Okrugli stol o provedbi Bolonjskog procesa

U organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti danas je u  Mostaru održan okrugli stol na temu "Uloga studenata i studentskoga organiziranja u provedbi Bolonjskog procesa".

Tim povodom u izjavi za novinare federalni ministar obrazovanja i znanosti Damir Mašić kazao je kako je okrugli stol samo jedna od aktivnosti koju resorno ministarstvo provodi kada je riječ o visokom obrazovanju.

Po njegovim riječima, na okruglom stolu, na kojem sudjeluju predstavnici studenata, studentskih unija i udruženja, nevladinih i međunarodnih organizacija i predstavnici ministarstva, pokušat će se odgovoriti na mnoga otvorena pitanja, koja su prisutna od kada se krenulo s implementacijom Bolonjskog procesa, odnosno od 2003. godine.

- Mi u FBiH, nažalost, nemamo zakon o studentskom organiziranju kao ni zakon o studentskom standardu. Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, u koordinaciji sa županijskim ministrima,  pripremilo je određene prednacrte spomenutih zakona i danas bismo na okruglom stolu voljeli čuti od onih na koje će se odnositi ti zakoni što oni o njima  misle - kazao je ministar Mašić.

On je istaknuo da je obrazovanje, od školskog do visokog, u nadležnosti županijskih vlada te kako Federalno ministarstvo ima samo koordinacijsku ulogu, ali da, unatoč tomu, ne može ne reagirati na postojeće probleme.

- Danas imamo šest javnih sveučilišta, tri do četiri potpuno različita sistema implementacije Bolonjskog procesa. U FBiH imamo situaciju da studenti ne mogu ostvariti jedan od osnovnih postulata Bolonjskog procesa, a to je mobilnost, s obzirom na to da su različiti nastavni programi od sveučilišta do sveučilišta, čak i na srodnim fakultetima.

To je jedno konfuzno stanje koje je potrebno mijenjati - kazao je Mašić, dodavši kako je nužno započeti rad na usuglašavanju i ujednačavanju zakona o visokom obrazovanju na županijskoj razini s obzirom na to da je riječ o zakonima koji se na toj razini i usvajaju.   

Na pitanje kako riješiti probleme vezane uz implementaciju Bolonjskog procesa, koji je u BiH na snazi od 2003. godine, ministar Mašić kazao je kako se u BiH prihvaćaju reforme po principu "grlom u jagode".

- Ljudi dođu s odličnom idejom, mi je prihvatimo bez ikakave analize i pripreme za njezino provođenje. Mi nismo znali u što ulazimo. Isti je slučaj i s devetogodišnjim obrazovanjem. Nažalost, moramo ispravljati greške koje su napravljene već prije deset godina, moramo nastojati da popravimo i  poboljšamo stanje koje trenutno imamo - kazao je ministar Mašić.

Komentirajući implementaciju Bolonjskog procesa rektor Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru Sead Pašić kazao je kako nitko ne može biti zadovoljan kada je riječ o tome procesu  i njegovoj provedbi.

- Davno smo potpisali povelju o provedbi Bolonjskog  procesa, pa smo dugo iza toga čekali na okvirni zakon o visokom obrazovanju, koji je taj proces trebao uvesti u zakonske okvire. Nakon toga čekali smo na županijski zakon i praktično tek ove godine u ožujku dobili smo zakonski okvir u kojem možemo provoditi Bolonjski process - kazao je rektor Pašić.

On je dodao kako se sve do ožujka ove godine Bolonjski proces provodio na "bosanski način", odnosno "nešto se provodi, nešto ne provodi i provodi se onoliko koliko se može".

-  Kada je riječ o Bolonjskom procesu i njegovoj implementaciji, potrebno je promijeniti puno toga jer do sad nisu stvoreni ni osnovni preduvjeti za pravu i istinsku reformu visokoškolskog obrazovanja. Osim toga, za Bolonjski proces, kao i za svaku reformu, potrebno izdvojiti i određena sredstva - kazao je Pašić. 

Bolonja stavlja studenta u srce problema, promovira interaktivni rad u malim grupama, za što je potrebno osim studenata i asistenata i dosta sredstava. Traži se praktičan rad, a mi nemamo laboratorije i sve ono što nam je potrebno da provodimo taj proces - zaključio je rektor Pašić.

Na današnjem okruglom stolu bilo je riječi i o načinu formiranja studentskih unija u suradnji sa sveučilištima i fakultetima, te o njihovom utjecaju na proces donošenja odluka. Osim toga govorilo se i o ulozi izvršne i zakonodavne vlasti u unaprjeđenju uvjeta za mlade, s posebnim osvrtom na studentsku populaciju.