317. sjednica Vlade FBiH

  • 02.06.2022.
  • 317. sjednica Vlade FBiH

    Utvrđen Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata

    Vlada BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstvo rada i socijalne politike, utvrdila Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, koji će uputiti Parlemantu FBiH na razmatranje i usvajanje.

    Ovim zakonom utvrđuju se osnovni principi zaštite civilnih žrtava rata, pojam i status civilne žrtve rata, vrste prava, obim i uslovi pod kojima se ostvaruju ta prava, svrha isplate novčanih naknada za priznata prava, te postupak ostvarivanja i način finansiranja, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu civilnih žrtava rata na području Federacije BiH. Zaštita civilnih žrtava rata je zajednička nadležnost Federacije BiH i kantona.

    Prema definiciji utvrđenoj ovim zakonskim rješenjem, civilna žrtva rata je civilna osoba kod koje je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, počevši od 30.04.1991. godine do 14.02.1996. godine, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture, nastupilo oštećenje organizma, što uključuje i mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju te osobe.

    Status civilne žrtve rata priznaje se osobi kod koje je nastupilo oštećenje organizma ili značajno narušavanje zdravlja od minimalno 20 posto tjelesnog oštećenja usljed ratnih događaja, mučenja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja, nezakonitog kažnjavanja, protupravnog lišavanja slobode i eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata, pod uslovom da je u momentu stradanja bila civil.

    Također, status civilne žrtve rata, između ostalog, ostvaruje i osoba koja je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, preživjela seksualno zlostavljanje ili silovanje, pod uslovom da je u momentu događaja bila civil - posebna kategorija civilnih žrtava rata, kao i djetetu koje je rođeno iz čina ratnog silovanja - dijete posebne kategorije civilnih žrtava rata, te članovima porodice osobe koja je poginula ili nestala.

    Kada je riječ o pravima, ovim zakonskim rješenjem utvrđeno je da civilne žrtve rata imaju pravo na ličnu invalidninu, mjesečno lično novčano primanje, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, te porodičnu invalidninu, što će biti finansirano iz federalnog i kantonalnih budžeta, i to u omjeru 70 posto iz federalnog i 30 posto iz kantonalnih budžeta.

    Pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad, prioritetno zapošljavanje, prioritetno stambeno zbrinjavanje, te psihološka i pravna pomoć ostvarivaće se u skladu sa propisima kantona, propisima o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti i zaštiti porodice sa djecom, te će se finansirati iz kantonalnih budžeta.

    U obraloženju zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike navelo je da je zaštita civilnih žrtava rata trenutno regulisana odredbama zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom.

    Također je istaknuto da su tokom praktične primjene, između ostalog uočeni nedostaci koji su se u praksi pokazali kao vrlo teško primjenjivi u postupcima ostvarivanja prava

    Nadležna tijela kantona će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, uskladiti svoje propise sa odredbama ovog zakona, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje statusa civilne žrtve rata je šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu.

    Utvrđen Nacrt zakona o električnoj energiji FBiH

    Vlada FBiH je utvrdila Nacrt zakona o električnoj energiji FBiH kojim se uređuju se elektroenergetska politika i planiranje, elektroenergetske djelatnosti i dozvola za njihovo obavljanje, te regulisanje elektroenergetske djelatnosti.

    Zakonom su obuhvaćeni i proizvodnja električne energije, izgradnja elektrana, zatim distribucija, snabdijevanje i trgovina električnom energijom, skladištenje energije, krajnji kupci, agregacija distribuiranih resursa, elektromobilnost, sigurnost snabdijevanja, izgradnja, rekonstrukcija, korištenje i održavanje elektroenergetskih objekata, upravni nadzor i regulatorno nadgledanje i kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za uredivanje sektora električne energije u FBiH.

    Ovim zakonom su kao opšti interesi Federacije BiH precizirani sigurno snabdijevanje  lektričnom energijom i obezbjeđenje i isporuka dovoljnih količina električne energije potrebne za život i rad građana, te poslovanje i razvoj privrednih i društvenih subjekata, na siguran, pouzdan i kvalitetan način.

