisat će se obveza usuglašavanja odgovarajućih zakona koji se odnose na nadležnost federalnih, odnosno kantonalnih ministarstava i drugih institucija.

A11

Usuglasiti zakone o vodama kantona sa izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH (ukoliko se realizira A2)

Kantonalna, ministarstva nadležna za sektor voda, vlade i skupštine kantona

A2+12 mjeseci

Aktivnost potrebna samo u slučaju da se usvojene izmjene i dopune ZoV FBiH odnose na sektor vodnih usluga

Usuglašeni kantonalni zakoni o vodama stupili na snagu

 

 

Osigurana tehnička potpora MEG II Projekta, nema dodatnog troška iz Proračuna FBiH
<p style="margin: 0cm; font-size: 11pt; font-family:

3 Aktivnosti koje se odnose na Institucionalni okvir za operativnu održivost vodnih usluga

 

Oznaka

Aktivnost

Nadležnost

Vremenski okvir

Procjena rizika

Očekivani rezultat

Međurezultati sa rokovima i indikatorima praćenja

Rezervni plan

Potrebna sredstva (+izvor)

B1

Uspostaviti i održavati dobru/kontinuiranu razmjenu podataka i zaživljavanje CISV-a, formirati jedinstven benchmarking za KP sa definisanim podacima koji se prikupljaju i ključnim pokazateljima učinka (KPI) koji se računaju

AVP su vodeće institucije za izgradnju softverske platforme, za izgradnju modula komunalne infrastrukture (KI), u okviru postojećeg ISV-a. Kantoni, JLS i KP nadležni za pripremu i unos podataka

0+6 mjeseci za formiranje benchmarkinga za KP, zatim kontinuirana aktivnost

Potrebno odabrati relevantan i dobro pojašnjen skup podataka koje KP dostavljaju, izbjeći višestruka izvještavanja

Postoji rizik da se podaci neće dostavljati ako KP-ima to nije zakonska obaveza (materija za FBiH Zakon o vodnim uslugama)

Funkcionalan benchmarking za KP, koji će omogućiti kvalitetnije i efikasnije finansiranje u sektoru

Napravljena platforma za prihvat i prikaz podataka u AVP, odabrani podaci koji se prikupljaju i formule obračuna KPI u toku 2022.

-

Očekuje se vodstvo i stručna i finansijska podrška Svjetske banke u uspostavi sistema

Obrazloženje:

Benchmarking za KP ima za cilj poticanje efikasnijeg rada, nadzora nad rezultatima mjera za unapređenje, provođenje programa finansiranja zasnovanog na postignutim rezultatima. Benchmarking je od velikog značaja za funkcionisanje budućih regulatornih tijela, kao i za donošenje odluka o upravljanju na nivou JLS i KP.

Zaključkom Vlade Federacije BiH broj: 1786/2016 od 22.09.2016. godine zadužene su AVP i FZO da pokrenu aktivnosti na izgradnji Centralnog informacionog sistema voda (CISV) u cilju: obezbjeđenja platforme za unos prikupljenih podataka od strane nadležnih institucija, praćenja provođenja planova po pojedinim vodnim direktivama, praćenja ispunjavanja uslova preuzetih propisa EU i izvještavanja o stepenu transpozicije i implementacije vodnih direktiva. U skladu sa zaključkom Vlade FBiH aktivnosti na izgradnji sistema su završene. AVP su održali radionice/obuke svih prijavljenih predstavnika općina/gradova i predstavnika KP nadležnih za vodovod i kanalizaciju i za obuku i unos podataka u CISV - Modul KI-a (Komunalna infrastruktura).

