Za energetski sektor Federacije BiH 2012. je prijelomna

Završna rasprava o nacrtu Strateškog plana i programa razvoja energetskog sektora Federacije BiH održana je danas u Sarajevu. Cilj ovog plana je da utvrdi potrebe i mogućnosti razvoja elektroenergetskog sektora u FBiH, deblokira zastoj investiranja i izgradnje savremenih energetskih objekata i infrastrukture da bi se omogućio održivi razvoj energetskog sektora.

"Radi se o dokumentu koji definiše mrežu aktivnosti kojima se želi postići osnovni cilj - da ne ostanemo bez električne energije i da na vrijeme pokrenemo određene procedure izgradnje novih elektroenergetskih objekata jer u periodu između 2020. i 2030. naši termoblokovi će zbog vremenske i funkcionalne amortizacije biti van pogona", izjavio je federalni premijer Nedžad Branković.

Ciklus održanih rasprava je forma javne revizije ovog važnog dokumenta i provođenje procedure na koju je obavezao Federalni parlament. Nakon rasprava koje su organizovane za sve kantone dokument će biti obrađen na sjednici Vlade FBiH i upućen u Parlament. Branković je dodao da se na određeni način vode paralelne procedure, da se dostigne vrijeme kada se nisu radili osnovni strateški dokumenti i da se određenom procedurom dođe do odluka i krene s radovima u ovom sektoru.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo kazao je da je ovo prvi dokument vezan za energetiku u FBiH i i preteča strategiji na nivou BiH.

"Željeli smo ovim dokumentom ukazati na ono što nas očekuje u budućnosti vezano za energente, energiju, a pogotovo za domaće resurse. Ako sada ne krenemo aktivnije u realizaciju naših projekata doći ćemo u poziciju da naša budućnost bude neizvjesna jer energija znači život i uvjetuje napredak", istakao je Hećo.

Ovaj strateški dokument govori da imamo potencijale koje treba staviti u funkciju i pokazuje da je to mogućnost Federacije da krene u pozitivnom smjeru ka osiguranju boljih uvjeta za život, privlačenju novih investicija i razvoju drugih industrija.Hećo je kazao da već 2012. godine, ako ne krenemo s izgradnjom elektroenergetskih objekata, dolazimo u poziciju da ćemo imati deficit električne energije i morati uvoziti određene količine. Èinjenica je da i sada uvozimo dio, to je EP HZHB, dok EPBiH dio električne energije izvozi.

"Ključna je 2012. godina, kada dolazi do prijeloma i kada ćemo imati stvarni deficit električne energije, pa je bilo planirano da do 2013. uđu neki od planiranih objekata pogotovo hidroelektrana čija izgradnja ide brže od termoelektrana. To su hidroelektrane Vranduk i Ustikolina na kojima je dosta posla urađeno na projektnoj dokumentaciji", kazao je Hećo.

Tokom ciklusa rasprava najveći broj primjedbi odnosio se na zahtjeve za zaštitu okoline, odnosno kako usaglasiti potrebe za izgradnjom novih elektroenergetskih objekata i ekološke zahtjeve."Tehnologija je toliko napredovala u svijetu i kada se radi o elektroenergetskim objektima ne treba se plašiti da naše prirodne ljepote neće biti sačuvane. Mislim da se to može pomiriti i zato su nam potrebni strateški partneri da dođemo do najsavremenijih tehnologija s kojima ćemo ići u Evropu", kazao je Hećo.Ovaj strateški dokument prezentirali su članovi ekspertne grupe, domaći stručnjaci koji su radili na njegovoj izradi.

Današnjoj raspravi među ostalima prisustvovao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i drugi predstavnici državne vlasti, zatim zakonodavne i izvršne vlasti Federacije BiH, predstavnici kantona, općina, kompanija, te stručnjaci iz ove oblasti.