252. sjednica Vlade FBiH

 
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju o mjerama neposredne kontrole cijena iz nadležnosti kantona u Federaciji BiH.
 
Vlada je preporučila nadležnim kantonalnim organima da, u roku od 15 dana, donesu odluke o visini maksimalnih marži u trgovini za sve vrste brašna, sve vrste hljeba, peciva i drugih pekarskih proizvoda od brašna žitarica, te pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko.
 
Za ove proizvode preporučeno je određivanje maksimalne veleprodajne marže do osam posto na nabavnu cijenu i maksimalne maloprodajne marže do deset posto na nabavnu cijenu.
 
Nadležni kantonalni organi će u roku od 30 dana od stupanja zaključka obavijestiti Federalno ministarstvo trgovine o realizaciji ovih preporuka, a ono će o tome informisati Vladu FBiH.
 
Ovaj zaključak stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama FBiH".
 
U samoj informaciji je istaknuto da su i dalje na snazi odluke o mjerama neposredne kontrole cijena kantonalnih vlada za proizvode iz njihove nadležnosti. Sagledavanjem važećih odluka kantonalnih vlada o mjerama neposredne kontrole cijena, utvrđeno je da su u pojedinim kantonima propisane visoke trgovačke marže.
 
Kao primjer je navedeno da u Zeničko-dobojskom kantonu maksimalna veleprodajna marža za hljeb iznosi 17 posto, a maksimalna maloprodajna 12 posto, u Srednjobosanskom kantonu maksimalna veleprodajna marža za ulje iznosi osam posto, a maloprodajna 20 posto.
 
U ostalim kantonima visina maksimalnih marži određena je uglavnom u rasponu od osam do deset posto, s tim da je 2015. godine u Bosansko-podrinjskom kantonu stavljena van snage Odluka o mjerama neposredne kontrole, a nova do danas nije donesena, te da se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu Odluka, iako je donesena, ne primjenjuje.
 

AERODROM SARAJEVO IZUZET OD ISPLATE DOBITI ZA DESET GODINA
 

Federalna vlada je donijela Odluku o izuzimanju od isplate dobiti JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo na period od deset godina.
 
Vlada FBiH, u vršenju ovlaštenja Skupštine privrednog društva JP Međunarodnog aerodroma Sarajevo, neće donositi odluke o raspodjeli dobiti za isplatu dividende, odnosno učešća u dobiti, iz neraspoređene (akumulirane) dobiti iskazane u poslovnim knjigama na dan 31.12.2020. godine, niti iz dobiti ostvarene za period od deset godina nakon donošenja ove odluke.
 
Sredstva od dobiti bit će korištena za finansiranje investicija utvrđenih planovima poslovanja privrednog društva JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo.
 
Odluka je donesena nakon što je Međunarodni aerodrom Sarajevo zbog posljedica pandemije koronavirusa bio primoran da zaustavi značajan broj investicionih projekata neophodnih za obezbjeđenje nedostajućih aerodromskih infrastrukturnih kapaciteta, kao i za rekonstrukciju postojećih.
 
Današnja odluka bitna je za ispunjene važeće međunarodne i lokalne zakonske regulative i standarda u zračnoj plovidbi, a što će dugoročno omogućiti sigurne uslove za veći broj aviona, putnika, prtljaga, pošte i carga, te tako uvećati prihode od poslovanja.
 

 
Vlada FBiH je prihvatila zaduženje Federacije BiH po Ugovoru o financiranju između Europske investicijske banke i Bosne i Hercegovine za realizaciju Projekta izgradnje dionice autoceste Medakovo - Poprikuše na Koridoru Vc u iznosu do 340.000.000 eura, za JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar.
 
Projekt se odnosi na izgradnju, najvećim dijelom na novoj trasi, oko 35 km duge dionice autoceste paneuropskog Koridora Vc koji povezuje Mađarsku i istočnu Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom i Jadranskim morem. Ovaj projekt je dio većeg programa izgradnje Koridora Vc (ukupne dužine 335 km) na teritoriju BiH čiji je cilj podizanje funkcionalnosti postojećeg cestovnog koridora sjever - jug na veću razinu, uz istovremenu izgradnju moderne infrastrukture i povećanu sigurnost i kapacitet ceste.
 
Rok otplate kredita je 25 godina, uz šestogodišnje grace razdoblje.
 
