179. ODLUKA o davanju saglasnosti na Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine

Član 10.

(1) U slučaju potrebe ubiranja sredstava solidarnosti, sindikalni povjerenici koje sindikat za to ovlasti imaju pravo da ovu aktivnost obavljaju u odgovarajućim prostorijama poslodavca.
(2) Predstavnicima sindikata dozvoljeno je da ističu obavještenja u prostorijama poslodavca, na mjestima koja su pristupačna radnicima.
(3) Poslodavac je dužan da predstavnicima sindikata dozvoli da radnicima dostavljaju informacije, biltene, publikacije, letke i druga dokumenta u vezi sa radom sindikata, pod uvjetom da ta aktivnost ne narušava radnu disciplinu i radnotehnološki proces.

Član 11.

(1) Sindikalni povjerenik zbog sindikalnog djelovanja kojim se štite prava i interesi radnika i čija djelatnost je u skladu sa statutom sindikata, ne može biti pozvan na bilo kakvu odgovornost, niti doveden u nepovoljan položaj.
(2) Sindikalnom povjereniku, za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, bez prethodne saglasnosti federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može se:
a) otkazati ugovor o radu, ili
b) na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika.
(3) Reprezentativne sindikalne organizacije kod poslodavca koje imaju manje od 500 članova mogu imati najviše 30 sindikalnih povjerenika koji će ih predstavljati kroz sve organe i tijela sindikata.
(4) Reprezentativne sindikalne organizacije kod poslodavca koje imaju više od 500 članova mogu imati najviše 60 sindikalnih povjerenika koji će ih predstavljati kroz sve organe i tijela sindikata.
(5) Broj sindikalnih povjerenika u organima i tijelima reprezentativnih Granskih sindikata u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine određuje se u skladu sa statutima tih reprezentativnih Granskih sindikata.
(6) Nakon stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora, reprezentativni sindikati obavezni su u roku od 8 (osam) dana dostaviti poslodavcu odluke o izboru sindikalnih povjerenika, u skladu sa odredbama iz stava (3) i (4) ovog člana.

Član 12.

(1) Poslodavac i sindikati koji djeluju kod poslodavca će se zalagati za najveći mogući stepen međusobne saradnje, uvažavanja, demokratskog dijaloga i razumijevanja.
(2) Poslodavac ima obavezu, a na zahtjev sindikata, da sindikalnu organizaciju obavještava o pitanjima iz svoje nadležnosti, koja su od bitnog značaja za ekonomski i radnosocijalni položaj radnika, a naročito o:
- planu proizvodnje i realizaciji plana proizvodnje,
- mjesečnom i godišnjem izvještaju o poslovanju, iskazanom profitu i planiranoj raspodjeli istog,
- strukturi ostvarenih troškova,
- učešću zarada u troškovima poslovanja poslodavca,
- podacima o prosječnoj zaradi, isplaćenim zaradama po kvalifikacijama i po organizacionim jedinicama,
- planovima razvoja preduzeća,
- broju novoprimljenih zaposlenih, na koje poslove su raspoređeni i u koju radnu jedinicu,
- mjesečnim izvještajima o bezbjednosti i zaštiti zdravlja na radu i povredama zaposlenih.
(3) Ukoliko Društvo ima Nadzorni odbor, Poslodavac je obavezan poslati poziv za sjednicu Nadzornog odbora Društva reprezentativnom sindikatu ukoliko kod tog poslodavca ima članove, te omogućiti prisustvo predstavnika reprezentativnog sindikata tim sjednicama bez prava odlučivanja i naknade. Reprezentativni sindikat će odrediti svog člana koji će prisustvovati sjednicama Nadzornog odbora Društva.
(4) Uprava Društva i ostale poslovodne strukture Društva dužni su primiti i saslušati ovlaštenu osobu sindikata ili sindikalnog povjerenika kada oni to zatraže ili po dogovoru, a najduže u roku od 15 (petnaest) radnih dana od dana traženja sastanka. Predsjednik sindikata i sindikalni povjerenici dužni su se u istom roku odazvati na poziv uprave Društva i ostale poslovodne strukture na sastanak i razgovor kojeg oni sa njima zatraže.
(5) U slučajevima postavljanja konkretnih zahtjeva o pravima i položaju radnika, poslodavac je dužan očitovati se u roku od 15 (petnaest) dana od dana postavljanja istih.
(6) Sindikati samostalno određuju svoje predstavnike, odnosno povjerenike.

Član 13.

(1) Poslodavac se obavezuje da će o svom trošku sindikatu, odnosno njegovoj podružnici, osigurati sljedeće uslove:
- prostorije za održavanje sastanaka,
- tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti,
- nesmetano postavljanje i korištenje oglasnih tabli sindikata,
- umnožavanje dokumenata koji su potrebni za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava radnika,
- obračun i ubiranje sindikalne članarine, njeno prosljeđivanje na račun sindikata, te obustavu sredstava solidarnosti.
(2) Poslodavac može finansirati troškove liječenja, banjskoklimatski tretman, kulturne, sportske i druge aktivnosti članova sindikata na način da finansiranje navedenog vrši transakcijom finansijskih sredstava na transakcijski račun sindikata, što će biti utvrđeno sporazumom između sindikata i poslodavca.

Član 14.

(1) Povreda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti za vrijeme radnog vremena i za vrijeme službenog puta, smatra se povredom na radu kod poslodavca.
(2) Sindikalnim povjerenikom iz prethodnog stava smatra se predsjednik sindikalne podružnice, predsjednik sindikalne organizacije, predsjednik i zamjenik predsjednika sindikata, predsjednik Skupštine, članovi sindikalnih odbora sindikalnih organizacija i članovi Upravnog odbora Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH i Samostalnog sindikata rudara u FBiH.

Član 15.

(1) Predsjednik sindikalne podružnice, predsjednik sindikalne organizacije čiji je broj članova 450 i više može profesionalno obavljati dužnost predsjednika sindikalne podružnice, odnosno predsjednika sindikalne organizacije.
(2) Predsjednik sindikata i zamjenik predsjednika sindikata navedene dužnosti u Samostalnom sindikatu radnika rudnika FBiH i Samostalnom sindikatu rudara u FBiH obavljaju profesionalno, kao i sekretari reprezentativnih sindikata rudara u FBiH.
(3) Navedeni sindikalni predstavnici u prethodnim stavovima ovog člana dok obavljaju dužnost profesionalnog sindikalnog predstavnika oslobođeni su obaveza na radnom mjestu i imaju pravo na plaću kao i sva prava iz radnog odnosa kao da je radio sa normalnim učinkom u redovnom radnom vremenu.
(4) Potpisnice ovog ugovora su saglasne da se u toku njegove implementacije neće povećavati broj predsjednika sindikalnih podružnica i predsjednika sindikalnih organizacija kao i drugih sindikalnih predstavnika koji su profesionalno obavljali dužnost u smislu stavova (1), (2) i (3) ovog člana, a u odnosu na broj onih koji su tu dužnost obavljali na dan 30.06.2016. godine, u slučaju da ne dođe do povećanja broja članova sindikata.
(5) Evidentiranje nadnica sindikalnom predstavniku koji dužnost sindikalnog predstavnika obavlja profesionalno vrši lice iz rudnika ovlašteno od strane poslodavca u rudniku.
(6) Po isteku mandata sindikalnog predstavnika koji je dužnost sindikalnog predstavnika obavljao profesionalno a nije ponovo izabran za sindikalnog predstavnika poslodavac ima obavezu rasporediti na radno mjesto sa kojeg je angažovan u sindikat ili srodno radno mjesto u okviru stručne spreme i stručnih sposobnosti stečenih radom a da nema negativan uticaj na visinu plaće koju je primao prije obavljanja profesionalne funkcije predstavnika sindikata.
(7) Međusobna prava i obaveze iz ovog člana za vrijeme profesionalnog angažmana navedenih sindikalnih predstavnika u sindikatu utvrđuju se pismenim sporazumom između sindikata i poslodavca.

Ugovor o radu

Član 16.

(1) Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi u skladu sa Zakonom o radu.
(2) Radnik zasniva radni odnos danom zaključivanja ugovora o radu.
(3) Zasnivanje radnog odnosa sa novim radnikom moguće je tek nakon neuspjelog pokušaja preraspodjele odgovarajućeg radnika unutar Društva.
(4) Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme, ako je proteklo više od tri godine od zasnivanja radnog odnosa.
(5) Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom mora se utvrditi njegovo zdravstveno stanje upućivanjem na ljekarski pregled, čije troškove snosi aplikant. Poslodavac ima pravo uputiti radnika na ljekarski pregled u zdravstvenu ustanovu koju on odredi radi utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika. U tom slučaju troškove takvog ljekarskog pregleda snosi poslodavac.
(6) U slučaju sklapanja ugovora o radu za obavljanje poslova na izdvojenim mjestima rada ili u slučaju upućivanja radnika na rad u inostranstvo, ugovor o radu obavezno će sadržati i dodatne elemente propisane Zakonom o radu.

Solidarnost

Član 17.

(1) Poslodavac će prilikom zapošljavanja dati prednost jednom od članova uže porodice radnika koji je poginuo na radnom mjestu, kao i radniku koji je preminuo prije sticanja zakonom predviđenih uslova za penzionisanje, a sve u skladu sa internim aktom poslodavca.
(2) Članom uže porodice u smislu stava (1) ovog člana smatraju se: bračni drug i djeca do navršene 26 godine života.

Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad

Član 18.

(1) Radnik ima pravo i obavezu stručno se usavršavati zbog potreba rada.
(2) Poslodavac i radnik sklapaju posebni ugovor kojim se regulišu međusobna prava i obaveze za vrijeme i nakon završenog stručnog usavršavanja ukoliko je ono u funkciji obavljanja radnih zadataka kod tog poslodavca.

Radno vrijeme

Član 19.

Raspored godišnjeg radnog vremena za pojedine dane, početak i završetak radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme dnevnog odmora, uređuje se Pravilnikom o radu, u skladu sa specifičnostima poslovanja poslodavca.

Puno radno vrijeme

Član 20.

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 (četrdeset) sati sedmično.
(2) Puno radno vrijeme iznosi u pravilu 8 (osam) sati dnevno.

Član 21.

Smjenskim radom u smislu ovog ugovora smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u tri smjene.

Preraspodjela radnog vremena

Član 22.

Poslodavac može izvršiti preraspodjelu radnog vremena za pojedine organizacijske cjeline kada to zahtijeva priroda poslova, organizacija rada i poslovanja, bolja iskoristivost sredstava rada i opreme, racionalnije korištenje radnog vremena te izvršenje ugovorenih poslova.

Skraćeno radno vrijeme

Član 23.

(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
(2) Pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, u skladu sa zakonima, utvrđuju se poslovi iz stava 1. ovog člana kao i trajanje radnog vremena na tim poslovima.

Prekovremeni rad

Član 24.

Poslodavac može odlučiti da radnici rade prekovremeno u svim izvanrednim, nepredvidivim i nužnim situacijama utvrđenim zakonima.

Noćni rad

Član 25.

Noćni rad u periodu između 22-06 h smatra se kao rad u posebnim okolnostima za koji radnik ostvaruje pravo na uvećanu osnovnu plaću.

ODMORI I ODSUSTVA Odmor tokom dnevnog rada (pauza)

Član 26.

(1) Radnici imaju pravo korištenja odmora u toku rada u trajanju od 30 minuta, a koji se ne uračunava u radno vrijeme. Pauza za korištenje odmora u toku rada ne smije biti određena u prva dva sata nakon početka rada, niti u zadnja dva sata prije okončanja rada.
(2) Izuzetak u odnosu na stav (1) ovog člana odnosi se na radnike koji rade u podzemnoj i površinskoj eksploataciji i na radnim mjestima gdje se rad ne može prekidati zbog sigurnosti i prirode tehnološkog procesa. Vrijeme trajanja odmora u toku rada u ovom slučaju može biti podijeljeno u više kratkih pauza, s tim da ukupna pauza ne može iznositi više od 30 minuta.
(3) Ostvareni sati rada po osnovu iz prethodnog stava evidentiraju se kao redovni sati rada do mjesečnog fonda radnih sati.
(4) Način korištenja prava i radna mjesta iz ovog člana utvrditi će poslodavac u konsultaciji sa sindikatom.

Godišnji odmor

Član 27.

(1) Poslodavac osigurava radniku u svakoj kalendarskoj godini plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 (dvadeset) radnih dana.
(2) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na način kako je utvrđeno, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
(3) Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 20 radnih dana uvećava za broj svih dodatnih dana utvrđenih članom 29. ovog ugovora, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana, osim po osnovu učešća u Oružanim snagama RBiH u kojem slučaju godišnji odmor može trajati najduže 33 (tridesettri) dana.

Član 28.

(1) U slučaju da se radnik prvi put zapošljava ili u slučaju da ima prekid između dva radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, takav radnik stiče pravo na plaćeni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(2) Ako u smislu prethodnog stava radnik nije stekao pravo na godišnji odmor, takav radnik ima pravo na najmanje jedan dan plaćenog godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.

Član 29.

(1) Broj dana godišnjeg odmora iz stava (1) člana 27. ovog ugovora radniku se uvećava po sljedećim osnovama, i to:
- po osnovu dužine radnog staža:
- do 5 godina staža 1 dan
- od 5 do 10 godina staža 2 dana
- od 10 do 15 godina staža 3 dana
- od 15 do 20 godina staža 5 dana
- od 20 do 25 godina staža 7 dana
- od 25 do 30 godina staža 9 dana
- preko 30 godina staža 10 dana
b) po osnovu uslova rada:
Radnici koji rade u izuzetno teškim uslovima i kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem imaju pravo na uvećani godišnji odmor i to:
- za radni staž 13/12 mjeseci 1 dan
- za radni staž 14/12 mjeseci 2 dana
- za radni staž 15/12 mjeseci 3 dana
- za radni staž 16/12 mjeseci 4 dana
- za radni staž 17/12 mjeseci 5 dana
- za radni staž 18/12 mjeseci 6 dana
Radnici koji rade u smjenama i kojima se staž osiguranja ne računa sa uvećanim trajanjem imaju pravo na uvećani godišnji odmor za dva dana.
c) po osnovu socijalno - zdravstvenog stanja:
- radnicima invalidima rada i ratnim vojnim invalidima 2 dana i
- radnici - majci koja ima dijete do sedam godina života i samohranom roditelju kod koga živi maloljetno dijete 2 dana.
d) po osnovu učešća u Oružanim snagama RBiH:
- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci iznosi 1 dan
- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci iznosi 2 dana
- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci iznosi 3 dana
(2) Ukupan broj dana po osnovu godišnjeg odmora ne može biti veći od 30 (trideset) dana, osim po osnovu učešća u Oružanim snagama RBiH u kojem slučaju godišnji odmor može trajati najduže 33 (tridesettri) dana.

Član 30.

(1) Vrijeme u kojem radnik tokom godine koristi godišnji odmor određuje se planom korištenja godišnjeg odmora koji donosi Poslodavac krajem godine za sljedeću godinu, uvažavajući potrebe procesa rada, ali i potrebe radnika, ako je to moguće cijeneći potrebe organizacije rada.
(2) U skladu s planom korištenja godišnjeg odmora radniku će se uručiti rješenje o korištenju godišnjeg odmora, o danu početku i trajanju godišnjeg odmora, najmanje 7 dana prije nastupa godišnjeg odmora.

Plaćeno odsustvo

Član 31.

1. U toku kalendarske godine radnik u dogovoru sa Poslodavcem ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u ukupnom trajanju do 7 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1. stupanja u brak 2 dana
2. porođaja supruge 2 dana
3. smrti bračnog druga i djeteta 7 dana
4. smrti roditelja, braće i sestara 4 dana
5. smrti unuka, djedova i baka, roditelja bračnog druga 2 dana
6. traženja članova uže porodice nestalih u ratu 3 dana
7. teže bolesti člana uže porodice 3 dana
8. stručnog usavršavanja 3 dana
9. selidbe 2 dana
10. radnik dobrovoljni davalac krvi za svako darivanje ima pravo na 2 uzastopna dana plaćenog odsustva
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, radnik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće, radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba 2 radna dana u toku jedne kalendarske godine.

Neplaćeno odsustvo

Član 32.

(1) Poslodavac može u skladu sa Pravilnikom o radu radniku na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće - neplaćeno odsustvo u trajanju do šest mjeseci.
(2) Izuzetno, poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo bez naknade plaće 2 radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba.
(3) Za vrijeme odsustva iz stava (1) ovog člana, prava i obaveze radnika koja se stiču po osnovu rada miruju.

Zaštita radnika

Član 33.

(1) Radnik ima pravo na zaštitu na radu u skladu sa Zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o zaštiti na radu, pravilnikom o radu i drugim općim aktima poslodavca.
(2) Osposobljavanje i provjera osposobljenosti provodi se u skladu sa pravilima zaštite na radu i drugim odgovarajućim pravilima.
(3) Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada.
(4) Radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim važećim propisima.
(5) Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu predviđene propisima o sigurnosti o zdravlju na radu, i o tome je dužan odmah obavijestiti poslodavca i nadležnu inspekciju rada.
(6) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 5. ovog člana ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.
(7) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o zaštiti na radu, propisanu odgovarajućim zakonima, te preduzimati sve propisane mjere specifične zdravstvene zaštite s ciljem očuvanja zdravlja radnika.
(8) Radnik ne smije obavljati samostalno poslove radnog mjesta ako prethodno nije osposobljen za samostalan rad na siguran način.

Član 34.

Poslodavac je dužan kolektivno osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja u toku radnog vremena, kao i prilikom dolaska na posao i odlaska s posla.

Član 35.

Na sva ostala pitanja koja regulišu zaštitu na radu radnika, zaštitu maloljetnika, zaštitu žena i materinstva, zaštitu radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad i radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti a koja nisu regulisana ovim kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe zakona i pravilnika poslodavca.

Član 36.

(1) Otkazni rok je sedam (7) dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu.
(2) Radnik kome poslodavac otkazuje ugovor o radu ima pravo na otkazni rok koji ne može biti kraći od 14 (četrnaest) dana niti duži od 3 (tri) mjeseca, a u skladu sa Zakonom o radu.
(3) Poslodavac može osloboditi radnika obaveze davanja otkaznog roka.

Član 37.

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Program zbrinjavanja viška radnika

Član 38.

(1) Poslodavac koji zbog ekonomskih, tehničkih, organizacijskih i drugih razloga u sljedeća tri mjeseca, namjerava otkazati Ugovor o radu najmanje petorici radnika, dužan je izraditi akt u pisanoj formi u skladu sa odredbama Zakona o radu uz obavezno dokazivanje opravdanosti postojanja tehnološkog viška za svakog radnika koji je proglašen tehnološkim viškom.
(2) Poslodavac se obavezuje da neće ustupiti poslove registrovane djelatnosti drugim pravnim ili fizičkim licima čije bi ustupanje izazvalo otkaz ugovora o radu radnicima zaposlenim kod poslodavca.
(3) Akt iz stava (1) ovog člana, poslodavac je obavezan dostaviti na konsultacije Sindikatu.

Otpremnina

Član 39.

(1) Radnik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(2) Ukoliko poslodavac donese odluku o visini otpremnine koja je povoljnija za radnika, primjenjivat će se navedena odluka.

Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa

Član 40.

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 30 (trideset) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.
(2) Ako poslodavac u roku od 30 (trideset) dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu ili mu uopće ne odgovori na njegov zahtjev, radnik može u daljem roku od 90 (devedeset) dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

PLAĆE, NAKNADE PLAĆE, DODACI I DRUGE NAKNADE

Član 41.

(1) Poslodavac je obavezan, isplatiti plaću i pripadajuće naknade na plaću (u daljem tekstu: primanja radniku), u skladu sa ovim ugovorom i pravilnicima o radu.
(2) U slučaju da je pravo kojim se određuju plate, naknade plata i naknade koje nemaju karakter plata različito uređeno nekom drugom uredbom, primjenjuju se odredbe ovog kolektivnog ugovora.

Član 42.

(1) Plaća radnika utvrđuje se ugovorom o radu, Pravilnikom o radu i ovim kolektivnim ugovorom.
(2) Poslodavac je dužan radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost kao i drugi diskriminatorni osnov iz člana 8. stav (1) Zakona o radu Federacije BiH.
(3) Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji zahtijeva isti stepen stručne spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost, fizički i intelektualni rad, vještine, uslove rada i rezultate rada.
(4) Doprinose i poreze obračunava i uplaćuje poslodavac.

Plaća

Član 43.

(1) Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji ne mogu biti duži od 30 (trideset) dana.
(2) Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu.
(3) Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće.
(4) Pojedinačne isplate plaće nisu javne.
(5) Poslodavac koji ne isplati plaću u roku iz stava (1) ovog člana ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun plaće koju je bio dužan isplatiti.
(6) Obračun iz stava (1) ovog člana smatra se izvršnom ispravom.

Član 44.

Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od:
1. Osnovne plaće, koja uključuje iznos od 430,00 KM na mjesečnom nivou, proporcionalno broju odrađenih sati u tom mjesecu,
2. Dijela plaće za radni učinak i
3. Uvećane plaće

Član 45.

(1) Osnovna plaća (koja uključuje iznos od 430,00 KM na mjesečnom nivou, proporcionalno broju odrađenih sati u tom mjesecu), je novčani iznos koji je poslodavac dužan isplatiti radniku za rad sa punim radnim vremenom i normalnim uvjetima rada za odgovarajući posao u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.
(2) Osnovna plaća radnika utvrđuje se na osnovu:
1. Neto satnice radnog mjesta koja predstavlja umnožak:
a) Neto satnice i
b) Koeficijenta posla radnog mjesta
2. Mjesečnog fonda ostvarenih sati rada i
3. Iznosa od 430,00 KM na mjesečnom nivou, koji se obračunava proporcionalno broju odrađenih sati u tom mjesecu (uključujući sate praznikai plaćenog dopusta). Ovo će biti posebno prikazano na platnoj listi.

Član 46.

(1) Poslodavac će svaki mjesec donijeti Odluku o određivanju neto satnice za prethodni mjesec u skladu sa finansijskim mogućnostima preduzeća i ista do 30.06.2026. godine ne može biti manja od 3,00 KM, a od 01.07.2026. godine ne može biti manje od 3,25 KM.
(2) Procenutalno povećanje neto satnice između 3,00 KM i 3,25 KM (od 8,4%) će se primjenjivati i u rudnicima u kojima se u momentu stupanja na snagu ovog Kolektivnog ugovora primjenjuje veća neto satnica od 3,00 KM za postojeće koeficijente složenosti svakog radnog mjesta.

Član 47.

(1) Pravilnikom o radu, rangiranjem radnih mjesta u platne razrede i sistematizacijom radnih mjesta, poslodavac uz obavezujuću konsultaciju sa reprezentativnim sindikatom utvrđuje koeficijent složenosti svakog radnog mjesta u omjeru od 1,00 do 4,00 uz učešće predstavnika sindikata u radu odgovarajuće komisije, a u skladu sa Pravilnikom o radu.
(2) Koeficijenti složenosti svakog radnog mjesta predviđenog u Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta, u zavisnosti od kvalifikacije ili stepena stručne spreme, rangiraju se u 4 grupe složenosti (platne razrede) u omjeru od 1,00 do 4,00 i to:

(3) Koeficijenti složenosti svakog radnog mjesta iz prethodnog stava utvrđuju i primjenjuju se počev od 01.04.2023. godine.
(4) Obaveza konsultiranja u smislu stava (1) ovog člana zasniva se na aktu u pisanoj formi koji je pripremio poslodavac, a koji, između ostalog, sadrži razloge za korekciju koeficijenata.
(5) Obavezujuće konsultacije započinju danom dostave akta iz stava (2) ovog člana reprezentativnim sindikatima i traju najduže 30 dana od dana dostave ovog akta, a u skladu sa Pravilnikom o radu.
(6) Obavezujuće konsultacije u smislu ovog člana podrazumijevaju pravo sindikata da iznese svoje stavove na akt iz stava (2) ovog člana. Ukoliko se sindikat ne očituje na isti, bilo usmeno ili pismeno, u roku od 30 dana od dana započinjanja obavezujućih konsultacija u smislu stava (3) ovog člana, smatraće se da su obavezujuće konsultacije obavljene.
(7) Zbog specifičnosti obračuna plaća koji je u primjeni u Rudniku soli "Tuzla" d.d. Tuzla, isti se izuzima od primjene platnih razreda iz stava (2) ovog člana. Za radnike u Rudniku soli "Tuzla" d.d. Tuzla zadržat će se dosadašnji platni razredi.
(8) Rudnik mrkog uglja Banovići će u saradnji sa reprezentativnim sindikatom kod poslodavca, intenzivirati aktivnosti na donošenju i primjeni nove sistematizacije radnih mjesta, te izradi odgovarajućeg modela obračuna plaća, uz obostrano nastojanje da se ova aktivnost, po mogućnosti, okonča do kraja 2025. godine.
(9) Obavezuje se rukovodstvo RMU Kakanj u Kaknju da uz konsultacije sa reprezentativnom Sindikalnom organizacijom RMU Kakanj u Kaknju te uz datu saglasnost od strane Uprave JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo najkasnije od 01.03.2025 godine stavi u primjenu novi Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u RMU Kakanj u Kaknju.
Metodologijom vrednovanja radnih mjesta koja su utvrđena kroz sistematizaciju radnih mjesta vrednovanje svakog radnog mjesta uskladiti sa platnim razredima utvrđenim kroz ovaj Kolektivni ugovor. Koeficiente složenosti poslova svakog radnog mjesta pored usklađivanja sa platnim razredima utvrđenim kroz ovaj Kolektivni ugovor uskladiti sa koeficientima složenosti svakog radnog mjesta u svim drugim Rudnicima uglja u sastavu Koncerna te navedeno primjeniti i po pitanju utvrđivanja dodatka na otežane i posebno otežane uslove rada.

Radni učinak

Član 48.

(1) Ocjena radnog učinka radnika utvrđuje se posebnim aktom poslodavca, koji je obavezujući za sve radnike.
(2) Ako nisu utvrđeni normativi i kriterijumi za vrednovanje ostvarenih rezultata rada smatra se da je radnik, za radno vrijeme provedeno na radu, ostvario normalni radni učinak.

Uvećanje plaće

Član 49.

(1) Neto satnica radnog mjesta radnika uvećava se:
- za rad noću - 50% neto satnice
- za prekovremeni rad - 50% neto satnice
- za rad na dan sedmičnog odmora - 30% neto satnice
- za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni - 50% neto satnice
(2) Dodaci se međusobno ne isključuju.

Član 50.

(1) Radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, nepovoljnim klimatskim i atmosferskim uvjetima, rad na visini, teški fizički napori, elektromagnetno zračenje i ostali uslovi definisani Zakonom o zaštiti na radu, a u skladu sa metodologijom vrednovanja radnih mjesta).
(2) Način i korištenje prava iz stava (1) ovog člana utvrdit će se Pravilnikom o radu.

Član 51.

(1) Neto satnica radnog mjesta povećava se za 0,6% za svaku navršenu godinu penzionog staža, s tim da ukupno povećanje po ovom osnovu ne može biti veće od 20%.
(2) Uvećanje neto satnice radnog mjesta po osnovu minulog rada može se i povoljnije regulisati pravilnikom o radu i drugim dokumentima poslodavca.
(3) Iznos u visini od 430,00 KM na mjesečnom nivou, koji se obračunava proporcionalno broju odrađenih sati u tom mjesecu, ne ulazi u obračun minulog rada.

Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto

Član 52.

(1) U hitnim slučajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika, iznenadno povećanje obima posla, sprječavanje nastanka veće štete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i sl.) poslodavac može donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najduže do 60 dana u toku jedne kalendarske godine.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, radniku koji, u skladu s aktima Društva u svemu zamjenjuje odsutnog radnika na njegovim poslovima i radnim zadacima, neprekidno najmanje 12 dana, pripada plaća po svim osnovama i mjerilima radnog mjesta odsutnog radnika ako je to za radnika povoljnije. U suprotnom, zadržava plaću svog radnog mjesta.
(3) Zahtjev za zaštitu prava, podnesen protiv odluke iz stava 1. ovog člana ne odlaže njeno izvršenje.

Naknada plaće

Član 53.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:
- za vrijeme godišnjeg odmora,
- za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,
- za vrijeme porođajnog odsustva,
- za plaćeno odsustvo i praznike,
- za prekid rada (koji nije prouzrokovao radnik),
- za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio poslodavac,
- i u drugim slučajevima, utvrđenim zakonima i Pravilnikom o radu.

Član 54.

(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca.
(2) Za vrijeme korištenja plaćenog odsustva radnik ima pravo na naknadu plaće u visini umnožka njegove neto satnice radnog mjesta i ostvarenih sati plaćenog dopusta.
(3) U slučaju odsutnosti s rada zbog bolesti, porođajnog odsustva i za vrijeme prekida rada (koji nije prouzrokovao radnik) radnik ima pravo na naknadu plaće u skladu sa važećim zakonima i propisima.
(4) U slučaju odsutnosti radnika zbog bolovanja uzrokovanog povredom na radu, radniku pripada naknada plaće u skladu sa važećim zakonima i propisima.

Član 55.

Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a zbog čega su mu neposredno ugroženi život ili zdravlje, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove u okviru svog radnog mjesta.

Ostala materijalna prava radnika

Član 56.

Isplata naknade za korištenje godišnjeg odmora u rudnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiće se u rasponu od 50% do 70% prosječne plaće isplaćene u prethodnoj godini prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.

Član 57.

(1) Poslodavac je obavezan radniku osigurati ishranu u toku radnog vremena (topli obrok).
(2) Ukoliko poslodavac ne osigura ishranu, radniku se do 31.12.2025. godine isplaćuje naknada u dnevnom iznosu u rasponu od 17 KM do 20 KM, tako da se kod onog poslodavca koji je isplaćivao topli obrok u visini 17 KM ili više isti ne može isplatiti u iznosu manjem od 20 KM, a gdje je poslodavac isplaćivao iznos od 13 KM ili više iznos za ovu svrhu ne može biti manji od 16 KM, s time da od 01.01.2026. godine naknada u dnevnom iznosu kod poslodavca koji je isplaćivao naknadu u dnevnom iznosu u visini od 20 KM ne može biti manja od 22 KM a kod poslodavca koji je isplaćivao naknadu u dnevnom iznosu u visini od 16 KM ne može biti manja od 18 KM.

Naknada troškova prijevoza na posao i sa posla

Član 58.

Radniku pripada pravo na naknadu troškova prevoza na posao i sa posla, u skladu sa ugovorom o radu i pravilnikom o radu.

Član 59.

(1) Radnicima pripada pravo na nagradu povodom Dana rudara u iznosu od najmanje 30% prosječne plaće u Federaciji prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana pripada i radnicima koji su ostvarili pravo na penziju u tekućoj godini.

Član 60.

Pri odlasku u penziju radnik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje 6 (šest) prosječnih plaća radnika ostvarenih u prethodnom tromjesečju ili najmanje 6 (šest) prosječne plaće u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, za prethodnu godinu, ako je to za njega povoljnije.