Iskustva stečena u radu sa KP u BiH upućuju na to da uposlenici i menadžment većinom još uvijek ne prepoznaju prednosti benchmarkinga kao alata za donošenje informiranih odluka. Za uspješno provođenje predložene aktivnosti je neophodno ojačati kapacitete i prikazati benchmarking kao pomoć za unapređenje poslovanja, a ne (prioritetno) kao obavezu. U okviru aktivnosti će se izvršiti procjena kapaciteta za provođenje benchmarkinga (tehničkih i ljudskih) te će se dati prijedlozi za prevazilaženje izazova koji su identificirani. Benchmarking je alat za donošenje informiranih odluka, a iste je moguće donositi samo na bazi validnih podataka i indikatora. U okviru ove aktivnosti provest će se i promocija dobrih praksi vodovoda iz regiona i BiH vodovoda koji već duži period koriste benchmarking u okviru svog poslovanja, kako bi se i ostala preduzeća potaknula na primjenu istog. U toj promociji bi se posebno angažovali UPKP FBiH i SOG FBiH.

U prethodnom periodu je WB projekt za podunavski sliv organizovao prikupljanje i predstavljanje odabranog skupa indikatora uspješnosti u kojem je sudjelovao i veći broj KP iz FBiH, a nedavno su i AVP pripremile softverske platforme za prikupljanje i predstavljanje podataka o radu KP. Svakako je potrebno osigurati transfer već prikupljenih podataka iz sistema podunavskog sliva u novi informacioni sistem kojim upravljaju AVP i tako izbjeći ponovni unos svih podataka, a potrebno je i za one JLS i KP koje su sudjelovale u prvoj fazi MEG projekta pripremiti softversku rutinu koja će moći izvršiti ekstrakciju podataka prikupljenih u XLS datotekama i formatirati ih za automatski unos u benchmarking sistem kojim upravljaju AVP.

Puna funkcionalnost uspostavljenog CISV-a zavisit će prvenstveno od unosa podataka sa kojim raspolažu kantoni, JLS i njihove nadležne službe i KP. Podaci koje je potrebno unijeti se odnose na ekonomsko-tehničke podatke i kapitalne investicije u razvoj: javni vodovodni i kanalizacioni sistemi, tretmani urbanih otpadnih voda, kao i benchmarking javnih preduzeća (indikatore uspješnosti operatora), lokalnih vodovoda (za sva izvorišta koja po DWD-u snabdijevaju naselja preko 50 stanovnika), kanalizacije i tretmana otpadnih voda. Pri izboru praćenih KPI će se posebno voditi računa o uključivanju globalnih indikatora UN Agende 2030, a koji se mogu odnositi na pružanje vodnih usluga.

Ukoliko JLS smatra da ne mogu sami unositi podatke te im je pri unosu podataka potrebna pomoć, mogu naći drugo rješenje te svoj pristup CISV-u ustupiti konsultantu ili npr. ovlastiti SOG FBiH za unos njihovih podataka.

AVP ove podatke pohranjuje u modul komunalna infrastruktura (KI) i omogućava javni pristup (napraviti protokol kojim će se definisati ko može gledati unesene podatke, ili da svi podaci budu javno dostupni – ovo mora biti odluka kantona, JLS i KP kao vlasnika unesenih podatka).

Kantonalna ministarstva nadležna za poslove vodoprivrede i KP će, uz podršku SOG-a FBiH i UPKP-a FBiH, uspostaviti sistem za prikupljanje podataka i praćenje indikatora poslovanja vodovodnih preduzeća sa jasno definisanim mjerljivim pokazateljima napretka, te planom mjera za poboljšanje poslovanja sa vremenskim okvirom. Ista će biti nadležna da, u saradnji sa SOG FBiH, vrše kontinuirano praćenje i izvještavanje napretka na osnovu usvojenih indikatora. AVP su vodeće institucije za uspostavu modula Komunalna infrastruktura (KI) u okviru postojećeg ISV (postojeća baza podataka i web aplikacija). Prikupljanje podataka i obračun vrijednosti indikatora se vrše od nadležnih institucija.

Prikupljeni podaci trebaju uključiti i zvaničan broj stanovnika po naseljenim mjestima i procjene demografskih promjena broja stanovnika za dugoročni planski period, kako bi sektorske studije imale polaznu osnovu. Posebno voditi računa o realnoj procjeni broja stanovnika u planskom periodu (povećanja ili smanjenja). Ovi podaci se prikupljaju u zasebno određenim vremenskim periodima (npr. godišnje).