Sredstva će Federacija BiH na kreditnoj osnovi prenijeti na JP Autoceste FBiH, koje je krajnji korisnik i dužnik po ovom kreditnom zaduženju.
 
U razdoblju provedbe ovog projekta, u Proračunu FBiH nije potrebno osigurati financijska sredstva za njegovo dodatno sufinanciranje.
 
Danas je federalnoj ministrici financija dato ovlaštenje za potpisivanje Supsidijarnog sporazuma i Podugovora.
 

 
Vlada Federacije BiH se upoznala sa informacijama sedam federalnih ministarstava o posljedicama djelovanja epidemije koronavirusa COVID-19 na privredu i zdravstvo. Objedinjena informacija bit će upućena Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, na čiji je zahtjev i pripremljena.
 
Zdravstvo
 
Zavod za javno zdravstvo FBiH je, navedeno je u informaciji Federalnog ministarstva zdravstva, sačinio pregled epidemiološke situacije COVID-19 u Federaciji BiH zaključno s 18.1.2021. godine. 
 
Do tog dana je ukupan broj testitranja iznosio 378.401, prisustvo virusa je potvrđeno u 76.229 slučajeva, a broj izliječenih 58.966, a umrlo je 2.380 pacijenata. Trenutno je evidentirano 14.883 aktivnih slučajeva COVID-19.
 
Vlada Federacije BiH se pribilježila za nabavu cjepiva putem COVAX mehanizma za cijepljenje 20 posto populacije (800.000 doza cjepiva), kao i nabavu pomoćnih sredstava i zaštitne opreme za zdravstvene djelatnike putem Zajedničke nabave Europske komisije. Za nabavu cjepiva putem COVAX mehanizma je iz Budžeta FBiH za 2020. godinu uplaćeno 13.689.538 KM, a što je u skladu sa instrukcijama Ministarstva civilnih poslova BiH. U Budžetu FBiH za 2021. godinu predviđena su sredstva za nabavu cjepiva u iznosu od 12 miliona KM, kao i dva miliona KM namijenjena za poduzimanje mjera za sprječavanje i suzbijanje zarazne bolesti COVID-19 iz nadležnosti Federacije BiH, a što može podrazumijevati i financiranje potrošnog materijala neophodnog za proces cijepljenja (šprice, igle i druga pomoćna sredstva za tranport i hladni lanac navedeni u planu).
 
Također, Federacija BiH se predbilježila za nabavu dodatnih 800.000 doza cjepiva putem Zajedničke nabave Europske komisije, te potrošnog materijala i zaštitne opreme. Planirano je da ova nabava bude finansirana iz sredstava IPA II pristupnog instrumenta Evropske unije, koji će uskoro biti aktiviran.
 
Zavod za javno zdravstvo FBiH će u okviru sredstava predviđenih za 2021. godinu finansirati troškove distribucije i skladištenja unutar Federacije BiH koji se mogu javiti u procesu provođenja imunizacije.
 
Pokrenute su aktivnosti za osiguranje hladnog lanca iz donatorskih i vanbudžetskih sredstava.
 
Na 251. sjednici Vlade Federacije BiH održane 14.1.2021. godine usvojena je informacija o Planu cijepljenja protiv COVID-19 u FBiH, te prihvaćen Plan cijepljenja protiv COVID-19 u FBiH.
 
U informaciji je dat i ostvrt i na novine u dijelu laboratorijske dijagnostike, odnosno tzv. real time PCR za detekciju SARS-CoV-2. Napomenuto je i da su izmijenjene tarife zdravstvenih usluga u FBiH čime je cijena testiranja na SARS-CoV-2 ponovno dodatno smanjena na 96 KM, a serološkog testiranja na 36 KM.
 
Pažnja u informaciji je posvećena autit laboratorijama javnih zdravstvenih ustanova s područja FBiH verificiranih za izolaciju virusne RNA i identifikaciju uzročnika zarazne bolesti s ciljem utvrđivanja dijagnoze na COVID-19.
 
Energija, rudarstvo i industrija
 
S ciljem ublažavanja negativnih efekata pandemije po privredu, Federalno minnistarstvo energije, rudarstva i industrije je predložilo, a Vlada FBiH usvojila Odluku o odgodi plaćanja kreditnih obaveza za 90 dana korisnicima kredita po programima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, zatim Kreditno-garantni program za velika preduzeća i Kreditno-garantni program za izvoznike, te izdvajanje 30.000.000 KM za očuvanje i poboljšanje likvidnosti u izvozno orijentiranim granama industrije.
 
