360. sjednica Vlade FBiH

Vanredno usklađivanje penzija od 3,9 posto

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Sarajevu donijela Odluku o vanrednom usklađivanju penzija u procentu od 3,9 posto.

Ovom odlukom, u skladu sa članom 80. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Vlada Federacije BiH odlučuje da se izvrši vanredno usklađivanje penzija u procentu od 3,9 posto, odnosno da se penzije uvećaju za ovaj procenat, počev od penzije za juli 2023. godine.

Za realizaciju ove odluke zadužen je Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U obrazloženju odluke je navedeno da je odredbom člana 80. Zakona o PIO propisano da Vlada Federacije može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje penzija, koje se može provesti jednom u tekućoj godini ako je stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini veća od tri posto i ako nema akumuliranog deficita budžeta Federacije, a najviše do stope rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je zaprimilo akt Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje 25. aprila ove godine, kojim je dostavljena informacija prema kojoj su se na osnovu zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku stekli uslovi, odnosno mogućnosti za vanredno povećanje penzija od 3,9 posto, s primjenom od jula mjeseca 2023. godine. U informaciji Federalnog zavoda PIO navedeno je da je prema prijedlogu vanrednog usklađivanja penzija po stopi od 3,9 posto s primjenom od jula mjeseca 2023. godine izvršena finansijska procjena prema kojoj će biti potrebno 52 miliona KM.

Podsjećamo da je Vlada FBiH početkom aprila ove godine donijela odluku o konačnom redovnom usklađivanju penzija u ovoj godini koje iznosi 16,25 posto, te sa današnjim vanrednim usklađivanjema od 3,9 posto, predstavlja ovogodišnji rast penzija više od 20 posto. Ovo je šesto povećanje penzija u posljednih godinu dana, odnosno od aprila prošle godine.

Gradovima i općinama sredstva od 39 miliona KM

Vlada Federacije BiH donijela je danas dvije odluke o utvrđivanju načina raspodjele i procedure za dodjelu sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2023. godinu Federalnom ministarstvu finansija na ime finansijske podrške gradovima i općinama u FBiH, u ukupnom iznosu od 39 miliona KM.

Iznos od 29 miliona KM namijenjen je općinama i gradovima s pozicije kapitalnih transfera. Ova sredstva će biti dodijeljena općinama i gradovima za finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva ili inicijativa koje će biti implementirane u jedinicama lokalne samuprave.

Riječ je o projekatima koje se odnose na oblasti putne i komunalne infrastrukture, te objekte obrazovnog, sportskog i kulturnog karaktera, kao i objekte od značaja za jedinice lokalne samouprave. Također, sredstva obuhvataju i finansiranje drugih aktivnosti od značaja iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Vlada FBiH će stupanjem na snagu ove odluke, objaviti javni poziv za podnošenje prijava za finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva ili inicijativa. Kriterij za dodjelu sredstava će biti utvrđeni u tekstu javnog poziva, kojeg će utvrditi Vlada i koji će biti objavljen na web stranici Vlade FBiH i u dnevnim novinama.

Vlada će utvrditi konačne iznose sredstava koji će se doznačiti pojedinim općinama i gradovima, dinamiku doznačavanja, te način izvještavanja o utrošenim sredstvima.

Drugom odlukom u iznosu od 10.000.000 KM su utvrđeni kriteriji, način i procedura za dodjelu sredstava utvrđenih ovogodišnjim Budžetom FBiH na poziciji „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima” općinama i gradovima.

Ova sredstva bit će dodijeljena na principu solidarnosti svim općinama i gradovima u jednakom iznosu od 125.000 KM, na ime finansijske pomoći budžetima općina i gradova u Federaciji BiH. Vlada FBiH će posebnom odlukom utvrditi dinamiku doznačavanja, te način izvještavanja o utrošenim sredstvima.

