624. ODLUKA o davanju saglasnosti na granski Kolektivni ugovor elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine

GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR
ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I. UVODNE ODREDNICE

Član 1.

Kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obaveze poslodavaca i radnika elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH) iz radnog odnosa i na osnovu rada u skladu sa Zakonom o radu (u daljem tekstu: Zakon).
Prema odredbama ovog Ugovora poslodavci su privredna društva s većinskim državnim kapitalom koja se bave elektroprivrednom djelatnošću u Federaciji BiH.
Pod pojmom radnik, u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je zaposlena na osnovu ugovora o radu.

Član 2.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno i obavezno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.
Opći akti poslodavca (pravilnici i ostali akti kojima se regulišu radni odnosi i prava radnika iz radnih odnosa) moraju biti u skladu sa ovim Ugovorom, osim ako nije drugačije regulisano zakonima, a bit će doneseni uz konsultacije sa sindikatom.
Ako bi u općem aktu poslodavca pojedino pravo radnika bilo manje od prava utvrđenog ovim Ugovorom, neposredno se primjenjuju odredbe ovog Ugovora.

II. RADNI ODNOS

Član 3.

Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu zasniva se radni odnos.
Nakon zaključivanja ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom.
Zapošljavanje novog radnika moguće je u slučaju kada poslodavac internom preraspodjelom, u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu, nije u mogućnosti popuniti upražnjeno radno mjesto, a procedure za ovaj način zapošljavanja bit će definisane Pravilnikom o radu ili drugim internim aktom poslodavca, koji će sačiniti u konsultaciji sa reprezentativnim sindikatom.

Član 4.

Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, naročito, podatke o:
a. nazivu i sjedištu poslodavca;
b. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu radnika;
c. trajanju ugovora o radu;
d. dan otpočinjanja rada;
e. mjestu rada;
f. radnom mjestu na kojem se radnik zapošljava i kratak opis poslova;
g. dužini i rasporedu radnog vremena;
h. plaći, dodacima na plaću, te periodima isplate;
i. naknade plaće;
j. trajanju godišnjeg odmora;
k. otkaznom roku;
l. druge podatke u vezi sa uslovima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom:
m. posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.);
n. postupku zaštite prava radnika iz radnog odnosa;
o. probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta.
Umjesto podataka iz stava 1. tačka: g., h., i., j., k. i l. ovog člana, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući član Zakona, ovog Ugovora ili Pravilnika, kojim su uređena ta pitanja.
Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže.

Član 5.

Ugovor o radu zaključuje se:
a. na neodređeno vrijeme;
b. na određeno vrijeme.
Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeo vrijeme.
Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.
Ako radnik izričito ili prešutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa poslodavcem, odnosno izričito ili prešutno zaključi s poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

PROBNI RAD

Član 6.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Probni rad iz stava 1. ovog člana ne može trajati duže od šest mjeseci.
Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je sedam dana.
Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrđenog ugovorom o probnom radu.

PRIJEM PRIPRAVNIKA

Član 7.

Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme s tim da pripravnik ostvaruje sva prava utvrđena Zakonom i Pravilnikom.
Pitanje obavljanja pripravničkog staža radnika koji je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod poslodavca bit će regulisano Pravilnikom o radu, uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatom.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

Član 8.

Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stjecanja iskustva i polaganja stručnog ispita kao uslova za obavljanje određenih zanimanja, mogu se primati osobe koje su završile školovanje za takvo zanimanje.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uslovima kao i za pripravnike.
Za vrijeme stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, osiguravaju se prava propisana Zakonom.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa iz stava 1. ovog člana može trajati najdalje godinu dana i to razdoblje ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo.
Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi.
Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 4. ovog člana u roku od osam dana nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora.
Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.

III. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI RADNO VRIJEME

Član 9.

Puno radno vrijeme radnika traje 40 (četrdeset) sati sedmično.
Dnevno radno vrijeme i raspored radnog vremena utvrđuje poslodavac Pravilnikom.

Član 10.

