Cjeloviti inicijalni dokumenti za zaštitu Slapa Kravica

Stručni tim Federalnog ministarstva okoliša i turizma, predvođen savjetnicima ministra Matom Bandurom i Tomislavom Lukićem, uz stručno znanstvenu potporu prof.dr. Zorana Milašinovića sa Građevinskog fakulteta u Mostaru i direktora tvrtke Ekoplan u Ljubuškom Bore Puljića, predstavili su prvi puta u povijesti ovoga kraja prijedlog cjelovitog upravljanja vodopadom Kravice, te iznijeli hidrološko geološku ocjenu rijeke Tihaljina-Mlade-Trebižat u dužini od 51 km.

Izradu i financiranje dokumenta je osiguralo Federalno ministarstvo okoliša i turizma kroz svoje redovite aktivnosti. U javnoj raspravi, uz gradonačelnika Ljubuškog Nevenka Barbarića, učešće je uzelo pedesetak građana, čija je zainteresiranost za konačno rješenje sustava upravljanja ovim vodenim potencijalom velika jer je ista rijeka godinama davala gospodarski poticaj cijelom kraju.

Vodopad Kravica je u sustavu zaštite prirode kao spomenik prirode od 1952. godine, međutim njegov status nikada nije revidiran, niti su izrađene znanstvene podloge za uvrštenje ovog bisera prirode u knjige svjetske baštine. Geografski položaj rijeke i njena izloženost antropogenom utjecaju uvelike doprinosi nedovoljnoj zaštiti kroz važeći Zakon o zaštiti prirode. Izradom novog Zakona steći će se uvjeti za kvalitetnu zaštitu, te otvoriti mogućnosti upravljanja prirodnim bogatstvom na lokalnoj razini kroz javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, a mogućnost osnivanja ovih ustanova otvoriti će se novim Zakonom o zaštiti prirode. Uz sve geološke i hidrološke probleme izneseno je javno upozorenje o posljedicama rada hidoenergetskog objekta Peć Mlini na sustave sedre i postojeće ekosisteme, te nedovoljne količine voda u rijeci za vrijeme ljetnih mjeseci.

Profesor Milašinović je, u ime konsultanta, obećao revidiranje operativnih priručnika za rad HE Peć Mlini, te smanjenje utjecaja na prirodnu razinu voda. U konstruktivnoj i vrlo kvalitetnoj raspravi spomenuta je i nasušna potreba hitnog ustanovljenja Regionalnog centra za upravljanje otpadom koji bi nesumnjivo doprinio kvalitetnijoj slici turističkog potencijala ovoga kraja, te smanjio utjecaj komunalnog otpada na zdravlje ljudi i ekološki potencijal cijelog područja.

Zaključak javne rasprave je kako trenutno stanje sliva nije zadovoljavajuće i nije u skladu sa modernim tekovinama upravljanja prirodnim resursima Europske unije što je bila ocjena svih nazočnih. Uz sustavno jačanje aktivnosti na zaštiti prirodnih vrijednosti, predvođenih Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, cijelo područje rijeke Tihaljina-Mlade-Trebižat ima veliku šansu za održivi razvoj i maksimalnu zaštitu prirodnog blaga.