Prihvaćena informacija o uporednim makroekonomskim podacima saziva aktuelne Vlade Federacije BiH u odnosu na prethodnu

Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici prihvatila je informaciju „Uporedni makroekonomski podaci saziva aktuelne Vlade Federacije BiH u odnosu na prethodnu“. Dokument je izrađen na osnovu zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku, Porezne uprave FBiH, Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Federalnog ministarstva finansija, JP Autoceste FBiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Prema usvojenoj informaciji, rast BDP-a u mandatu prethodne Vlade FBiH od 2010. do 2014. godine iznosio je 1,37 milijardi KM, dok je u aktuelnom sazivu Vlade FBiH, zaključno sa 2022. godinom u odnosu na kraj 2014. godine, iznosio 11,85 milijardi KM. Na kraju prošle godine BDP je bio 29,68 milijardi KM. Također, godišnji rast BDP-a u periodu 2010-2014. godina iznosi je 343 miliona KM, a od 2014. do 2022. godine 1,48 milijardi KM.

Rast zaposlenosti od 2011. do 2014. godine godišnje je bio 1.813 osoba, a od 2015. do marta 2023. godine godišnje je iznosio 7.634 osobe. U dokumentu se napominje da su podaci o broju zaposlenih od Porezne uprave FBiH na raspolaganju od januara 2013. godine, te su oni i korišteni, a uporedbom podataka Porezne uprave FBiH i Federalnog zavoda za statistiku za period od 2013. do 2016. godine, urađena je ekstrapolacija za januar 2011. godine. Tada je broj zaposlenih bio 468.736, a u decembru 2014. godine 475.935, što je bio rast od 7.250 zaposlenih u periodu 2011-2014. godina. Shodno zvaničnom podatku prema kojem je u FBiH u martu ove godine bilo 537.010 zaposlenih, rast tog broja u odnosu na kraj 2014. godine iznosio je 61.075 osoba.

Stopa nezaposlenosti u periodu od 2015. do kraja 2022. godine smanjena je za 11,9 posto, dok je taj postotak od januara 2011. godine do kraja 2014. godine iznosio 0,7 posto. Naime, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u januaru 2011. godine nezaposlenost je bila 29,1 posto, u decembru 2014. godine 28,4 posto, a u decembru prošle godine 16,5 posto.

Kada je riječ o izvozu, on je godišnje u periodu od 2010. do 2014. godine rastao za 263 miliona KM, a od 2014. do marta 2023. godine 795 miliona KM. Nadalje, rast prosječne plate iznosi 346 KM u odnosu na decembar 2014. godine kada je ona iznosila 847 KM, a s obzirom na njenu visinu od 1.193 KM u februaru ove godine. Godišnji rast prosječne plate u periodu 2015-2023. bio je 43 KM, a od početka 2011. do kraja 2014. godine pet KM.

Rast prosječne samostalne penzije u FBiH u periodu od januara 2011. godine (kada je iznosila 391 KM) do decembra 2014. godine (422 KM) iznosio je 31 KM. Taj rast u odnosu na kraj 2014. do jula ove godine (mjesec za koji će biti isplaćene penzije sa najnovijim povećanjem u skladu sa vanrednim usklađivanjem kada će ova penzija biti 673 KM) iznosit će 251 KM. Također, godišnji rast u periodu 2011-2014. godina bio je 7,8 KM, a u periodu 2015-2023. godina iznosio je 30,4 KM.

U strukturi kretanja ukupnih prihoda Porezne uprave FBiH, oni su od 2010. do 2014. godine padali za 28 miliona KM godišnje, a od 2015. do 2023. godine su rasli za 358 miliona KM godišnje. U odnosu na 3,8 milijardi KM prihoda koliko su iznosili na kraju 2014. godine, oni su do kraja marta 2023. godine (6,66 milijardi KM) povećani za 2,86 milijardi KM. Kada je u pitanju javni dug Federacije BiH u odnosu na njen bruto domaći proizvod, on je od 2011. do 2014. godine rastao za 1,4 milijarde KM, a od 2014. do kraja 2022. godine taj rast iznosio je 61 milion KM.

Prema danas usvojenom dokumentu i podacima JP Autoceste FBiH o izgradnji autoputeva na Koridoru Vc kroz Federaciju BiH, u mandatu 2011-2014. godina izgrađena su 53,2 kilometra, u izgradnji je u tom periodu bilo 13 kilometara, a bili su osigurani izvori finansiranja za izgradnju 24,4 kilometra. U periodu 2015-2023. godina izgrađeno je 37 kilometara autoputa, u izgradnji je trenutno 65 kilometara, te su osigurani izvori finansiranja za izgradnju preostalih 86 kilometara autoputa. Inače, prije 2010. godine izgrađeno je 36,6 kilometara autoputa.