    S ciljem ostvarivanja ovih opšteg interesa, elektroenergetski subjekti su dužni prvenstveno obezbijediti dovoljne količine električne energije koja je potrebna za život i rad građana, te poslovanje i razvoj privrednih i drugih subjekata, zadovoljavajući pri tome kriterije ekonomičnosti isporuke.

    Nacrtom zakona je propisano da Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, do kraja oktobra tekuće godine donosi godišnji i trogodišnji bilans električne energije. Ovim dokumentima planirani su ukupna proizvodnja i potrošnja, te način snabdijevanja električnom energijom, struktura proizvodnje i potrošnje, kao viškovi ilui nedostajuće količine električne energije.

    Elektroenergetskom subjektu može se, ukoliko je to u općem ekonomskom interesu, nametnuti obaveza javne usluge po regulisanim uslovima koja se može odnositi na sigurnost, uključujući sigurnost snabdijevanja, redovnost, kvalitet i cijenu snabdijevanja te zaštitu okoliša, uključujući energetsku efikasnost, upotrebu energije iz obnovljivih izvora i zaštitu okoliša.

    U obrazloženju novog zakona iz ove oblasti, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je navelo da je postojeći Zakon o električnoj energiji u FBiH iz 2013. godine dao značajan doprinos razvoju sektora električne energije. Međutim, nakon njegovog donošenja, BiH se, kao članica Energetske zajednice, obavezala implementirati niz propisa iz pravnog okvira EU i tako nastaviti proces liberalizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije ka čistoj energiji.

    Kada su u pitanju razlozi za izradu i donošenje novog zakona, istaknut je veći broj razloga i ciljeva. Među njima su usklađivanje s pravnom stečevinom Evropske unije i Energetske zajednice, unapređenje pravnog okvira u sektoru električne energije i sistema kontrole izgradnje proizvodnih objekata i uvođenje zabrane izgradnje malih hidroelektrana. Jedan od bitnih ciljeva je i pojednostavljenje administrativnih postupaka za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana, te uvođenje novih kategorija učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije (aktivni kupci, agregatori, energetske zajednice, operatori skladišta).

    Utvrđen Nacrt zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti

    Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnoati. Ovim zakonom uređuju se način utvrđivanja i provođenja energetske politike i planiranja razvoja, akti kojima se utvrđuje i na osnovu kojih se provodi energetska politika i planiranje energetskog razvoja.

    Također, utvrđuje se opredjeljenje za korištenje obnovljivih izvora energije i ostvarivanje energetske efikasnosti, organizacija i funkcionisanje regulatornog tijela te osnovna pitanja obavljanja i regulisanja energetskih djelatnosti u FBiH.

    Zakon uređuje i pitanja od zajedničkog interesa za sve energetske djelatnosti ili koja su vezana za više oblika energije, pri čemu se pitanja vezana za sektore električne energije, prirodnog gasa, naftnih derivata, obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti uređuju posebnim zakonima.

    Energetska politika FBiH obuhvata više mjera mjera i aktivnosti koje se poduzimaju radi ostvarivanja dugoročnih cıljeva. Među njima su pouzdano, sigurno i kvalitetno snabdijevanje energijom i energentima, dugoročno uravnotežen i održiv razvoj energetskog sektora, te konkurentnost na tržištu energije zasnovanom na načelima nediskriminacije, javnosti i transparentnosti.

    Ciljevi su i zaštita krajnjih kupaca, stvaranje uslova za investiranje u energetiku, razvoj energetske infrastrukture i uvođenje savremenih tehnologija, stvaranje uslova za korištenje novih izvora energije. Također, riječ je o stvaranju ekonomskih, privrednih i fınansijskih uslova za dekarbonizaciju energetskog sektora, proizvodnju i potroğnju energije iz obnovljivih izvora i korištenjem efikasne kogeneracije obezbjeđivanju uslova za unapređenje energijske efikasnosti, unapređivanju zaštite okoliša u svim oblastima u kojima se obavljaju energetske djelatnosti, kao i povezivanje energetskog sistema FBiH s drugim energetskim sistemima.

