226. sjednica Vlade FBiH

 

226. sjednica Vlade Federacije BiH:
 
UREDBA O NAČINU FINANSIRANJA I UPRAVLJANJA GARANCIJSKIM FONDOM

 
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, donijela Uredbu o načinu finansiranja i upravljanja Garancijskim fondom. Njegove garancije su, inicijalno, namijenjene za period ne duži od 12 mjeseci od dana proglašenja prestanka nesreće uzrokovane pandemijom COVID-19, jačanju kreditnog potencijala poduzetnika za osiguranje izvora finansiranja s ciljem ublažavanja negativnih efekata uzrokovanih pandemijom na privredu Fede
 
Nakon isteka ovog roka, garancije će biti usmjerene na pružanje podrške pokretanju novih poslovnih aktivnosti, rastu i razvoju postojećih, povećanju konkurentnosti, inovacijama i zapošljavanju.
 
Razvojna banka Federacije BiH, na osnovu Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i ove uredbe, uime i za račun FBiH, provodi postupak izdavanja garancija Fonda i investira njegova sredstva.
 
Sredstva koja predstavljaju razliku između garantnog potencijala i ukupnih sredstava Fonda u odgovarajućem iznosu planiraju se u Budžetu FBiH i utvrđuju Zakonom o izvršavanju Budžeta FBiH.
 
Za provođenje ove uredbe inicijalna sredstva Fonda od 80 miliona KM bit će osigurana preusmjeravanjem postojećih raspoloživih sredstava Vlade FBiH kojima na komisionoj osnovi upravlja Razvojna banka FBiH. Daljnjih 20 miliona KM osigurano je rebalansom Budžeta Federacije BiH za 2020. godinu. Iako će ukupna sredstva biti dovoljna za pokriće kreditnih gubitaka Fonda u početnom periodu, u budžetu Federacije BiH, počev od 2021. godine, potrebno je planirati sredstva za pokriće kreditnih gubitaka i održavanja ukupnih sredstava i garancijskog potencijala na ciljanom nivou, kao i eventualno nedostajuća sredstva za administriranje Fonda.
 
Dodatna sredstva Fonda mogu biti osigurana i iz drugih izvora. Misli se na sredstva Vlade FBiH iz komisionih poslova koja se vode kod Razvojne banke i komercijalnih banaka, zatim budžete FBiH, kantona, gradova i općina, donacije i kredite, kao i na prihode po osnovu izdatih garancija.
 
Usljed plaćanja garancija, u periodu ne dužem od 60 dana, ukupna sredstva Fonda mogu povremeno varirati, ali ni u jednom trenutku ne smiju biti manja od 80 posto od inicijalnog iznosa.
 
Razvojna banka je dužna otvoriti i održavati račun Fonda koji će biti vođen kod Centralne banke BiH.
 
Uvažavajući principe sigurnosti, likvidnosti i disperzije rizika, 80 posto ukupnih sredstva Fonda Razvojna banka može, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva finansija, investirati samo u oročene depozite odgovarajućeg profila ročnosti kod četiri komercijalne banke koje učestvuju u kreditno-garantnim programima Fonda.
 
Ukupan iznos izdatih garancija Fonda (garantni potencijal) ne može biti veći od peterostrukog iznosa ukupnih sredstava Fonda.
 
Ukupan iznos garantovanih obaveza Fonda prema jednom poduzetniku ili grupi povezanih poduzetnika ne može biti veći od 5.000.000 KM. Kada je riječ o komercijalnim bankama, ukupan iznos garantovanih obaveza Fonda ne može biti veći od pet do 20 posto, ovisno o tržišnom učešću u kreditima pojedine komercijalne banke nefinansijskim preduzećima.
 
Kao referentni datum tržišnog učešća komercijalnih banaka u kreditima nefinansijskim preduzećima, utvrđuje se 31.12. prethodne za tekuću godinu u kojoj se garancija izdaje.
 