Kako je obrazloženo danas, informacija „Uporedni makroekonomski podaci saziva aktuelne Vlade Federacije BiH u odnosu na prethodnu“, izrađuje se na osnovu zvaničnih podataka institucija po isteku  četverogodišnjeg perioda u mandatu.

Utvrđen interes FBiH za obavljanje usluga željezničkog putničkog i kombinovanog saobraćaja za 2023. godinu

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela Odluku o utvrđivanju interesa Federacije BiH za obavljanje usluga željezničkog putničkog i kombinovanog saobraćaja za 2023. godinu.

Odlukom se utvrđuje interes Federacije BiH za obavljanje usluga željezničkog putničkog i kombinovanog saobraćaja Javnog preduzeća Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo u 2023. godini.

Interes je utvrđen za željeznički putnički saobraćaj, po jedan par vozova, za putne pravce Sarajevo - Čapljina, Čapljina - Sarajevo, te Sarajevo - Maglaj.

Za željeznički kombinovani saobraćaj utvrđen je interes za putne pravce Brčko granica - Čapljina granica, Semizovac - Čapljina granica, Sarajevo Teretna - Čapljina granica, Brčko granica - Lukavac, Maglaj - Čapljina granica, Čapljina granica - Lukavac, Čapljina granica - Konjic, Čapljina granica - Visoko, te Lukavac - Šamac granica.

Federalno ministrastvo prometa i komunikacija će po usvajanju ove odluke zaključiti ugovor sa JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo kojim će urediti sufinansiranje obavljanja usluga javnog željezničkog putničkog i kombinovanog saobraćaja prema namjeni i visini sredstava utvrđenih za ove namjene Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu.

U obrazloženju Odluke je navedeno da je njeno donošenje potreba da se provede zakonska odredba po kojoj Federacija vrši sufinansiranje obavljanja usluga željezničkog putničkog i kombinovanog saobraćaja po predhodno iskazanom interesu i za tako iskazan interes Federalno ministarstvo prometa i komunikacija zaključuje godišnji ugovor sa JP Željeznice FBiH d.o.o.Sarajevo. Linije koje su utvrđene u Odluci su usklađene sa Ministarstvom saobraćaja i veza RS i predviđene su u Redu vožnje 2022/23.

Osnov za ovakvu odluku je unapređenje razvoja željezničkog putničkog saobraćaja koji ima pozitivnih refleksija na saobraćaj u Federaciji BiH, a posebno manja upotreba ceste, nema emisije ispušnih plinova, podizanje ekološke svijesti kod građana i veća sigurnost u saobraćaju.

Na prijedlog ovog ministarstva donesena je i Odluka kojom se utvrđuje da je izgradnja objekta Centra za održavanje i kontrolu prometa (COKP) u obuhvatu dionice autoceste Vlakovo - Tarčin na Koridoru Vc od javnog interesa za Federaciju BiH.

Također, utvrđeno je da je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, korisnik eksproprijacije ovih nekretnina, te im se nalaže da pokrene postupak eksproprijacije nekretnina. Sredstva za realizaciju ove odluke osigurat će JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar.

Odluke i rješenja

Vlada Federacije BiH, je na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, prihvatila Godišnji konsolidirani pregled ostvarenja javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, sa Tabelarnim pregledom ostvarenih i raspoređenih javnih prihoda januar-decembar 2022/2021.

Vlada FBiH je donijela Odluku o davanju saglasnosti na Uputstvo za zaključenje i izvršenje ugovora o vansudskoj nagodbi u 2023. godini, kao i zaključak kojim se usvaja tekst Javnog poziva za zaključenje vansudske nagodbe u 2023. godini, tekst Zahtjeva za zaključenje vansudske nagodbe u 2023. godini, kao i tekstovi (ukupno 3) tipskih ugovora o vansudskoj nagodbi za izmirenje obaveza proizašlih iz radnih odnosa utvrđenih pravosnažnim i izvršnim sudskim odlukama prema uposlenicima/ umirovljenicima/ njihovim nasljednicima i advokatskim kancelarijama-opunomoćenicima.

