FMON: Lingvistički atlas pokazuje bogatstvo dijalektskog pejsaža Bosne i Hercegovine

Pomoćnik federalnog ministra za nauku i tehnologije Jasmin Branković kazao je da je riječ o kapitalnom istraživačkom izdavačkom projektu koji je trajao više decenija i koji je od ključnog značaja za lingvistiku naše zemlje u kojoj nažalost nema baš previše djela ovakvog tipa.

Profesor Senahid Halilović član je tima koji je priveo kraju rad na prvom tomu Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa Fonetika. Kazao je da je riječ o djelu koje su stvarala pokoljenja, u čijoj izradi je sudjelovalo više od 60 sardnika, koji su 70- tih i 80 -tih godina prikupljali građu.

- A onda smo od 2016. do prošle godine nas više od 30 prionuli uz tu građu i sačinili prvo djelo te vrste u Bosni i Hercegovini. U ovom prvom temeljnom tomu smo predočili najvažnije fonetske pojave u bosanskohercegovačkim govorima. Pokazali svu šarolikost i kompeksnost dijalektskog pejsaža, prije nasilnih migracija od 92 do 95. godine - kazao je Halilović.

Profesor Josip Baotić izrazio je zadovoljstvo što je dočekao kraj projekta u kojem učestvuje od njegovih početaka, a čiju realizaciju nažalost nisu dočekli neki od njegovih pokretača.

- Njegovu realizaciju nisu dočekali, između ostalih, akademici Jovan Huković, Asim Peco, Dalibor Brozović koji su zasnivali projekat i sudjelovali u njegovoj realizaciji - kazao je Baotić.

Profesor Baotić naveo je da je projekat svojevremeno uz otvaranje Instituta za jezik inicirao i podržao Hamdija Pozderac.

O značaju lingvističkog Atlasa na promociji su govorili prof. dr. Jožica Škofic (Institut za slovenski jezik Frana Ramovša, Slovenija), prof. dr. Gleb Petrovič Pilipenko (Institut slavjanovedenija RAN, Rusija), prof. dr. Helena Grochola-Szczepanek (Instytyt Języka Polskiego PAN, Poljska) i prof. dr. Josip Baotić (Univerzitet u Sarajevu).