    Kao razlog za donošenje ovog zakona, u obazloženju je navedeno da Federacija BiH nema zakon kojim bi sistemski uredila pitanja od zajedničkog značaja za korištenje više oblika energije u sektorima električne energije, prirodnog gasa, naftnih derivata, obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

    Stoga je donošenje novog zakonskog okvira naročito potrebno radi zakonskog definisanja opštih i dugoročnih ciljeva vođenja energetske politike u FBiH, kao polazne osnove za rad svih nadležnih organa i subjekata u sektoru, zatim za unapređenje strateškog planiranja i definisanja uslova za obavljanje djelatnosti u sektoru energije, te uvođenje mehanizama za zaštitu ugroženih i zaštićenih kupaca energije. Prema obrazloženju federalnog ministra, novina je što su u ovaj zakon uvrštene odredbe o osnivanju FERK-a, koje više nisu u Zakonu o električnoj energiji u FBiH, te što se u predmetni zakon uvodi sistem zaštite krajnjih kupaca.

    Riječ je o ugroženim kupcima iz kategorije domaćinstava koja se takav stetus utvrđuje na osnovu stanja socijalne potrebe i koji imaju pravo na subvenciju dijela traškova za utrošenu električnu energiju. Također, riječ je i o zaštićenim kupcima iz kategorije domaćinstava kojima se takav status utvrđuje po osnovu potreba zaštite života i zdravlja, zbog čega ne smiju biti isključeni sa elektroenergetske mreže.

    Riječ je i o unapređenju pravnog okvira za regulaciju obavljanja djelatnosti u energetskom sektoru.

    Za poticaje veterinarstvu 2,5 miliona KM

    Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog minisarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donijela Odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava „Subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima - Poticaj za veterinarstvo“ utvrđen Budžetom FBiH za 2022. godinu, u iznosu od 2.500.000 KM.

    Program utroška obuhvaća sredstva predviđena za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti životinja, kao i sredstva namijenjena za kontrolu zdravstvene ispravnosti namirnica animalnog porijekla. Dio ovih aktivnosti bit će finansiran od strane Ureda za veterinarstvo BiH.

    Programom je, između ostalog, obuhvaćeno finansiranje provođenja mjera sprječavanja širenja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti koje su zakonska obaveza.

    U svrhu ispunjenja uslova za izvoz mlijeka na tržište EU, kao i tržište susjednih zemalja, neophodno je provesti dijagnostičko ispitivanje mliječnih goveda na brucelozu, tuberkulozu i enzootsku leukozu. Iz Programa će se finansirati provođenje mjera zdravstvene zaštite životinja veterinarskim stanicama koje imaju dodijeljeno područje djelovanja u skladu s Pravilnikom o uslovima za osnivanje i obavljanje veterinarske djelatnosti i dodjelu područja djelovanja.

    Također, finansirat će se dijagnostičko ispitivanje na brucelozu, tuberkulozu i enzootsku leukozu svih ženskih goveda i njihovog ženskog podmlatka namijenjenog za daljnji uzgoj. Na tuberkulozu će se ispitati sva ženska grla starija od šest sedmica, na brucelozu starija od 12 mjeseci, a na enzootsku leukozu starija od 24 mjeseca pod uslovom da period od prethodnog ispitivanja na sve tri bolesti nije kraći od šest mjeseci.

    Vakcinacija ovaca i koza protiv bruceloze provodit će se na cijelom području FBiH, a sredstva za vakcinacije malih preživara protiv bruceloze osigurat će Ured za veterinarstvo BiH, koji će propisati sve detalje o načinu provođenja i uslovima za njenu realizaciju.

    Dijagnostičko ispitivanje službenih uzoraka na prisutnost salmonele kod žive peradi provest će se na odobrenim ili registriranim farmama, s ciljem provjere njihovih programa samokontrole, a prema posebnom Planu kojeg će donijeti Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

    Programom je predviđeno finansiranje ispitivanja krvi životinja u slučaju pobačaja na brucelozu, Q-groznicu i leptospirozu, te na infektivnu anemiju kopitara. Službeno uzorkovanje namirnica životinjskog porijekla provest će se u skladu s posebnim Planom kojeg će donijeti resorno federalno ministarstvo. 