Ukupan iznos garancija koje mogu biti izdavane po programima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije iznosi po 100 miliona KM. Ukupan iznos garantovanih obaveza prema jednom poduzetniku ili grupi povezanih poduzetnika ne može biti veći od 5.000.000 KM. Garancija Fonda za pojedinačni kredit iznosi 50 posto glavnice kredita, ali ne više od 3.000.000 KM.
 
Uredbom o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH iznosi raspoloživih sredstava po granama industrije iznosili su: metalna, elektro i automobilska industrija 15.078.350 KM, industrija građevinskog materijala i nemetala 690.000 KM, drvna, papirna i grafička industrija 5.016.260 KM, proizvodnja tekstila, odjeće, kože i obuće 4.026.840 KM, te hemijska i farmaceutska industrija i industrija gume i plastike 5.188.550 KM.
 
Informacijom Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije nije obuhvaćeno 996.345,86 KM, koliko je u 2020. godini dodijeljeno za izmirenje dugovanja privrednih društava za neuplaćene doprinose po osnovu PIO za 106 zaposlenika, kao ni 2.699.872 KM na ime finansiranja razvojnih projekata u FBiH iz oblasti namjenske industrije.
 
Poljoprivreda i prehrambena industrija
 
Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vlada FBiH je donijela izmjene i dopune Programa poticaja za 2020. godinu. Time su ukinuta ranija ograničenja u biljnoj i animalnoj proizvodnji za fizičke osobe, poljoprivredne obrte i pravne osobe, a proizvođačima osigurano pravo na dodatna poticajna sredstva za svako ostvareno povećanje proizvodnje. Svi rokovi navedeni u Programu i Pravilnicima prolongirani su zbog donesenih mjera ograničenja kretanja ljudi u vrijeme pandemije koronavirusa i reduciranog rada službenika u općinama.
 
Operativnim planovima su osigurana sredstva za isplatu redovnih poticajnih sredstava za proizvodnje u 2020. godini.
 
Podrška za sufinansiranje proljetne sjetve realizirana je u 70 gradova/općina u ukupnom iznosu od 4.747.189,32 KM, a za sufinansiranje jesenske u 48 gradova/općina u ukupnom iznosu od 1.231.323,68 KM.
 
U aprilu 2020. godine je Federalno ministarstvo uspostavilo kreditnu liniju s Razvojnom bankom FBiH s ciljem obezbjeđenja povoljnih uslova za investicijska ulaganja u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije na principu da korisnik obezbjeđuje 25 posto sredstava vlastitog učešća, 25 posto grant sredstava obezbjeđuje Ministarstvo, a 50 posto Banka (rok otplate kredita do 15 godina, grace period do 36 mjeseci, nominalna kamatna stopa je tri posto fiksna na godišnjem nivou). Od uspostavljanja ove kreditne linije u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije ukupno je investirano 5,8 miliona KM. Do sada je u ovu svrhu Federalno ministarstvo potpisalo ugovore sa osam klijenata u ukupno iznosu od 566.842,75 KM, dok su dva ugovora u proceduri potpisivanja.
 
Za kapitalna ulaganja u okviru modela ruralnog razvoja, odobreno je 649 zahtjeva u ukupnom iznosu od 7.509.730,29 KM.
 
Po osnovu investicijskih ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju u 2020. godini, za koje je ovo ministarstvo obezbijedilo grant sredstva u iznosu od 25 posto, putem kreditne linije kod Razvojne banke i putem kapitalnih ulaganja u okviru modela ruralnog razvoja, ukupno je investirano 35,8 miliona KM.
 
U okviru modela ostalih vrsta podrški, odobrena su sredstava zadrugama za otkup proizvedenih poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 184.428,05 KM, što je značajno doprinijelo mogućnosti plasmana istih, odnosno smanjenju viškova poljoprivrednih proizvoda na tržištu Federacije BiH.
 
U okviru isplate redovnih poticaja, do sada je isplaćeno 54.315.000 KM za animalnu i 10.562.000 KM za biljnu proizvodnju.
 