B2

Izrada smjernica razvoja i unapređenja vodnih usluga, posebno sa stanovišta isplativosti, te izrada master planova razvoja sistema vodnih usluga sa optimalnim rješenjima za svaku JLS

FMPVŠ (Sektor voda i PMU)

Podrška SOG FBiH i UPKP FBiH

Za master planove JLS vode aktivnost, uz podršku kantona i FMPVŠ (PMU)

0+15 mjeseci

Aktivnost provoditi paralelno sa izradom Zakona o vodnim uslugama ili izmjenama postojećih sektorskih regulativa

Smjernice za procedure provjere isplativosti novih investicija

Template master plana razvoja sistema vodnih usluga sa optimalnim rješenjima za JLS

Prepoznati investicijski prioriteti, kao i ukupan finansijski potencijal za investicije u sektoru, a koji neće ugroziti priuštivost usluga

Nacrt smjernica do kraja 2022.godine

Pojedinačni master planovi JLS izrađeni prema vlastitim prioritetima

 

Koordinacija sa IPA 2018 projektom izrade Master plana aglomeracija u BiH

Za Master planove JLS procjenjuju trošak prema vlastitim potrebama, dio troška pokriti iz prikupljenih vodnih naknada

Obrazloženje:

JLS imaju direktnu nadležnost za osiguranje pružanja vodnih usluga svim svojim stanovnicima, uključujući i one u ruralnim područjima na njihovom području. Da bi im olakšali ovaj zadatak FMPVŠ (Sektor voda i PMU), uz savjetodavnu podršku AVP, će pripremiti smjernice razvoja i unapređenja vodnih usluga, a koje će sadržavati detaljno opisane procedure provjere isplativosti novih investicija (npr. kako provjeravati isplativost uključivanja novih/udaljenih naselja na centralni sistem), kako pristupiti rješavanju problema odvodnje i tretmana otpadnih voda malih naselja, kako analizirati posljedice mogućeg priključenja objekata sa značajno nižom ili višom kotom, kako efikasno upravljati zbrinjavanjem sadržaja septičkih jama ili zbrinjavanjem otpadnog mulja, i sl. SOG FBiH će kao institucija koja predstavlja sve JLS komentirati i usmjeravati sadržaj smjernica, te promovirati korištenje istih među svojim članicama. Sastavni dio smjernica će biti i obrazac master plana razvoja sistema vodnih usluga sa optimalnim rješenjima za JLS.

Da bi se dostigao cilj detaljne provjere i potreba i mogućnosti JLS, neophodno je prethodno pripremiti master plan razvoja sistema vodnih usluga sa optimalnim rješenjima za svaku JLS. Posebno je važno naglasiti potrebu prepoznavanja prioriteta i faznosti ulaganja, koji će biti u cijelosti usaglašeni sa finansijskim i kreditnim mogućnostima JLS-a. Pri tome investicioni, ali i operativni troškovi moraju biti što realnije određeni, te provedena analiza uticaja implementacije takve investicije na cijenu vodnih usluga i njihovu ukupnu priuštivost. Poželjno je izbjeći investicije koje bi uticale na povećanje cijena usluga do nivoa više od granice priuštivosti (4% ukupnih mjesečnih prihoda porodice za račun za vodu i kanalizaciju). Pri tome se svakako svi odnosni troškovi trebaju pokriti, pa ako bi se većom cijenom dostigla granica priuštivosti, razliku iznad te granice treba snositi JLS (iz vlastitog obračuna ili na drugi način koji JLS uspije provesti).

Prije kreiranja master planova će se uraditi procjena trenutnog stanja putem benchmarking analize i postojećih vrijednosti odabranih indikatora, zatim postaviti ciljeve za vrijednosti koje se žele dostići, te predložiti mjere i aktivnosti koje će dovesti do tih ciljeva. Kako bi se provjerila efikasnost implementacije mjera, pratit će se kontrola vrijednosti indikatora na godišnjem nivou.

Rješenja moraju biti u skladu sa dobrim tehničkim i dobrim međunarodnim praksama. Ove aktivnosti provode JLS prema vlastitim potrebama i uz stručnu podršku SOG FBiH (u smislu razmjene iskustava i najboljih praksi) i kantona, FMPVŠ (PMU) će po potrebi pojasniti detalje prethodno osiguranog template-a master plana razvoja sistema vodnih usluga sa optimalnim rješenjima za JLS.