    Iz Programa će se finansirati ispitivanje divljih životinja i životinja na imanjima, u slučaju pojave bolesti zoonotičnog karaktera, bolesti plavog jezika i drugih bolesti koje se sporadično javljaju, a čija pojava može značajno uticati na zdravlje životinja ili imati značajne ekonomske posljedice.

    U skladu s važećim Pravilnikom o postupku isplate naknade štete za neškodljivo uklonjene seropozitivne životinje, iz Programa će se nastaviti finansirati nadoknada vlasnicima uginulih, ubijenih ili zaklanih i neškodljivo uklonjenih životinja u iznosu od 50 posto procijenjene vrijednosti životinje.

    Proizvodnja sigurnog proizvoda i dalje je osnovni cilj realizacije ovog programa, s tim razlogom provodi se službeno uzorkovanje namirnica životinjskog porijekla kako bi se utvrdile smjernice za daljnje preventivno djelovanje.

    Korisnici Programa su veterinarske stanice i ustanove koje u skladu sa Zakonom o veterinarstvu provode veterinarsku djelatnost, fizička i pravna lica - vlasnici neškodljivo uklonjenih životinja. Pravo na finansijska sredstva dobravat će se fizičkim i pravnim licima koji ispune uslove utvrđene ovim programom.

    Za realizaciju danas donesene Odluke zadužena su federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te finansija, svako u okviru svoje nadležnosti.

    Pristupanje izradi Regulacionog plana Štrbački buk

    Na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Vlada FBiH je utvrdila i Parlamentu FBiH na konačno usvajanje uputila Prijedlog odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana Štrbački buk za period od deset godina.

    U obrazloženju je navedeno da će Regulacionim planom Štrbački buk biti regulisani način i uvjeti izgradnje smještajnih kapaciteta, pratećih, servisnih i rekreativnih sadržaja, te uslovi opremanja vodnom,  prometnom i energetskom infrastrukturom.

    Rok za njegovu izradu je 12 mjeseci od dana izbora nosioca izrade plana. Nosilac pripreme za izradu Regulacionog plana je Federalno ministarstvo prostornog uređenja, koje je dužno osigurati saradnju i usaglašavanje stavova sa svim subjektima planiranja i drugim zainteresovanim, a naročito s vlasnicima nekretnina, nosiocima prava raspolaganja i korištenja dijelova područja i objekata na tom području Štrbačkog buka ili u njegovoj neposrednoj okolini. Posebnu saradnja i usaglašavanje stavova bit će osigurani sa organima i organizacijama kantona u kojima se područje nalazi.

    U svim fazama izrade Regulacionog plana Štrbački buk obaveza je uključiti zainteresovanu  i širu javnost kroz informisanje u pisanim i elektronskim medijima, te na web portalima. Javna rasprava se provodi nakon prihvaćanja Regulacionog plana u oba doma Parlamenta FBiH.

    Sredstva za aktivnosti predviđene programom i planom aktivnosti, odnosno za pripremu i izradu Regulacionog plana, osiguravaju se u budžetu FBiH.

    Do donošenja Regulacionog plana Štrbački buk ne mogu se donositi planski dokumenti užeg područja, niti detaljni planovi prostornog uređenja koje obuhvata Regulacioni plan.

    Utvrđen Prijedog plana za petogodišnje finansiranje željezničke infrastrukture

    Vlada FBiH je utvrdila Prijedlog plana finansijskih sredstava za finansiranje željezničke infrastrukture za period od 2022.  do 2026. godine, te ga upućuje Parlamentu FBiH na konačno usvajanje.

    U obrazloženju Plana je navedeno da u periodu od pet godina Željeznice FBiH planiraju na tekuće i investiciono održavanje utrošiti 318.307.554 KM, odnosno u prosjeku oko 63,5 miliona KM godišnje.