U slučajevima neophodne potrebe radnik je obavezan na zahtjev poslodavca raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 8 (osam) sati sedmično.
Radnik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše, 8 (osam) sedmično.

Član 11.

Rad u vremenu između 22 sata uveče i 6 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom, ako za određeni slučaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.
Ako je rad organizovan u smjenama koje uključuju i noćni rad mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopno najduže jednu sedmicu.

Član 12.

Poslodavac će svojim internim aktima propisati prava radnika koji rade u smjeni ili u turnusu, a koji zbog organizacije rada i prirode posla kojeg obavljaju, ostvaruju višak radnih sati u odnosu na sate redovnog rada.
U smislu prethodnog stava, poslodavac će internim aktom propisati da višak sati rada koji je ostvaren u određenom vremenskom periodu, radnik iskoristi kao slobodne sate u drugom vremenskom periodu (preraspodjela), a u slučaju nemogućnosti da koristi slobodne sate, poslodavac će shodno potrebama posla i u skladu sa aktima Društva uvesti prekovremeni rad.

ODMORI

Član 13.

U skladu sa Zakonom, poslodavac osigurava radnicima sljedeće odmore u trajanju:
- u toku radnog dana najmanje 30 (trideset) minuta (odmor ne može biti korišten na početku i na kraju radnog vremena), koji se ne uračunava u radno vrijeme;
- iznimno, na zahtjev radnika, odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 1 (jedan) sat za jedan dan u toku radne sedmice;
- dnevni odmor između dva radna dana najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno;
- sedmični odmor najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno;
- godišnji odmor najmanje 20 (dvadeset) radnih dana.
Izuzetak u odnosu na stav 1. ovoga člana čine radnici koji rade u smjenama na radnim mjestima gdje se rad ne može prekidati zbog sigurnosti i potreba tehnološkog procesa i gdje vrijeme trajanja odmora tokom rada može biti podijeljeno u više kratkih pauza od 10-15 minuta radi objedovanja na radnom mjestu i drugih potreba radnika, koje se uračunavaju u radno vrijeme.
Radna mjesta iz prethodnog stava bit će regulisana aktom poslodavca, uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatom.

Član 14.

Radnicima koji su tokom rada neprekidno izloženi štetnostima i opasnostima, poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada, 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme što će biti uređeno internim aktom o zaštiti na radu.

GODIŠNJI ODMOR

Član 15.

Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže u trajanju koliko je predviđeno Zakonom o radu i Zakonom o pravima branilaca i članova njihovih porodica.
Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadeset i četiri) radna dana.
Trajanje godišnjeg odmora duljeg od najkraćeg propisanog Zakonom, ovisi od:
- duljine radnog staža;
- stručne spreme i grupe složenosti poslova;
- uslova rada;
- socijalnih i zdravstvenih uvjeta.
Prema dužini radnog staža, dužina godišnjeg odmora uvećava se za svake navršene 3 (tri) godine radnog staža po 1 (jedan) radni dan.
Dužina godišnjeg odmora, ovisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto radnika, uvećava se kako slijedi:
- NKV, PKV, NSS za 1 radni dan;
- KV, SSS za 2 radna dana;
- VKV, VŠS za 3 radna dana;
- VSS za 4 radna dana.
S obzirom na uslove rada za radnike koji rade kontinuirano na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visinama, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, za radnike koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 dana tokom godine, te za radnike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 3 dana.
Radnici koji rade na izuzetno teškim poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, koji su utvrđeni posebnim postupkom predviđenim Zakonom, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana.
Za radnike iz prethodnog stava ovog člana, ovisno od uslova rada, u skladu sa propisanom metodologijom, godišnji odmor se uvećava:
- 2 dana do 5% otežanih uslova rada;
- 3 dana do 10% otežanih uslova rada;
- 4 dana do 15% otežanih uslova rada;
- 5 dana preko 15% otežanih uslova rada.
Radnik koji živi u teškim socijalnim i zdravstvenim uslovima ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to:
- radniku - ratnom vojnom invalidu preko 50% invalidnosti za 5 radnih dana;
- radniku - ratnom vojnom invalidu do 50% invalidnosti za 4 radna dana;
- radniku - invalidu II kategorije invalidnosti za 3 radna dana;
- radniku - sudioniku oružanih snaga Bosne i Hercegovine i to na sljedeći način:
- 1 radni dan za radnika koji je u oružanim snagama BiH proveo od 12 do 18 mjeseci;
- 2 radna dana za radnika koji je u oružanim snagama BiH proveo od 18 do 30 mjeseci;
- 3 radna dana za radnika koji je u oružanim snagama BiH proveo više od 30 mjeseci;
- radniku - roditelju, odnosno staratelju djeteta do navršenih 10 godina života djeteta za 2 radna dana;
- radniku - roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili s utvrđenim invaliditetom za 3 radna dana.
Radnik je činjenice iz prethodnog stava dužan dokumentovati poslodavcu odgovarajućim dokumentom.
Kriteriji se primjenjuju kumulativno, s tim da godišnji odmor ne može trajati duže nego što je zakonom predviđeno.
U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se praznici, neradni dani, subote i nedjelje, kao i dani plaćenog odsustva.
Radnik, koji se prvi put uposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.
Ako je radnik zasnovao radni odnos tokom kalendarske godine, a nema 6 (šest) mjeseci radnog staža neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini, i to 2 (dva) dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Član 16.