B3

Pokrenuti inicijativu prema MVTEO BiH da se projekti ne mogu uključiti na SSPP listu ukoliko nije pripremljena analiza uticaja implementacije investicije na cijenu vodnih usluga

MVTEO BiH

FMPVŠ

FMOiT

AVP

SOG FBiH

Kantoni

FZO

BUDUĆI A1 + 3 mjeseca

Otpor JLS je rizik, ali je aktivnost potrebna da bi se izbjegle finansijski i/ili operativno neodržive investicije u sektoru

Eliminirani potencijalno nerealni planovi novih investicija u sektoru

 

 

Osigurana tehnička podrška MEG II Projekta, nema troška iz Budžeta FBiH

Obrazloženje:

Ova aktivnost za cilj ima filtriranje investicijskih projekata čija je analiza uticaja implementacije investicije na cijenu vodnih usluga jasno dokazala buduću održivost investicije, uz svakako puno pokrivanje operativnih i troškova investicijskog održavanja. Ranije način izbora projekata koji se mogu uključiti na SSPP listu nije sadržavao ovakav uslov. Ovim će se unaprijediti efikasnost svih novih investicija u sektoru. Sastavni dio ovog zadatka je i izrada prioritetne liste projekata iz sektora vodnih usluga, u skladu sa strateškim ciljem ovog sektora, u čemu će doprinos dati SOG FBiH i kantoni, kao i AVP sa stanovišta uticaja na kvalitet voda. FZO treba biti uključen radi provjere mogućnosti sufinansiranja.

 

 


4. Aktivnosti koje se odnose na okvir za finansiranje u sektoru vodnih usluga

 

Oznaka

Aktivnost

Nadležnost

Vremenski okvir

Procjena rizika

Očekivani rezultat

Međurezultati (milestones) sa rokovima i indikatorima praćenja

Rezervni plan

Potrebna sredstva (+izvor)

C1

Jačanje kapaciteta institucija na svim nivoima u FBiH, uključujući i KP, za apliciranje za sredstva i procedure implementacije projekata IFI, kao i za provođenje tenderskih procedura

FMPVŠ (Sektor voda i PMU) + AVP, JLS, SOG FBiH, UPKP FBiH, FZO, KP

Kontinuirana aktivnost

Potrebno povećati interes krajnjih korisnika za ovakve vrste finansiranja, te ojačati kapacitete za učinkovito apliciranje

Kvalitetnije apliciranje za sredstva IFI

Pratiti broj uspješnih aplikacija za pozive za projekte IFI

 

Provode ih postojeće institucije kao svoje redovne aktivnosti, uz podršku IFI i drugih zainteresiranih međunarodnih institucija

Obrazloženje:

Povremeno se pojavljuju aktivni finansijski programi podrške razvoju sektora vodnih usluga u FBiH (npr. WatSan, program WB, projekti EBRD i sl.), za koje je potrebno pripremiti kvalitetnu aplikaciju. Nedostatak kapaciteta, posebno na lokalnom nivou, za pripremu takvih aplikacija je i u ranijem periodu bio jedan od glavnih razloga sporog provođenja programa finansiranja i dužeg trajanja od očekivanog. Prepoznata niska učinkovitost apliciranja se može promijeniti nastavkom postojeće podrške u izradi aplikacija i provođenju procedura implementacije projekata JLS / KP od strane formirane jedinice PIU, ali i većim angažiranjem SOG FBiH koje mogu pripremiti dostupne primjere najbolje prakse (prilagođene potencijalnom izvoru finansiranja, obzirom na različitost procedura), u čemu podršku može dati i UPKP kao predstavnik KP koji su i krajnji korisnici infrastrukture izgrađene takvim sredstvima. FZO se treba uključiti u procese na sličan način kao i ranije, podrškom obično traženom vlastitom sufinansiranju takvih projekata. FMPVŠ će biti i prvi kontakt u komuniciranju sa međunarodnim finansijskim institucijama, koje bi mogle ponuditi takve programe finansiranja. Predlaže se da se formiraju stručni timovi (PIU) koji će se baviti isključivo pripremom tih prijedloga i njihovom implementacijom. Članovi PIU su stalni uposlenici JLS/KP, AVP pružaju tehničku podršku (ova aktivnost nije stalna i limitirana je aktivnostima i obimima posla koje AVP ima), ujedno jačajući kapacitet SOG FBiH i UPKP FBiH za veću buduću podršku ovih udruga svojim članicama.