    Ovim dokumentom su obuhvaćeni održavanje građevinskih kapaciteta, mehanizovano održavanje pruga, održavanje elektro-kapaciteta, zatim informaciono-komunikacijske tehnologije, te organizacija i sigurnost saobraćaja.

    Nastavak podrške gradnji poddionice Šićki Brod - Đurdevik

    Vlada FBiH je usvojila informaciju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija o provedbi projekta poddionice Šićki Brod - Đurdevik na trasi ceste Tuzla - Sarajevo poddionica 2 (LOT 2).

    Vlada je ovom ministarstvu naložila da, u suradnji s JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, planira potrebna sredstva u Budžetu Federacije BiH za ovaj projekt u narednim godinama u skladu s dinamikom njegove realizacije.

    Vlada će iz Budžeta Federacije BiH nastaviti osiguravati podršku realizaciji ovog projekta tako da sredstava budu planirana u skladu s provedenim postupcima nabavke radova i usluga i vremenskom dinamikom realizacije projekta.

    Doneseni zaključci stupaju na snagu danom donošenja.

    Utvrđen javni interes za izgradnju brze ceste

    Vlada FBiH je, danas donesenom Odlukom, utvrdila da je izgradnja brze ceste Mostar Sjever - Široki Brijeg - granica s Republikom Hrvatskom, dionica Polog - granica Republike Hrvatske, u dužini od 40,5 km, od javnog interesa za Federaciju BiH.

    Utvrđeno je da su Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju ove ceste, a ovom javnom preduzeću naloženo je da pokrene postupak eksproprijacije nekretnina.

    Sredstva za realizaciju ove odluke osigurat će JP Autoceste FBiH, a za provođenje ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar.

    U obrazloženju, Federalno ministarstvo ministarstvo prometa i komunikacija je navelo da je donošenje ove odluke bilo potrebno kako bi se omogućio postupak eksproprijacije nekretnina, što je ujedno i preduslov za realizaciju projekta izgradnje brze ceste na ovoj dionici.

    Date prethodne saglasnosti u postupku izdavanja energetskih dozvola

    Vlada FBiH je usvojila informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja Energetske dozvole i dala prethodnu saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku njenog izdavanja privrednom društvu Vjetroelektrane d.o.o. Glamoč, za izgradnju vjetroelektrane Slovinj.

    Riječ je o vjetroelektrani čija će instalisana snaga biti 138 MW (23x6 MW), a planirana godišnje proizvodnje električne energije 506 GWh, koja se planira graditi na planinskom području brda Slovinj. Premijer FBiH će informaciju i današnji zaključak uputiti Parlamentu Federacije BiH na razmatranje i usvajanje, kako bi resorno ministarstvo mogło pristupiti propisanim aktivnostima za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja.

    Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada FBiH je usvojila i informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja energetske dozvole i dala prethodnu saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetskih dozvola privrednom društvu ASA Energija d.o.o. Sarajevo.

    Radi se o izgradnji dvije fotonaponske elektrane ASA L1 i ASA L2. Obje su  instalisane nazivne snage 4 MW, odobrene snage priključenja 4 MW, planirane godišnje proizvodnje električne energije od 6,26 GWh, a njihova gradnja je planirana na području općine Bosanski Petrovac.

    Također je usvojena i informacija o aktivnostima u postupku izdavanja energetske dozvole i data saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole privrednom društvu DRIN-ENERGIJA d.o.o. Grude, za izgradnju fotonaponske elektrane Petnjik, instalisane nazivne snage 29,9 MW, odobrene snage priključenja 29,9 MW, planirane godišnje proizvodnje električne energije od 59,987 GWh, koja se planira graditi na području općine Grude.

    Federalno ministarstvo je zaduženo da pristupi aktivnostima iz Uredbe o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja.