Uredbom o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede Federacije BiH u okolnostima pandemije COVID-19 u prošloj godini je bio obuhvaćen 31 privredni subjekt u ukupnom iznosu od 8.199.933,02 KM. Ova mjera se odnosila na izvozno orijentisana preduzeća u ovom sektoru.
 
U Budžetu Federacije BiH za 2021. godinu planirana su sredstva u iznosu od tri miliona KM na ime subvencioniranja odnosno regresiranja kamata i troškova garancija na kredite odobrene putem garantnog programa.
 
Promet i komunikacije
 
U informaciji Federalnog ministarstva prometa i komunikacija navedeno je da je Uredbom o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19, za ovu granu privrede izdvojeno 10.000.000 KM. Na raspisani javni poziv je 176 prijevoznika ispunilo uvjete za dodjelu sredstava.
 
Vlada FBiH je na svojoj 247. sjednici održanoj 15.12.2020. donijela Odluku o dodjeli financijske pomoći korisnicima iz sektora javnog cestovnog prijevoza putnika u okolnostima pandemije COVID-19. Ministarstvo je s korisnicima iz sektora javnog cestovnog prijevoza putnika potpisalo ugovore s korisnicima i u toku je procedura uplate sredstava.
 
Finansije
 
U informaciji Federalnog ministarstva finansija je, uz ostalo, navedeno da je, u skladu sa Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, pravo za subvencioniranje doprinosa ostvarilo 58.528 pravih osoba za 400.641 osiguranika u ukupnom iznosu za april, maj i juni od 90.934.169,72 KM. Od toga je 50.397.433,15 KM na ime doprinosa za penzijsko-invalidsko, 36.154.227,49 KM za zdravstveno i 4.382.509,08 KM za osiguranje od nezaposlenosti.
 
U skladu sa Zakonom, obustavljeni su postupci prinudne naplate koje provodi Porezna uprava Federacije BiH u periodu od stupanja Zakona na snagu do 31.7.2020. godine. Prema podacima Porezne uprave, ukupan broj obveznika koji su u prinudnoj naplati na dan 31.7.2020. godine je 72.562. Iznos duga je 2.800.427.262,14 KM (glavnica i kamata) bez troškova prinudne naplate.
 
Porezna uprava nije vodila upravne postupke, niti je posebnim aktima odobravala obustavu plaćanja po sporazumima o plaćanju duga u ratama, ali nije ni raskidala sporazume o prolongiranju plaćanja duga zbog neplaćanja rata i tekućih obaveza.
 
Ukupan broj obveznika kojima je odobrena obustava plaćanja po sporazumima koji nisu platili rate zaključno sa danom slanja podataka (a nisu raskinuti sporazumi zbog neplaćanja) iznosi 227. Ukupno neplaćene rate za period april - juli 2020. godine iznose 4.527.521,06 KM.
 
Turizam i ugostiteljstvo
 
Federalno ministarstvo okoliša i turizma u informaciji ukazuje na činjenicu da je zbog pojave koronavirusa u martu 2020. godine evidentan pad dolazaka i noćenja turista u odnosu na mart 2019. godine za oko 75 posto. U aprilu 2020. u odnosu na april 2019. godine je bio manji za 99 posto, dok postotak pada za maj 2020. godine iznosi 98 posto. Pad broja dolazaka i noćenja turista u odnosu na 2019. godinu nastavljen je i narednom periodu. Ovo je imalo direktan uticaj i na pad broja zaposlenih u turističko-ugostiteljskom sektoru. Tako je u ovom sektoru u januaru 2020. godine bio 27.291 zaposleni, a do novembra je taj broj opao na 23.669.
 
U informaciji je dat i detaljan pregled inicijativa i zaključaka koje je Federalno ministarstvo predložilo, a Vlada usvojila s ciljem pomoći pomoći ugostiteljsko-turističkom sektoru u FBiH.
 
Razvoj, poduzetništvo i obrt
 
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u informaciji navodi da je od maja do oktobra 2020. godine ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH blago oscilirao, ali s tendencijom povećanja u 9. i 10. mjesecu. Ovo je posljedica povećanja broja zaposlenih u pravnim subjektima, dok se smanjuje broj zaposlenih u subjektima koji su organizovani kao samostalni poduzetnici.  Ukupan registrovani promet s PDV-om od juna do oktobra porastao je s neznatnim oscilacijama u odnosu na mart - maj.
 
