Press-konferencija nakon tematske sjednice o stanju u poljoprivredi

Vlada FBiH je, na tematskoj sjednici održanoj u Mostaru, razmatrala i prihvatila informaciju o stanju u oblasti poljoprivrede i usvojila više zaključaka koje je predložilo resorno ministarstvo s jasno definiranim aktivnostima i njihovim nositeljima, izvorima financiranja, načinom realizacije i rokovima izvršenja.
 
Po riječima federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića, BiH ima vrlo otvoreno tržište, što rezultira visokim vrijednostima uvoza i izvoza svih vrsta, pa i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
 
Međutim, dok je pokrivenost uvoza izvozom kod ostalih roba i usluga oko 60 posto, kod poljoprivrednih proizvoda je manja i iznosi samo 30 posto.
 
- Izdvajanja od oko 100 KM/ha obradive površine kod nas su među najmanjim u okruženju i jedino Albanija izdvaja manje, dok neke zemlje poput Makedonije izdvajaju i do tri puta više. Izdvajanja u Hrvatskoj i EU 27 su sedam do deset puta veća nego kod nas. U uvjetima otvorenog tržišta, i provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, to predstavlja veliki izazov za opstanak i razvoj bh. poljoprivredne i prehrambene proizvodnje – istaknuo je ministar Dedić.
 
Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu, u Federaciji BiH oko pet posto ukupnog BDP-a i oko 13 posto zaposlenih dolazi iz sektora poljoprivrede.
 
Statistički podaci pokazuju da u posljednjih pet godina proizvodnja u poljoprivredi uglavnom stagnira, što nije dobro, jer se zadržava negativan vanjskotrgovinski bilans, a na domaćem tržištu domaći proizvodi vrlo sporo nadomještaju uvozne, naglašava federalni ministar.
 
Upozorio je i kako je ova Vlada naslijedila vrlo teško stanje sa ukupnim dugom iz prethodnog mandata od gotovo 50 miliona konvertibilnih maraka, a naknadnim kontrolama i provjerama, te izmirenjem dijela ovaj dug je smanjen na 30 miliona KM.
 
- Zbog toga ionako mala sredstva izdvojena za poticaje zbog nelikvidnosti proračun, ne dolaze na vrijeme u ruke poljoprivrednika, a to im dodatno otežava poslovanje i uspješan nastup na tržištu - naglasio je Dedić.
 
Analize u okviru postojećih strategija pokazuju da posjedujemo značajne komparativne prednosti za određene proizvodnje poput voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda. U nekim proizvodnjama smo, unatoč vrlo malim izdvajanjima, visoko rangirani i u svjetskim razmjenama. Tako smo među deset najvećih svjetskih proizvođača malina, a u proizvodnji šljive smo na 15. mjestu u svijetu, uz što imamo i najnižu cijenu u odnosu na glavne konkurente.
 
- Međutim, zbog izostanka strukturnih mjera i povoljnih kreditnih sredstava, investicije u poljoprivredu su vrlo oskudne, zbog čega se vrlo sporo podižu novi zasadi, ne grade se novi objekti, niti se nabavlja nova mehanizacija i oprema. Također, nema ni približno dovoljno hladnjača i pogona za pakiranje koji bi pratili proizvodnju, omogućili produženje sezone prodaje i smanjili sezonsku fluktuaciju cijena. Kapaciteti prehrambene industrije su uglavnom neiskorišteni zbog zastarjelosti proizvodnih pogona, slabog marketinga i loše horizontalne i vertikalne uvezanosti - ističe ministar Dedić.
 
Po njegovim riječima, izlaz iz postojećeg stanja nudi nova Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora koja predviđa veća ulaganja u poljoprivredi, a jedan od značajnih projekata je i projekt Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD) u FBiH.
 
Naglašena je i potreba podrške potpisivanju Protokola uz SSP od strane Vijeća ministara BiH kako bi bili stvoreni preduvjeti za ubrzanje procesa EU integracija.
 
Pejo Janjić iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, upozorio je i kako svaka medalja ima dvije strane, te kako BiH trenutno ima carinske prihode u visini od oko 75 miliona KM na godišnjoj razini, dok bi s druge strane koristeći IPA fondove, za razvoj poljoprivrede mogla dobivati između 25 i 30 miliona eura.