Kada JLS / KP dobiju sredstava (iz međunarodnih finansijskih institucija ili lokalnih izvora finansiranja) za unapređenje infrastrukture za pružanje vodnih usluga, kao i kada sami osiguraju vlastita sredstava za takve svrhe, slijedi priprema kvalitetne tenderske dokumentacije i objava poziva javne nabavke. Često nedostatak kapaciteta na lokalnoj razini onemogućava dostizanje kvalitetnog opisa potrebnih tehničkih kriterija koje ponuđač treba zadovoljiti, ne treba isključiti niti mogućnost da se u pripremi tendera svjesno traže kriteriji koji su povoljniji za ciljanog ponuđača. Javne nabavke u sektoru se mogu provesti metodom najniže cijene kao i metodom najpovoljnije ponude, poželjno napraviti i smjernice za izradu matrica za ocjenjivanje postavljenih kriterija.

U okviru ove aktivnosti, provest će se i promocija dobrih praksi JLS i KP iz BiH koji imaju kvalitetne master planove, kako bi se i ostale JLS potaknula na izradu istih. U toj promociji bi se posebno angažirali SOG FBiH i UPKP FBiH.

C2

Periodična izrada pregleda realizacije projekata iz oblasti vodnih usluga, uz ažuriranje podataka o mogućim dodatnim izvorima finansiranja i sredstvima potrebnim za završetak projekata (u pregledu koristiti podatke PIMIS-a i kantona)

FMPVŠ (PMU)

Podrška AVP

Podrška FZO

KANTONI

FMF

MFiT BiH

Podrška SOG FBiH

Periodična aktivnost

Potrebno osigurati dobru koordinaciju i razmjenu svih podataka sudionika u aktivnosti

Ažurne informacije o potencijalnim novih izvorima finansiranja, kao i grant fondovima

FBiH program investicija u sektoru

Pratiti dostupnost i ažurnost informacija o dostupnim kreditima i grantovima

 

Tehnička podrška MEG II Projekta

Obrazloženje:

Periodično je potrebno ažurirati Program realizacije projekata iz oblasti vodnih usluga sa analizom mogućih izvora finansiranja, objediniti i učini javno dostupnima informacije o potencijalnim novim izvorima finansiranja, kao i grant fondovima (FMPVŠ vodi aktivnost, uz podršku AVP i FZO). Uloga SOG FBiH je u širenju svih informacija u svom članstvu, ka svakoj JLS. FMPVŠ će periodično ažurirati ekonomske analize potreba finansiranja u sektoru vodnih usluga u FBiH (uz podršku konsultanta).

C3

Izrada Programa podrške finansiranju projekata komunalne infrastrukture sa listom kapitalnih prioritetnih projekata

FMPVŠ

FMF

Kantoni

Vlada FBiH

Kontinuirana aktivnost

 

Program izrađen

Nakon toga pristupiti osiguranju sredstava za izgradnju komunalne infrastrukture zahtijevane na putu ka EU

Pratiti izdvajanja po ovom osnovu

 

Nema troška iz Budžeta FBiH

U toku izrade Programa FMPVŠ će u saradnji sa relevantnim institucijama i uz podršku međunarodnih organizacija izvršiti detaljniju analizu i predložiti moguće izvore finansiranja za njegovu realizaciju. Cilj je obezbjeđenje podrške JLS koja bi se isključivo namjenski koristila za investicijske projekte u sektoru vodosnabdijevanja i odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda. Nova infrastruktura, naročito postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda čija je izgradnja obaveza BiH na putu ka EU, kao i rekonstrukcija postojeće infrastrukture, zahtijeva kontinuirana ulaganja. Isključivo oslanjanje na mogućnosti JLS i KP neće dati očekivane rezultate. Kantonalna resorna ministarstva prate provođenje projekata na svom području i sudjeluju dodjelom sredstava iz prikupljenih vodnih naknada. SOG FBiH će predstavljajući primjere najboljih praksi JLS koje provode slične projekte raditi na zagovaranju njihove izrade i provođenja na područjima svih JLS u FBiH.

