Sporazum o donaciji za drugu fazu projekta unaprijeđenja zemljišne administracije

U Mostaru je danas svečano potpisan Sporazuma o donaciji za drugu fazu projekta „Izgradnja kapaciteta za unaprijeđenje zemljišne administracije i procedura u Bosni i Hercegovini“ (CILAP 2). Vlada Kraljevine Švedske, putem Agencije za međunarodnu razvojnu suradnju (SIDA) je potpisivanjem ovog sporazuma nastavila podršku razvoju sektora zemljišne administracije u BiH.
 
Potpisivanje Sporazuma o donaciji organizirale su uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove FBiH i Republike Srpske, predstavnici CILAP projekta i Kraljevine Švedske.
 
Projekt CILAP je organiziran kao partnerska suradnja između srodnih uprava sa svrhom izgradnje kapaciteta i prijenosa znanja, povećanja efektivnost i pouzdanosti procesa zemljišne administracije u BiH. Na taj način će biti povećana sigurnost vlasničkih prava, efikasnost tržišta nekretnina, pristupanje EU, ekonomski i socijalni razvoj.
 
Projekt uključuje jačanje i razvoj institucija i poslovnih procesa zemljišne administracije, ljudskih resursa, obrazovanje i obuku u korištenju modernih tehnologija, razvoj pravnoga okvira, sustava za procjenu vrijednosti nekretnina i zemljišta, IT razvoj i sustav digitalnog arhiva.
 
Direktor Geodetske uprave FBiH Željko Obradović kazao je ovom prilikom kako se današnjim potpisivanjem zapravo produžava projekt CILAP na još četiri godine, tijekom kojih će biti utrošeno više od šest milijuna maraka.
 
- Vlada Kraljevine Švedske već četiri godine daje potporu upravama zemljišne administracije u BiH. Ovim projektom otvaraju se jako bitne aktivnosti i on je prije svega tehnička potpora projektu registracije nekretnina kojim mi u FBiH usuglašavamo zemljišne knjige i katastarske podatke u svim gradskim i urbanim sredinama - kazao je Obradović.
 


Istaknuo je kako je započela bitna aktivnost, a to je, prije svega po, prvi put uspostava i održavanje adresa adresnog registra u FBiH, procjena vrijednosti nekretnina, kao i digitalni arhiv. Pojasnio je kako Kraljevina Švedska i BiH imaju sličnu, ako ne i istu tradiciju u sektoru evidencije nekretnina i evidenciji prava na nekretnine, tako da je provođenje CILAP projekta prigoda za preuzimanje pozitivnih iskustava od Kraljevine Švedske u sektoru zemljišne administracije. 
 
- Potpisivanje ovoga sporazuma jeste zapravo nastavak projekta CILAP 1 i to je znak kako smo mi dobro radili jer je Švedska vlada, bez obzira na migrantski krizu u kojoj se našla, odobrila ovaj projekt koji će se implementirati u obje entitetske uprave. Nadam se kako ćemo ispoštovati sve što je zacrtano u ovome projektu u znak zahvalnosti Švedskoj vladi koja je izdvojila sredstva za njegovo provođenje - kazao je direktor Geodetske uprave Republike Srpske Miloš Komljenović.
 
Projekt CILAP 2 je nadopuna osnovnom projektu i dvije geodetske uprave putem njega razmjenjuju iskustva s Geodetskom upravom Švedske i njihovim stručnjacima.
 
Uime Veleposlanstva Kraljevine Švedske nazočnima se obratila Marie Bergstrom i istaknula da je zadovoljna činjenicom što Kraljevina Švedska može podržati BiH ovim projektom kojemu je svrha da se dobije transparentna zemljišna dokumentacija.
 
Po riječima direktorice CILAP projekta Anđe Zimić svrha projekta je efikasan i siguran sustav zemljišne administracije u BiH, olakšavanje pristupa informacijama i ušteda vremena i novca.
 
- Ponosna sam na rezultate rada obje geodetske uprave koje su same prepoznale važnost ovoga projekta i mi ih podržavamo u njihovom radu - kazala je Zimić.
 
Zimić je kazala da se stanje u zemljišnoj administraciji u BiH svakim danom poboljšava i da još ima jako puno za raditi.
 
- Zemljišna administracija je dugoročan i mukotrpan posao. Nadam se kako ćemo za četiri godine moći usporediti švedsku zemljišnu administraciju i administraciju u BiH. Moja najveća želja je da više nitko ne priča o korupciji u ovoj oblasti. Potrebno je da ona bude transparentna, da svatko može vidjeti gdje je bila neka zemljišna transakcija za koliko je novca nešto prodano i tko je nešto  kupio. Vlasništvo nad zemljom je sveto pravo i njega trebamo zaštiti i tu nema politike, nema religije, spola... - zaključila je Zimić.