Kao što je poznato, Federalna vlada je na sjednici održanoj 19.3.2020. godine usvojila informaciju o Programu vlastitih aktivnosti za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa. Ciljevi su očuvanje radnih mjesta, pojačana zaštita u slučaju gubitka posla, očuvanje stabilnosti PIO i bankarskog sektora. Jedna od mjera je i uspostava Garancijskog fonda s ciljem održavanja i poboljšanja likvidnosti kompanija.
 

 
Federalna vlada je usvojila Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020. do 2021. godine, a s pretpostavkama za održiv i ubrzan rast u 2022. godini, te za njegovu realizaciju ovlastila premijera FBiH.
 
Program je usvojen jer se, usljed negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom virusa COVlD do 19, pojavila potreba za definisanjem ključnih ciljeva i mjera usmjerenih na ekonomsku stabilizaciju i oporavak.
 
Mjere propisane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica uključuju Fond za stabilizaciju privrede (omogućen Rebalansom budžeta FBiH za 2020. godinu), Garantni fond pri Razvojnoj banci FBiH i obustavljanje uplata akontacija poreza na dobit i dohodak. Pretpostavka je da će nakon primjene ovog zakona u Fondu za stabilizaciju privrede ostati 200 do 250 miliona KM. Od preostalog iznosa, 150 miliona KM će biti stavljeno na raspolaganje za izgradnju cesta, a ostatak korišten kao svojevrstan stabilizator eventualnom dodatnom padu prihoda od doprinosa za PIO, kako bi, i u tom slučaju, bila obezbijeđena stabilnost i redovnost isplate penzija.
 
Ako budu realizirane ove mjere, privredi će, putem subvencija, u naredna tri mjeseca biti osigurano 200 do 250 miliona KM, te 100 do 150 miliona KM dodatne likvidnosti zbog obustavljanja plaćanja akontacije poreza na dobit.
 
Finansijski solventniji kantoni će imati i svoje specifične mjere, pa se očekuje da se konsolidovano, kroz razne subvencije, u privredu ubrizga dodatnih 100 do 130 miliona KM. Također, iz Budžeta FBiH će kantonima putem transfera biti doznačeno 200 miliona KM, a općinama i gradovima biti doznačeno 30 miliona KM.
 
Prenamjenom namjenskih sredstava, nižim nivoima vlasti će biti oslobođen još jedan značajan iznos sredstava. Dio kompletnog fiskalnog potencijala će od strane nižih nivoa vlasti morati biti iskorišten za budžetsku podršku, usljed pada prihoda, ali će značajan dio moći biti iskorišten za specifične mjere podrške privredi.
 
Sve ove mjere usmjerene su na ublažavanje tzv. prvog udara, te mogu biti nazvane i pasivnim.
 
Za razliku od njih, mjere na koje će biti usmjerena veća pažnja predviđaju velike intervencije s ciljem stimulisanje agregatne potrošnje, pa tako i aktivaciju privatne potrošnje te, s pravom, mogu biti nazvane aktivnim.
 
Ključni ciljevi mjera uključuju očuvanje radnih mjesta kroz stabilizaciju i stimulisanje ekonomskog oporavka, održavanje fiskalne stabilnosti (isplate penzija, ratnih i neratnih invalidnina, te drugih budžetskih transfera), podršku izvozu, s ciljem održavanja vanjskotrgovinske ravnoteže, održavanje makroekonomske stabilnosti u uslovima umjerenog rasta unutrašnjeg i vanjskog zaduženja, reformu javnih preduzeća, jačanje zdravstvenog sektora, sistema socijalne zaštite i zaštite od gubitka posla, te ubrzavanje provedbe javnih investicija.
 
Aktivne mjere, koje će slijediti nakon prvog paketa, svrstane su u sedam grupa. Riječ je o mjerama iz sfere fiskalne politike, aktivnim mjerama zapošljavanja, mjerama u okviru finansijskog sektora, mjerama s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, zatim onim usmjerenim na rasterećenje privrede i povećanje stepena konkurentnosti i otpornosti ekonomije, kao javne i privatne investicije.
 
Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH bit će objavljen na službenom webu Vlade FBiH.
 

 
Federalna vlada je usvojila dvije odluke o odgodi plaćanja obaveza za 90 dana za korisnike kredita po programima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Riječ je o 34 korisnika kredita realizovanih putem Union banke d.d. Sarajevo i o dva korisnika putem Razvojne banke FBiH.
 
Prelazni moratorij bit će realizovan tako što će biti produžen rok za plaćanje  dospjelih obaveza korisnicima kredita za 90 dana, bez potpisivanja aneksa ugovora o kreditu. Produžavanje roka podrazumijeva da neće biti obračunavana zatezna kamata u periodu trajanja prelaznog moratorija.
 
Razlog za donošenje ovih odluka je ublažavanje posljedica koje je na privredna društva u Federaciji BiH ostavila pandemija koronavirusa.
 

 
Vlada Federacije BiH je usvojila ovogodišnji Program utroška s kriterijima raspodjele sredstava Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, u ukupnom iznosu od 3.950.000 KM.
 
Riječ je o transferima za finansiranje obrazovanja (650.000 KM), studentskog standarda (750.000 KM), za oblast nauke od značaja za Federaciju BiH (1.220.000 KM), za institucije nauke i podsticaj nauci i razvoju od značaja za Federaciju BiH (150.000 KM), za institucije nauke i kulture od značaja za BiH (950.000 KM), te za Fondaciju za mobilnost studenata i nastavnika (230.000 KM).
 
Ovaj program utroška sredstava je njegovo formalno i pravno usklađivanje sa Izmjenama i dopunama Budžeta Federacije BiH za 2020. godinu, kojim su sredstva za tekuće transfere Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke umanjena za 3.000.000 KM.
 

 
Federalna vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, odobrila raspodjelu dijela prihoda u iznosu od 496.700 KM uplaćenih u Budžet FBiH u 2019. godini, ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.
 
Od toga je 133.860 KM namijenjeno finansiranju 23 programa i projekta iz oblasti zaštite prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije i prosjačenja, sadržanim u odobrenom konačnom prijedlogu liste korisnika, nakon provedene procedure po javnom konkursu.
 
Iznos od 362.840 KM raspodijeljen je za finansiranje 66 programa i projekata iz oblasti učestvovanja u liječenju, prevenciji i borbi protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki, također sadržanim u odobrenom konačnom prijedlogu liste korisnika, nakon provedene procedure javnog konkursa.
 
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će, najkasnije u roku od 30 dana, zaključiti pojedinačne ugovore o dodjeli sredstava sa svim korisnicima kojima su sredstva dodijeljena.
 
Korisnici su dužni najkasnije do 31.12.2020. godine Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke dostaviti izvještaj o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava i vjerodostojnu dokumentaciju kojom to dokazuju.
 

 
Vlada FBiH dala je Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata prethodne saglasnosti za dodjelu sredstava za pripadnike boračkih populacija. Tako je za liječenje demobilisanog branioca Mehe Hakalovića iz Konjica odobreno 2.000 KM, a 2.500 KM za liječenje Esme Palić, supruge poginulog branioca Avde Palića, te 5.000 KM za liječenje demobilisanog branioca Seada Lisaka iz Sarajeva.
 

 
Vlada Federacije BiH danas je usvojila izvještaj o radu Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2019. godinu. U ovom obimnom i veoma detaljno sačinjenom dokumentu je, uz ostalo, navedeno da su u 2019. godini nastavljeni trendovi povećanja broja zaposlenih i smanjenja broja nezaposlenih osoba, a na što su, u određenom omjeru, uticali i programi aktivne politike zapošljavanja koje je provodio Federalni zavod.
 
