Promoviran Bosansko-turski rječnik iz 1631.godine

Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine, autora Muhameda Hevaija Uskufija predstavljen je danas na Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu, u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, koje je uz Općinu Tuzla i njegov izdavač.

Riječ je o prijepisu najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi i jednom od najstarijih rječnika na balkanskim prostorima, o čijem su značaju govorili federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić, načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, recenzent Josip Baotić, član Akademije nauka i umjetnosti BiH prof.dr. Enes Duraković i autor poglavlja o prijepisu Uskufijevog rječnika iz Uppsale prof.dr. Adnan Kadrić.
 
Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić kazao je da se radi o Bosansko-turskom rječniku koji je ne samo prvi bosanski rječnik ikada napisan, nego uopće prvi rječnik na štokavskom narječju napisan na prostorima Evrope, te da ta činjenica sama po sebi govori o veličini ovog djela.

-Riječ je o dokumentu koji svjedoči o historiji i kontinuitetu postojanja bosanskog jezika na prostoru BiH, kazao je  ministar Mašić, te dodao:” Prijepis iz Uppsale, iz Švedske, koji do sada nikada nije bio objavljen, prvi put je javnosti obznanjen i publikovan nedavno u Tuzli, a sada i u Sarajevu, što je veliki praznik ne samo za struku već cjelokupnu javnost BiH. Siguran sam da su jezici mostovi među narodima, a rječnici mostovi među jezicima, te mogu ponosno kazati da je ponovno izdavanje Bosansko-turskog rječnika izuzetno važno za Bosnu i Hercegovinu, jer su njime postavljeni snažni temelji bosanskom jeziku, kao jednom od tri službena jezika u BiH.
 
Načelnik općine Tuzla Jasmin Imamović podsjetio je kako je Uskufija bio veliki intelektualac i pisac, jedan od najznačajnijih autora u historiji Bosne i Hercegovine i Tuzle, ocjenjujući kako za bosanski jezik nema važnije knjige od ove, te da mnogi naučnici iz oblasti slavistike Evrope i svijeta ovaj rječnik smatraju kapitalnim djelom.
 
Za akademika Enesa Durakovića ovo djelo važno je zbog dva aspekta. Prvi aspekt je ideološki, jer se promovira u vrijeme kada se negira postojanje bosanskog jezika i osporava njegova nominacija. S druge strane, važan je i zbog toga što je to temeljno leksikografsko djelo koje govori o viševjekovnoj povijesti i nominaciji bosanskog jezika. Izuzetan značaj ova povijest ima upravo danas, kazao je Duraković. 

Recenzent prof. dr. Josip Baotić akcentirao je ljubav s kojom je autor prožeo Rječnik, naglašavajući da je težnja tadašnjih autora bila staviti vlastiti jezik u isti rang s onima koji su tada imali prestiž u nauci i kulturi.

Uskufijin Bosansko-turski rječnik donosi preko 700 autohtonih i autentičnih riječi bosanskog jezika tumačenih turskim jezikom, pisan je u stihovima i posebno je fascinantno vrijeme u kojem je nastajao. Inače, predstavljanje Bosansko-turskog rječnika u Sarajevu održano je u prisustvu velikog broja istaknutih osoba iz društvenog, javnog i političkog, te naučnog i kulturnog života BiH.