    Od četiri preduzeća namjenske industrije zatražena dopuna planova

    Vlada FBiH je usvojila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o realizaciji zaključka od 27.1.2022. godine koji se odnose na preduzeća namjenske industrije, te zadužila ovo ministarstvo da zatraži dopunu dostavljenih planova i uspostavi sistem praćenja njihove realizacije, a sa ciljem postizanja efekata finansijske konsolidacije.

    Federalno ministarstvo zaduženo je da zatraži od Binasa d.d. Bugojno, Zraka d.d. Sarajevo, Tehničkog remontnog zavoda d.d. Hadžići i BNT TMiH d.d. Novi Travnik da dopune dostavljeni plan tako da definišu mjere, njihove nosioce i vremenski okvir za provođenje.

    Posebno se to odnosi na uspostavu efektivne funkcije upravljanja finansijama, ažuriranje evidencija društva o imovini i obavezama kako bi na fer i istinit način prikazivali stanje, ažuriranje i skidanje tereta sa imovine društva od tereta koji su posljedica neažurnih evidencija o dugovanjima prema zaposlenim, zatim na, uspostavu funkcije podrške / timova za kalkulaciju kako bi i ponude koje društvo formira, a i postojeći ugovori, bili usklađeni sa zahtjevima profitabilnosti ı efıkasnosti.

    Trebaju pripremiti i finansijski plan u skladu s pravilima struke za period trajanja finansijske konsolidacije, na sveobuhvatan način, uz poseban pregled načina i dinamike izmirivanja obaveza.

    Ostale odluke, zaključci i izvještaji

    Vlada FBiH je prihvatila izvještaj o radu Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2021. godinu, koji će biti upućen Parlamentu FBiH radi razmatranja.

    Vlada FBiH je dala saglasnost na planirani iznos sredstava u iznosu od 4.905.000 KM za pokrivanje troškova rada i administriranja Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju u 2022. godini, a u skladu sa izvršenom analizom Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije prethodno dostavljenog procijenjenog godišnjeg troška rada i administriranja Operatora.

    Federalna vlada je usvojila informaciju Upravnog odbora Projekta „Dodatno finansiranje - Energetska efikasnost u Bosni i Hercegovini" za Federaciju BiH o ažuriranju Liste objekata za implementaciju mjera energetske efikasnosti u periodu od 2020. do 2024. godine od značaja za FBiH, te dala saglasnost na ovu listu.

    Vlada je prihvatila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, te primila k znanju Plan rad i Finansijski plan Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju za 2022. godinu. Prihvaćena je i informacija Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o radu ovog operatora za 2022. godinu.

    Vlada je danas razmatrala i izvještaj o radu Komisije za koncesije FBiH za 2021. godinu, te će ga uputiti Parlamentu FBiH.

    Vlada se upoznala sa informacijama Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, te dala saglasnost na dostavljene izvještaje o radu i finansijskom poslovanju Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja za 2020. i 2021. godinu.

    Danas je usvojene izmjene i dopune Plana rada Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH za 2022. godinu.

    Vlada FBiH se upoznala sa informacijom Zavoda za javno zdravstvo FBiH u vezi sa otpisom i donacijom vakcina protiv koronavirusa.

    Kadrovska rješenja

    Na prijedlog Federalnog zavoda za statistiku, Vlada FBiH je donijela Rješenje o imenovanju članova Radne grupe za izradu Metodologije za izračun minimalne i prosječne potrošačke korpe u Federaciji BiH. Ovu radnu grupu čine Hasan Karačić (predsjedavajući i koordinator), Adnan Muminović, Merima Maslo, Aner Begić, Ivana Brkić i Mesuda Kamberović (članovi).

    Vlada FBiH je dala prethodnu saglasnost Skupštini UNIS GROUP d.o.o za imenovanje Enesa Bikodušića, Mirze Emirhafizovića i Amera Salihovića za vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora ovog privrednog društva, do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca.

    Za učešće u radu i odlučivanju na skupštinama privrednih društava danas su opunomoćeni Jasmina Pašić (JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar), Ernest Đonko (JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo), Jadranko Puljić (Sarajevoputevi d.d. Sarajevo) i Elbisa Zagorčić (ArcelorMittal d.o.o. Zenica).