U informaciji je, pored ostalog, navedeno usljed pandemije koronavirusa, vanjskotrgovinska razmjena Federacije BiH je doživjela ozbiljan poremećaj. Za period maj-oktobar 2020. godine pokrivenost uvoza izvozom je veća za 3,56 procentna poena u odnosu na isti period prošle godine i na nivou je 58,87 posto.
 

 
Vlada FBiH je usvojila informacijo o raspodjeli sredstava iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine namijenjenih za saniranje ekonomskih šteta uzrokovanih epidemijom COVID-19.
 
Vlada je zadužila Federalno ministarstvo financija da Ministarstvu financija i trezora BiH dostavi instrukciju za uplatu prema kojoj će se sredstva iz Odluke o raspodjeli sredstava iz Proračuna institucija BiH namijenjenih za saniranje ekonomskih šteta uzrokovanih epidemijom COVID-19, od 29. prosinca 2020. godine.
 
Prema instrukciji, od ukupno 6,1 miliona KM koji pripadaju Federaciji BiH, 50 posto treba biti uplaćeno na depozitni račun FBiH, do preostalih 50 posto treba uplatiti na depozitne račune deset kantona u omjerima koji su određeni Odlukom o raspodjeli sredstava utvrđenih Proračunom FBiH za 2020. godinu.
 
Od tog dijela, Unsko-sanskom kantonu pripada 11,95 posto, Posavskom 3,8 posto, Tuzlanskom 19,46 posto, Zeničko-dobojskom 15,94 posto, Bosansko-podrinjskom kanton 2,08 posto, Srednjobosanskom 11,14 posto, Hercegovačko-neretvanskom 9,71 posto, Zapadnohercegovačkom 4,15 posto, Sarajevskom 18,09 posto i Kantonu 10 dio od 3,68 posto.
 
Federalno i kantonalna ministarstva financija dužna su svoje izvještaje o utrošku sredstava dostaviti Ministarstvu financija i trezora BiH najkasnije do 30.6.2021. godine.
 

 
Federalna vlada je dopunila Uredbu o utvrđivanju i primjeni jedinstvenih kriterija za zaključivanje Sporazuma, odnosno sudske nagodbe o postojanju štete, vrsti i visini naknade zbog neosnovanog pritvora, odnosno neosnovanog lišenja slobode.
 
Dodan je novi stav po kojem je, ako se zaključivanje Sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade zbog neosnovanog pritvora, odnosno neosnovanog lišenja slobode temelji na neosnovanom kućnom pritvoru sa elektronskim nadzorom, utvrđen iznos naknade nematerijalne štete u visini od 20 KM za jedan dan neosnovanog kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.
 
Uredba je dopunjena jer je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku FBiH uveden institut kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.

 
IZJAŠNJENJE O INICIJATIVI

 
Vlada FBiH je prihvatila inicijativu poslanice u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Miomirke Melank za dopunu Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, s ciljem prijave doprinosa koje niži nivoi vlasti uplaćuju za osobe iz registra istaknutih samostalnih umjetnika, uz napomenu da obrazac za prijavu doprinosa ne može biti propisan Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak.
 
Vlada napominje i da će obrazac za prijavljivanje uplaćenih doprinosa od strane kantona, u skladu s posebnim propisima kantona, za istaknute umjetnike, biti propisan izmjenama Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, a nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa.
 

 
Vlada FBiH je usvojila informaciju o provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Strategiji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem za 2019. godinu, te pozvala sve nivoe vlasti da, u skladu s propisima, izvršavaju propisane obaveze s ciljem zaštite, racionalnog korištenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
 
U informaciji je navedeno da su u 2019. godini podatke o zakupu/koncesiji poljoprivrednog zemljišta dostavila četiri kantona (Posavski, Tuzlanski, Bosansko-podrinjski i Hercegovačko-neretvanski) i da je ukupan broj zakupoprimaca/koncesionara na području Federacije BiH bio 86. Ukupna površina zakupa i koncesije poljoprivrednog zemljišta u 2019. godini iznosila je 630,42 ha. Uplaćena sredstva od zakupa i koncesije iznosila su 237.312,78 KM, u poređenju sa 16.280,99 KM u 2018. godini.
 