Prilikom odabira konkretnih prioritetnih projekata koji će se realizovati biće potrebno analizirati i indikatore odabrane prema specifičnostima projekta, a koji trebaju potvrditi neophodnost implementacije određenog projekta (npr. stepen pokrivenosti uslugom vodosnabdijevanja u slučaju projekata za proširenje mreže). Kako bi se provjerila efikasnost implementacije projektnih aktivnosti, preporučuje se redovna kontrola vrijednosti tih odabranih indikatora (učestalost kontrole zavisi od vrste projekta i ostvarenja međurezultata – milestones).

C4

Analiza uticaja provođenja EU direktiva u oblasti pružanja vodnih usluga koje su transponovane u propise u BiH

SOG FBiH

0+12 mjeseci

 

Procjena u kojoj mjeri provođenje direktiva implicira povećanje poslova KP i JLS i njihovih troškova

 

 

Podrška MEG II Projekta

Obrazloženje:

Potrebna je procjena u kojoj mjeri provođenje EU direktiva implicira povećanje poslova komunalnih preduzeća i JLS i njihovih troškova, te kako pokriti takve nove potrebe. Analiza uticaja provođenja EU direktiva u oblasti pružanja vodnih usluga koje na putu ka EU transponuje BiH se odnosi na moguće dodatne očekivane troškove JLS, ista može uključiti i eventualne rodne aspekte pružanja vodnih usluga u skladu sa zahtjevima UN Agende 2030, te drugih ratificiranih konvencija.

 

 

Oznaka

Aktivnost

Nadležnost

Vremenski okvir

Procjena rizika

Očekivani rezultat

Međurezultati (milestones) sa rokovima i indikatorima praćenja

Rezervni plan

Potrebna sredstva (+izvor)

D1

Pripremiti vodič za izradu studija izvodljivosti$$$Studije izvodljivosti se odnose na izgradnju ili proširenje vodovodnih i kanalizacijskih sistema odnosno gradnju vodne infrastrukture, kao i na projekte smanjenja gubitaka ili unapređenja energetske efikasnosti i sl. aktivnosti koje vode unapređenju vodnih usluga, sa posebnim osvrtom na finansijske aspekte (troškove gradnje, buduće operativne troškove, priuštivost za građane).$$$ gdje će se definisati sadržaj i metodologija izrade, te izvori podataka koji se moraju koristiti u izradi ovih studija

FMPVŠ (PMU)

0+12 mjeseci

Bez rizika

Vodič za izradu studija izvodljivosti koji će povećati kvalitet novih investicija

Nacrt vodiča nakon 6 mjeseci

 

Osigurana tehnička podrška MEG II Projekta, nema troška iz Budžeta FBiH

Obrazloženje:

Kvalitetne studije izvodljivosti su veoma važan alat za onemogućavanje dolaska do provedene investicije koja nije finansijski održiva. Jako je važno prije započinjanja postupka investiranja u novu komunalnu infrastrukturu (nekada i obnovu) provjeriti sve finansijske posljedice, osim visine same investicije i izvora finansiranja to se svakako odnosi i na kasnije operativne troškove, kao i troškove investicijskog održavanja. Vodič za izradu studija izvodljivosti gdje će se definisati sadržaj i metodologiju izrade, te izvori podataka koji se moraju koristiti u izradi, predstavlja pomoć JLS koje tek počinju razmatrati mogućnosti takvih investicija.