Prihod Federalnog zavoda po osnovu doprinosa za osiguranje u slučaju nezaposlenosti lani je iznosio 50.812.332 KM, što je u odnosu na 2018. više za 6,7 posto, a u gotovo istom omjeru povećana je naplata doprinosa za osiguranje u slučaju nezaposlenosti u svim javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH. Uz rast naplate ostalih doprinosa, i ovo ukazuje na trend povećanja broja zaposlenih u FBiH.
 
Zabilježen je i rast prosječne neto plaće u FBiH (928 KM) u odnosu na 2018. godinu za 4,3 posto.
 
Sve izražajnije su situacije da poslodavci u određenim djelatnostima imaju poteškoće u pronalaženju adekvatnog kadra za upražnjena radna mjesta. Na strukturu raspoložive radne snage i ukupno stanje na tržištu rada sve više utiče i migracija u inostranstvo, naročito mladih i stručnih kadrova. Još je prisutan visok udio zaposlenih u neformalnoj ekonomiji u ukupnom broju zaposlenih  (naročito u oblasti poljoprivrede, ali i trgovine, ugostiteljstva i građevine), što predstavlja problem nelojalne konkurencije među poslodavcima, te utiče na naplatu poreza i doprinosa.
 
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u FBiH je u 2019. godini prosječno bilo zaposleno 531.483 radnika, što je u odnosu na prosjek 2018. godine (519.803) više za 11.683 radnika, odnosno 2,24 posto. Najveće povećanje zabilježeno je u trgovini, prerađivačkoj industriji, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, informacijama i komunikacijama, te građevinarstvu.
 
Prosječan broj nezaposlenih lani je bio 313.570 i u odnosu na prosjek 2018. godine (335.611) manji je za 22.041, odnosno 6,57 posto. Stopa nezaposlenosti je, prema podacima iz ankete o radnoj snazi, u 2019. godini iznosila 18,4 posto i manja je u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 posto. Prosječna evidenciona stopa nezaposlenosti iznosila je 37,1 posto i ima tendenciju pada (2,13 posto) u odnosu na prethodnu godinu.
 

 
Vlada FBiH podržala je inicijativu da kreditnim zaduženjem kod Evropske investicijske banke budu osigurana sredstva za realizaciju projekta javnog gradskog saobraćaja u Sarajevu, u iznosu od 35.000.000 eura. Prihvaćena je i informacija o kreditu EIB-a za realizaciju ovog projekta, kao osnova za vođenje pregovora.
 
Federalno ministarstvo finansija, te ministarstva finansija i saobraćaja Kantona Sarajevo Vlada je zadužila da u tim za pregovore o ovom kreditu imenuju ovlaštene predstavnike. Konačna odluka o zaduženju bit će donijeta po okončanju pregovora sa EIB-om, s kojom će biti utvrđeni konačni uvjeti kreditnog zaduženja. Krajnji dužnik po ovom kreditu je Kanton Sarajevo.
 

 
Federalno ministarstvo okoliša i turizma upoznalo je Vladu FBiH o izvozu opasnog otpada iz Federacije BiH za 2018. i 2019. godinu.
 
U skladu s ciljevima Bazelske konvencije, čija je Bosna i Hercegovina potpisnica od 2000. godine, a nastojeći zaštititi ljudsko zdravlje i okoliš od štetnih učinaka, te duboko svjesni moguće štete koju opasni otpad i druge vrste otpada mogu nanijeti ljudskom zdravlju i okolišu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma posvećuje iznimnu pažnju pitanju njihovog prekograničnog prometa i zbrinjavanja.
 
U skladu sa zakonskom regulativom, na području Federacije BiH postoje četiri ovlaštene firme registrovane za prikupljanje i izvoz opasnog otpada na ekološki prihvatljiv način. One su, uz saglasnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u 2018. i 2019. godini prikupili i izvezli iz Federacije BiH ukupno 11.287,63 tona opasnog otpada.
 
Prosječno se na godišnjem nivou izveze 5.643,82 tone opasnog otpada.
 
On je izvezen i zbrinut na ekološki prihvatljiv način, u skladu sa odredbama Bazelske konvencije, u zemlje Evropske unije, kao što su Austrija, Slovenija, Njemačka i Hrvatska.
 