U 2019. godini je bilo 1.576 investitora koji su promijenili namjenu poljoprivrednog zemljišta, u odnosu na 1.954 u 2018. Ukupna površina kojoj je promijenjena namjena iznosila je 2.270.768,59 m², a sredstva od promjene namjene 3.242.555,03 KM. Godinu ranije radilo se o 2.468.622,64 m² i 3.348.122,43 KM.
 
Od ukupno 79 općina s područja Federacije BiH, Program gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem je dostavilo na uvid njih 30. Općine koje još nisu usvojile ovaj program ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.
 
Izvještaje o kontroli plodnosti tla dostavili su samo Hercegovačko-neretvanski i Unsko­sanski kanton.
 

 
Vlada FBiH danas je prihvatila Preporuke Europske komisije nakon održanog četvrtog sastanka Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između EU i BiH i zadužila nadležne federalne organe uprave da započnu aktivnosti na njihovom ispunjavanju.
 
Zadužen je Ured Vlade FBiH za europske integracije da ovaj zaključak i Preporuke Europske komisije dostavi nadležnim federalnim organima uprave radi provedbe.
 
Nadležni federalni organe uprave dužni su da postupe po Preporukama, te da tražene informacije za praćenje njihove realizacije dostave Uredu za europske integracije kada to zatraži Europska komisija.
 
Ured će, radi informiranja, dostaviti zaključak i Preporuke i Komisiji za europske integracije Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH.
 

 
Vlada Federacije BiH usvojila je informaciju o pregovorima za zaključenje Granskog kolektivnog ugovora za područje telekomunikacija u FBiH, s posebnim osvrtom na provođenje zaključka od 23.10.2020. godine.
 
Zaduženo je rosorno ministarstvo da pripremi Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Granski kolektivni ugovor za područje telekomunikacija u dijelu koji sadrži zaštitu prava radnika u slučaju prodaje većinskog udjela državnog kapitala (privatizacije).
 
Vlada zadužuje BH Telecom d.d. Sarajevo i JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar da sa sindikatima koji djeluju u njihovim kompanijama ispregovaraju i zaključe tzv. kolektivne ugovore kod poslodavca, i to svaka za sebe u svim materijalnim i drugim pitanjima u skladu sa Zakonom o radu, osim pitanja koja se tiču radnika u slučaju privatizacije na period do 36 mjeseci, a na koji će tekst Vlada dati saglasnost.
 
Vlada Federacije BiH je za potpisivanje ovog kolektivnog ugovora ovlastila federalnog ministra prometa i komunikacija Denisa Lasića.
 

 
Vlada Federacije BiH je privrednom društvu Centralno grijanje Tuzla d.d. dala saglasnost za rekonstrukciju postojećeg vrelovodnog ogranka u Tuzli, izgradnjom novog.
 
Danas su usvojeni planovi rada za 2021. godinu Agencije za reviziju privatizacije u FBiH i Federalne uprave civilne zaštite.
 
Vlada je usvojila izvještaj o radu za 2020. godinu Generalnog sekretarijata Vlade FBiH, Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću, Ureda Vlade FBiH za evropske integracije, Federalne direkcije robnih rezervi, Ureda za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom BiH, Komisije za vođenje drugostepenog disciplinskog postupka za namještenike federalnih organa državne službe, Policijskog odbora za policijske službenike FBiH, Odbora državne službe za žalbe, te Federalnog zavoda za agropedologiju o monitoringu donjeg toka rijeke Spreče.
 
Uz izvještaje o radu za prošlu godinu, Vlada je usvojila i planove rada Arhiva Federacije, Federalnog zavoda za agropedologiju i Federalnog hidrometeorološkog zavoda za 2021. godinu.
 
Vlada FBiH je razmatrala informaciju o izvještaju Privredne komore FBiH o toku realizacije Uredbe o usavršavanju predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala.
 

 
Federalna vlada donijela je odluke o raspisivanju javnog konkursa i o kriterijima za izbor i postavljenje direktora Federalnog zavoda za agropedologiju.
 
Danas su date prethodne saglasnosti za razrješenje vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, zbog isteka mandata, kao i za imenovanje Davora Tomića, Tihomira Čelana, Gordana Galića, Emira Konjhodžića, Dragana Gabrića i Kristine Žulj za vršioce ovih dužnosti do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca.
 
Za učestvovanje u radu i odlučivanju na Skupštini BH Telecoma d.d. Sarajevo Vlada je opunomoćila Ernesta Đonku.