D2

Definisanje aktivnosti na izmjenama i dopunama (reinženjeringu) sistema ekonomskih instrumenata u sektoru voda

 

FMPVŠ

AVP

FFZO

Kantoni

Podrška SOG FBiH i UPKP FBiH

0+18 mjeseci

Rizik je moguća odbojnost ka redefinisanju visine i raspodjele vodnih naknada, potrebno detaljno pojašnjenje potreba koje određuju visinu i raspodjelu istih

Unapređen sistem vodnih naknada, efikasnije trošenje prikupljenih sredstava

Nacrt Odluke o visini vodnih naknada 0+10 mjeseci

Izmjene i dopune ZoV po osnovu preraspodjele vodnih naknada

 

Očekuje se tehnička podrška MEG II Projekta i WB

Obrazloženje:

Postojeći sistem prikupljanja i raspodjele vodnih naknada se ne ocjenjuje zadovoljavajućim, aktivnost je usmjerena ka redefinisanju visine vodnih naknada prema namjenama istih, načina prikupljanja i prosljeđivanja, kao i konačne raspodjele ka JLS i KP. Prilivi prikupljeni po osnovu naknada za zaštitu voda bi po svojoj namjeni, u dijelu koji se prosljeđuje kantonima, trebali bi biti transferisani ka JLS koje grade UPOV. Potrebno je i integrisati na nivou FBiH i učiniti javno dostupnima izvještaje o utrošku sredstava prikupljenih vodnih naknada na kantonalnom nivou. Aktivnost će voditi FMPVŠ, uz podršku i učešće AVP, FZO i predstavnika kantona, putem kojih se i koriste sredstva vodnih naknada. SOG FBiH i UPKP FBiH će biti konzultirani o visini i korištenju sredstava prikupljenih putem vodnih naknada.

D3

Izrada smjernica i vodiča za podršku u odabiru tehnologija tretmana urbanih otpadnih voda i obradu mulja, usklađenih sa zahtjevima o kvalitetu efluenta

FMPVŠ i FMOiT Podrška SOG FBiH

0+12 mjeseci, ažurirati periodično

Bez rizika

Vodič za podršku u odabiru tehnologija tretmana urbanih otpadnih voda i obradu mulja

Nacrt vodiča nakon 6 mjeseci

 

Osigurana tehnička podrška MEG II Projekta, nema drugog značajnijeg finansijskog troška aktivnosti

Obrazloženje:

Vodič će prije svega sadržavati savjete o troškovnim elementima, i to kako o investicijskim troškovima, tako i o kasnijim operativnim tako i o troškovima investicijskog održavanja za postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posebna pažnja će se ukazati i mogućnostima i odnosnim troškovima za različite metode zbrinjavanja mulja, za što još uvijek nema ni odgovarajuće regulative (koja pripada sektoru okoliša). Vodič neće prejudicirati prioritet niti predlagati konkretnu tehnologiju tretmana, naglasak je na troškovnim aspektima, a time i posljedicama po cijenu vodnih usluga. Aktivnost se može posmatrati i kao dio D1, ali zbog veoma velike visine očekivanih ulaganja u izgradnju UPOV u FBiH je potrebno zasebno je istaknuti. SOG FBiH će promovisati vodič među svojim članicama i pri izradi ponuditi primjere dobre prakse (vlastitih članica, ali i razmjenom iskustava sa SOG RS).

Tehničke uslove koje moraju ispunjavati već izgrađeni ili planirani tretmani urbanih otpadnih voda propisuju se vodnim aktima (prethodna vodna saglasnost, vodna saglasnost i vodna dozvola).

D4

Priprema smjernica za izradu poslovnih planova KP koji će definisati potrebni sadržaj, metodologiju izrade i podatke koji će se koristiti

Kantonalna ministarstva

FMPVŠ (PMU) prati provedbu

Podrška SOG FBiH i UPKP FBiH

0+9 mjeseci

Rizik je moguća odbojnost KP ka izradi poslovnih planova šireg formata od zadatog zakonima o preduzećima

Unapređen sistem planiranja u KP

Nacrt obrasca poslovnog plana za KP

 

Osigurana tehnička podrška MEG II Projekta, nema drugog značajnijeg finansijskog troška aktivnosti

Obrazloženje:

Smjernice za izradu poslovnih planova KP koji će definisati potreban sadržaj, metodologiju izrade i podatke koji će se koristiti će pomoći KP da planiraju i one aktivnosti koje do sada uglavnom nisu bile sastavni dijelovi postojećih poslovnih planova, kao što su planovi poboljšanja upravljanja neprihodovanom vodom, planovi unapređenja energetske efikasnosti, planovi optimizacije broja i kompetencija zaposlenih.