Današnji zaključak Vlade FBiH će, s propratnom dokumentacijom, biti dostavljen Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao centralnom kontakt mjestu za Bazelsku konvenciju u Bosni i Hercegovini.
 

 
Vlada Federacije BiH danas se upoznala sa informacijom o inicijativi za nastavak rada i poslovanja pogona i postrojenja privrednog društva Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac (GIKIL) i molbom za uvoz potrebnih sirovina. Federalna vlada će ovu informaciju i inicijativu proslijediti Parlamentu FBiH na razmatranje.
 
GIKIL se 2.6.2020. godine obratio Federalnom ministarstvu okoliša i turizma informacijom i inicijativom za omogućavanje rada i poslovanja, te uvoza sirovina lužine NaOH kojom se prerađuje (prečišćava) amonijačna voda i bezvodni amonijak NH₃ za Fabriku đubriva, iako već 3,5 godine nema okolinsku dozvolu.
 
Uz informaciju i inicijativu je priložen zahtjev za nastavak rada pogona i postrojenja GIKIL-a po okolinskoj dozvoli iz 2012. godine do pribavljanja nove okolinske dozvole, te izvještaj o poduzetim i planiranim aktivnostima na zaštiti okoliša. GIKIL nema validnu okolinsku dozvolu, što znači da posluje suprotno odredbama Zakona o zaštiti okoliša. Ovaj privredni subjekt kontinuirano prekomjerno zagađuje okoliš, jer nije izvršio mjere iz okolinske dozvole iz 2012. godine s petogodišnjim rokom važenja. Zahtjevi za ponovno izdavanje okolinske dozvole podnošeni su u dva navrata i oba puta su odbijeni, jer GIKIL nije ispunjavao minimum uslova.
 
Nakon što je zahtjev odbijen prvi put, Federalna uprava za inspekcijske poslove donijela je rješenje o zatvaranju u novembru 2018. godine, nakon čega je uslijedio niz sastanaka, dogovora i obećanja za ulaganja u zaštitu okoliša. I drugi zahtjev je odbijen rješenjem od 30.12.2019. godine, a GIKIL je protiv njega pokrenuo još neokončani upravni spor u Kantonalnom sudu u Sarajevu.
 
Federalna uprava za inspekcijske poslove je 19.2.2020. godine izdala rješenje kojim je GIKIL-u naloženo pribavljanje okolinske dozvole za prekid rada postrojenja i pogona, odnosno izrada Studije o procjeni uticaja na okoliš za zatvaranje.
 
Međutim, u ovom privrednom društvu se i dalje odvija proizvodni proces. Obzirom da nema okolinsku dozvolu, GIKIL ne ispunjava uslove za uvoz neophodnih sirovina (NaOH i NH₃), tako da se u više navrata obraćao Federalnom ministarstvu zdravstva u čijoj nadležnosti je uvoz hemikalija i Federalnom ministarstvo okoliša i turizma za dobijanja mišljenja o uvozu. Odobravanje uvoza sirovina GIKIL-u u ovakvim okolnostima je u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša.
 

 
Federalna vlada danas se upoznala sa informacijom o primjeni Krivičnog zakona FBiH i stanju kriminaliteta u FBiH za 2019. godinu.
 
Najbrojnija su bila krivična djela protiv imovine. Naime, kantonalna tužilaštva lani u radu imala prijava protiv ukupno 6.879 osoba (23,97 posto od ukupnog broja prijava u radu) i istraga protiv ukupno 3.747 osoba (24,78 posto od ukupnog broja istraga u radu). Među ovim krivičnim djelima dominiraju oštećenja tuđe imovine, krađe, teške krađe, prevare, razbojništva, utaje i prikrivanja. Protiv izvršilaca krivičnih djela protiv imovine podignute su optužnice protiv 2.391 osobe, a sudovi su donijeli odluke u odnosu na ukupno 2.834 osobe, od čega su protiv 2.522 donesene osuđujuće presude.U okviru osuđujućih presuda, zatvorske kazne izrečene su za 787 osoba, novčane za 239, sudske opomene za 13 osoba, jedna osoba je oslobođena kazne, dok je uslovna osuda izrečena za 1.482 osobe.
 
Kantonalna tužilaštva su zbog izvršenja krivičnih djela podmićivanja i protiv službene i druge odgovorne dužnosti imala u radu prijave protiv 4.439, a istraga protiv 1.147 osoba. U toku 2019. godine optuženo je 330 osoba, a sudovi su donijeli odluke za 358 osoba (254 osuđujuće presude, pet odbijajućih, 93 oslobađajuće presuda, šest obustavljenih postupaka). Zatvorske kazne izrečene su za 77 osoba, novčanih nije bilo, a za 177 osoba izrečene su uslovne osude.
 
Protiv izvršilaca krivičnih djela protiv zdravlja ljudi, kantonalna tužilaštva podigla su optužnice protiv ukupno 1.827 osoba, a sudovi su donijeli odluke za 1.836 osoba, od čega su za 1.780 donesene osuđujuće presude, za sedam odbijajuće, za 28 oslobađajuće presude, a za 211 osoba postupak je obustavljen. Zatvorske kazne izrečene su za 408 osoba, novčane za 91, sudske opomene za 18, uslovne za 1.262, a jedna osoba oslobođena je kazne, navedeno je, uz ostalo u informaciji.
 

 
Federalna vlada usvojila je informaciju Federalnog ministarstva finansija vezanu za pripremu Dokumenta okvirnog budžeta.
 
Federalno ministarstvo finansija je zaduženo da predloži gornju granicu rashoda za razdjel 51, glava 5102 Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine - Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, tako da rashodi neophodni za isplate plaća, naknada troškova zaposlenih, materijalnih troškova, opreme i stalnih sredstava, budu planirani na bazi Izmjena i dopuna Budžeta Federacije BiH za 2020. godinu.
 
Uz to, iznosi neophodni za isplatu penzija (redovnih i po povoljnim uslovima), kao i druga prava i naknade, trebaju biti planirani tako da obuhvate redovno i vanredno usklađivanje penzija u skladu s članovima 79. i 80. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
 

 
Vlada FBiH je donijela Odluku o prestanku važenja Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava kapitalnog transfera javnim preduzećima - za sufinansiranje izgradnje željezničke infrastrukture, utvrđenog Budžetom FBiH za 2020. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Razlog je što je u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Budžeta FBiH brisan član koji se odnosio na ovo sufinansiranje.
 
Nadzorni odbor Javnog preduzeća Nacionalni park Una dostavio je izvještaj o radu za 2019. godinu.
 
Federalna vlada upoznata je sa informacijom o održanom 4. sastanku Pododbora za inovacije, informaciono društvo i socijalnu politiku između EU i BiH, koji je održan u Briselu 20. februara 2020. godine. Također, Vlada je prihvatila i Preporuke Evropske komisije i zadužila nadležne federalne organe uprave da započnu aktivnosti na njihovom ispunjavanju.
 
Na današnjoj sjednici usvojen je i godišnji plan Gender centra Federacije BiH za 2020. godinu.
 
Vlada je dala saglasnost na Granski kolektivni ugovor o izmjeni i dopuni Granskog kolektivnog ugovora elektroprivredne djelatnosti u FBiH.
 

 
Za učešće u radu i odlučivanju na skupštinama javnih preduzeća i privrednih društava Vlada FBiH danas je opunomoćila Dženanu Prcanović (Filmski centar Sarajevo d.o.o.), Irmu Memić (BH Telecom d.d. Sarajevo), Dijanu Bukovac (Feroelektro d.d. Sarajevo), Gorana Buhača (Sarajevoputevi d.d. Sarajevo), Jadranka Puljića (Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar), Jasminu Pašić (RMU Banovići d.d. Banovići), Adnana Mahmutovića (BNT - Tvornica mašina i hidraulike d.d. Novi Travnik), Darka Pranjića (BH Gas d.o.o. Sarajevo), Stipu Buljana (Energoinvest d.d. Sarajevo), Halku Balavca (Energopetrol d.d. Sarajevo), Amelu Mikulić (ArcelorMittal Zenica d.o.o.) i Nusretu Čerkez (Sarajevo-osiguranje d.d. Sarajevo).
 
 Federalna vlada je donijela Rješenje o privremenom imenovanju Upravnog odbora Fonda za studentske zajmove FBiH u sastavu Jasminka Bratić (predsjednica), Vedran Markotić, Emir Sijamhodžić, Dragan Mikulić i Elvedin Gadara (članovi). Oni su imenovani na najduže 60 dana, odnosno do okončanja konkursne procedure za izbor i imenovanje na ove funkcije, u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH.
 
 Danas je izmijenjeno Rješenje o imenovanju Koordinacionog odbora za praćenje implementacije Gender akcionog plana 2019.-2022. u Federaciji BiH. Ovom izmjenom, umjesto Sandre Redžepagić, za članicu ovog odbora imenovana je Smiljana Kraljević.
 
Izmjenom i dopunom postojećeg Rješanja, u Antikorupcioni tim Vlade Federacije BiH su imenovani Ružica Udovičić, Amel Topalović i Nedžad Korajlić.
 
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zaduženo je da, u što kraćem roku, Vladi FBiH pripremi prijedloge akata potrebnih za provođenje procedure izbora kandidata za imenovanje zamjenika direktora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
 
Federalna vlada dala je punomoć Kenanu Muratoviću, Edinu Perendi i Mariju Vrebcu da prisustvuju usmenoj raspravi zakazanoj za 9.7.2020. godine, kao i svakoj narednoj, te da zastupaju interese Vlade FBiH u postupku koji se vodi pred Konkurencijskim vijećem BiH radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma iz Zakona o konkurenciji, a u vezi s predmetom koji se vodi po zaključku o pokretanju postupka od 23.4.2020. godine, donesenom po zahtjevu privrednog društva MULTI LAB d.o.o. Tuzla protiv Vlade FBiH i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
 
Federalna vlada je razriješila Adamira Jerkovića dužnosti direktora Arhiva FBiH, sa 30.6.2020. godine, zbog navršenih 40 godina penzijskog staža. Admir Hadrović postavljen je, počev od 1.7.2020. godine, za v.d. direktora Arhiva FBiH na period do najviše tri mjeseca, odnosno do okončanja konkursne procedure, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u FBiH.
 
Danas je Raska Bračković-Denjalić razriješena dužnosti direktorice Ureda Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću sa 30.6.2020. godine, zbog sticanja uslova za penziju. Na ovu dužnost je, do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca, imenovana Samira Demirović, počevši od 1.7.2020. godine.
 
Vlada je dala saglasnost na Odluku Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH o imenovanju v.d. direktora ovog fonda Fuada Čibukčića na period od 90 dana ili do okončanja konkursne procedure za izbor i imenovanje direktora u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH.
 
Danas je izmijenjeno Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje postupka izbora kandidata za članove Upravnog odbora Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. Na ovaj način je u ovo tijelo, umjesto Amera Đonke, imenovana Lejla Karović.
 
Izmijenjeno je i Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje postupka izbora kandidata za direktora Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja, te je, umjesto Edina Levente, imenovana Lejla Karović.
 
Vlada FBiH danas Amera Bekrića, na lični zahtjev, razriješila dužnosti direktora Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, sa 18.6.2020. godine. Zamjenik direktora Drago Vrbić obavljat će poslove direktora sa svim pravima i obavezama, do imenovanja direktora Agencije za privatizaciju u FBiH. Agencija je zadužena da, za narednu sjednicu, Vladi dostavi prijedloge potrebnih akata za pokretanje procedure za izbor i imenovanje direktora.