Na prijedlog Federalnog ministarstva pravde danas je izmijenjena Uredba o naknadama troškova za službena putovanja.

Danas je donesena Odluka o neposrednom sazivanju vanredne Skupštine dioničara Privrednog društva Aluminij d.d. Mostar, te utvrdila teksta obavještenja o neposrednom sazivanju ove vanredne skupštine.

Vlada Federacije BiH je donijela potrebne akte za poništavanje i raspisivanje ponovnog javnog konkursa za izbor i imenovanje članova Upravnog odbora Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

Informacije i izvještaji

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, donijela Odluku o usvajanju izvještaja o radu Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH za 2022. godinu.

Danas je prihvaćen izvještaj o radu Saveza računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH za prethodno razdoblje i pregled stanja u oblasti računovodstva (1.3.2022.-28.2.2023.).

Također prihvaćen je i deveti tromjesečni izvještaj o provedbi projekta Dodatno finansiranje za Projekt registracije nekretnina u FBiH za period 1.1.-31.3.2023. godine.

Usvojen je i izvještaj o radu Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH za 2022. godinu.

Vlada se upoznala i sa informacijom o realizaciji zaključaka Vlade Federacije BiH za period januar-mart 2023. godine.

Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva danas je usvojena informacija o odobrenim transferima za poljoprivredu u 2022. godini u skladu sa Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava „Subvencija privatnim preduzećima i preduzetnicima - Poticaj za poljoprivredu“ utvrđenih Budžetom FBiH za prošlu godinu ovom ministarstvu.

Kadrovska rješenja

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, donijela Rješenje o imenovanju predstavnika Federacije BiH u Upravni odbor Javne zdravstvene ustanove Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla. U Upravni odbor JZU UKC Tuzla imenovan Rješenjem Vlade FBiH od 6.10.2022. godine, uime Federacije BiH, imenuju se Emir Softić (predsjednik) i Božo Jurić (član), a njihov mandat traje do isteka mandata ostalih članova Upravnog odbora. Prethodno je doneseno Rješenje o razrješenju vršitelja dužnosti predsjednika i člana Upravnog odbora JZU UKC Tuzla, predstavnika Federacije BiH.

Na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva danas je izmjenjeno i Rješenje o imenovanju Upravnog odbora Univerzitetsko kliničkog centra Sarajevo. Izmjenom je u ovaj upravni odbor imenovana Martina Grgić (član iz Srednjobosanskog kantona), a njen mandat traje do isteka perioda na koji su imenovani predsjednik i članovi ovog upravnog odbora. Prethodno je doneseno Rješenje o razrješenju predstavnika Srednjobosanskog kantona dužnosti člana u ovom upravnom odboru, na njegov lični zahtjev.

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, dala prethodnu saglasnost Nadzornom odboru privrednog društva Ceste d.d. Mostar za donošenje odluke o imenovanju vršioca dužnosti članova Uprave Društva, do okončanja konkursne procedure, a najduže do 12 mjeseci, i to Branka Bage (v.d. direktor), Zdenka Propadala (v.d. izvršni direktor za održavanje), Maje Pehar (v.d. izvršni direktor za računovodstvo i finansije) i Josipa Marijanovića (v.d. izvršni direktor za pravne i opće poslove). Prethodno je data prethodna saglasnost ovom nadzornom odboru za donošenje odluke o razrješenju vršioca dužnosti članova Uprave Društva zbog isteka mandata.

Na prijedlog ovog ministarstva data je i prethodna saglasnost Nadzornom odboru za imenovanje vršioca dužnosti članova Uprave JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar uime državnog kapitala, do okončanja konkursne procedure, a najduže od 12 mjeseci, i to Gorana Kraljevića za vršioca dužnosti generalnog direktora i Draženka Pažina za vršioca dužnosti izvršnog direktora. Prethodno je data prethodna saglasnost Nadzornom odboru za razrješenje dužnosti članova Uprave uime državnog kapitala.

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećim skupštinama privrednih društava danas su opunomoćeni  Adnan Frljak (UNIS Ginex d.d. Goražde) i Zerina Konjhodžić (BH Telecom d.d. Sarajevo).