Energijska efikasnost često je zanemaren segment poslovanja, iako troškovi električne energije predstavljaju drugi po veličini trošak na nivou vodovodnog preduzeća (nakon troškova radne snage). Dodatno, u evropskim vodovodima je sve češća praksa proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, upotreba iste za vlastite potrebe i prodaja viška u mrežu, čime preduzeće značajno profitira. Smjernice za izradu poslovnih planova KP će uključiti ove teme (dodatno i u cilju jačanja svijesti o mogućnostima), te će predstaviti korake ocjene potencijala za iskorištavanje energije sunca (npr. instalacijom panela na krovove rezervoara) ili energije vode (ugradnjom cijevnih turbina za iskorištavanje viška pritiska u sistemu). Smjernice će također objasniti zakonsku proceduru koja se tiče dobivanja dozvole za proizvodnju i priključenje na elektroenergetsku mrežu.

Poslovni planovi trebaju i sadržavati vrijednosti ključnih indikatora uspješnosti poslovanja iz nekoliko prethodnih godina, kao i njihove ciljane/ projicirane vrijednosti za barem 3 naredne godine, što bi omogućilo praćenje provоđenje i uspješnosti plana, te njegovo redovno ažuriranje po potrebi. Pregled ovih vrijednosti i njihovih trendova će biti značajan alat za poboljšanje upravljanja u KP, kao i alat ocjene menadžmenta. Svi podaci koji se prikupljaju i prikazuju, gdje god je primjenjivo, će biti razvrstani po spolu, u skladu sa čl. 22. ZORS-a BiH. FMPVŠ (PMU) će voditi aktivnost, ali će ključne doprinose zapravo dati SOG FBiH i UPKP FBiH.

D5

Provođenje istraživanja prihoda domaćinstava na nivou JLS, radi provjere priuštivosti i izrada metodologije za proračun priuštivosti

JLS

SOG FBiH

Periodična aktivnost

Rizik je neupućenost u metodologiju procjene i definiciju ukupnih prihoda, ublažiće se obukom u JLS

Procijenjena priuštivost i izrađena metodologija

Procjena priuštivosti prije podnošenja narednog zahtjeva za utvrđenje cijene usluga

 

Osigurana savjetodavna podrška MEG II Projekta, JLS mogu pojedinačno procijeniti trošak ankete

Obrazloženje:

JLS će, uz podršku SOG FBiH u smislu smjernica i uputa za efikasnije provođenje ankete o prihodima, periodično provoditi istraživanje o ukupnim prihodima prosječne porodice na svojoj teritoriji (koji uključuju i direktne i indirektne prihode). Istraživanje se provodi u svrhu provjere priuštivosti, što implicira da ga je potrebno u svakom slučaju provesti pri početnim razmatranjima novih i većih investicija u sektoru vodnih usluga na nivou JLS (npr. pri razmatranju gradnje UPOV i izboru kapaciteta i vrste tretmana, uz provjeru pokrivenosti populacije uslugom odvodnje otpadnih voda i mogućnosti priključenja istih na UPOV).

D6

Izraditi studiju mogućnosti okrupnjavanja postojećih KP-a

Kantoni i JLS

Podrška UPKP FBiH i SOG FBiH

Podrška FMPVŠ i AVP

0+18 mjeseci

Rizik je politički otpor sjedinjavanju više KP, posebno ako u tom trenutku na vlasti u susjednim JLS nisu iste opcije

Smanjenje indirektnih troš

Aktuelno

Vidi sve

Javne nabavke

Vidi sve

Javni pozivi

Vidi sve

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Vlada FBiH

location-icon Hamdije Čemerlića 2, Sarajevo

e-mail linked-in instagram facebook youtube twitter

Copyright 2021. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine