Prihvaćena Strategija dugoročne obnove zgrada u FBiH za period do 2050. godine: Cilj je visoka energijska efikasnost i smanjenje zagađenja

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, donijela je zaključak o prihvatanju Strategije dugoročne obnove zgrada u Federaciji BiH za period do 2050. godine. Vlada će ovu strategiju dostaviti Parlamentu FBiH radi razmatranja i donošenja. Radi se o razvojnom dokumentu koji predstavlja strateško opredjeljenje na zahtjeve energetske tranzicije i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Obnova zgrada s ciljem povećanja energijske efikasnosti i smanjenja emisija CO2 predstavlja razvojni fokus ovog dokumenta.

U obrazloženju je navedeno da će Vlada Federacije BiH, donošenjem i implementacijom Strategije, dati puni doprinos poboljšanju ključnih makroekonomskih indikatora kao što su rast BDP-a, zatim zaposlenosti, kao i životnog standarda građana, te smanjenje trgovinskog deficita. Zakonski osnov za prihvatanje Strategije sadržan je u direktivama Evropske unije o energijskoj efikasnosti i o energijskim karakteristikama zgrada, čija provedba je obavezna u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, Akcionim planom za energijsku efikasnost FBiH i Odlukom o izradi sektorske Strategije dugoročne obnove zgrada u FBiH.

U razlozima za donošenje, navodi se da se ova strategija bazira na projekciji energetskog sektora iz Integriranog plana za energiju i klimu BiH, predstavljajući njegov provedbeni dokument za komponentu energijska efikasnost. Između ostalog, definirana su strateška opredjeljenja spram dugoročne obnove zgrada u FBiH za period do 2050. godine, uključujući opredjeljenja za tri desetogodišnja perioda do 2030., 2040. i 2050., a s ciljem energijski visokoefikasnog i dekarboniziranog fonda zgrada do 2050. godine.

Obrazlažno je da obnova stambenih i nestambenih zgrada primjenom mjera energijske efikasnosti producira manje gubitke energije, odnosno smanjenje potrebe za energijom, a čime se generiraju uštede u budžetima (javnim i privatnim) i postiže smanjenje emisija CO2. Nadalje, intenzivna obnova doprinosi povećanom zapošljavanju kroz razvoj građevinskog sektora (inženjerske usluge, proizvodnja građevinskih materijala i proizvoda, te građevinske operative), te se povećava vrijednost i životni vijek obnovljenih zgrada, komfor i kvaliteta unutrašnjeg zraka.

Također, naglašeno je da je na putu naše zemlje ka EU neophodno bolje korištenje fondova EU za finansiranje razvojnih prioriteta. Stoga se napominje i da je postojanje strateških dokumenata koji artikuliraju razvojne prioritete, jedan od ključnih preduslova za pristup i korištenje EU fondova.

Strategijom je definirana i procjena potrebnih ulaganja, za što je istaknuto da će biti potrebno koristiti sve raspoložive izvore finansiranja poput budžeta različitih nivoa vlasti, dostupnih fondova EU, ulaganja kompanija - pružaoca energetskih usluga, zatim ulaganja iz sistema obaveza energetskih ušteda, kao i javno-privatnog partnerstva, te povlaštenih zajmova.