Godišnji odmor može se koristiti tokom čitave kalendarske godine na osnovu Plana korištenja godišnjih odmora, koji donosi poslodavac najkasnije do 31.03. tekuće godine, u skladu sa potrebama procesa rada.
Radnik može na pisani zahtjev koristiti godišnji odmor i prije donošenja Plana korištenja godišnjih odmora.
Na osnovu Plana iz stava 1. i 2. ovoga člana, poslodavac je obavezan uručiti radniku pojedinačno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Član 17.

Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela, izuzev ako nije drugačije definisano Zakonom o radu.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristit će bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u tekućoj kalendarskoj godini, a drugi dio najkasnije do 30.06. iduće godine.
Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to zaželi, uz obavezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja.
Radnik koji je započeo korištenje godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije iskorišten uslijed bolesti ili porodiljskog dopusta, ima ga pravo iskoristiti do 30.06. sljedeće godine, pod uvjetom da je radio najmanje 6 (šest) mjeseci u godini koja je prethodila godini u kojoj se vratio na rad.

Član 18.

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.
Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju iz člana 16. stav 4 ovog Ugovora.

DOPUSTI Plaćeni dopust

Član 19.

Radnik ima pravo plaćenog dopusta ukupno 7 (sedam) radnih dana tokom jedne kalendarske godine, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje sljedeća prava:
- sklapanje braka do 5 radnih dana;
- rođenje djeteta do 5 radnih dana;
- smrt roditelja ili staratelja, supružnika, djeteta, do 7 radnih dana;
- smrt roditelja supružnika, brata, sestre, djeda, bake, unuka, do 3 radna dana;
- teška bolest supružnika, djece, roditelja do 7 radnih dana;
- teška bolest ostalih članova uže porodice do 3 radna dana,
- sklapanje braka djeteta radnika do 3 radna dana;
- otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda do 5 radnih dana;
- selidba do 3 radna dana;
- za slučaj obrazovanja i usavršavanja o vlastitom trošku do 5 radnih dana;
- učešće na susretima elektroenergetskih radnika do 2 radna dana;
- ostalih ličnih potreba do 2 radna dana.
Izuzetno, ako je radnik iskoristio 7 radnih dana plaćenog odsustva u toku jedne kalendarske godine, pravo na korištenje plaćenog odsustva za slučaj smrti člana uže porodice radnika će biti regulisano pravilnikom o radu poslodavca uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatom.
Dobrovoljni davaoci krvi za svako darivanje krvi koriste 2 (dva) dana izostanka sa rada neposredno nakon dana darivanja krvi, posebno i nezavisno od broja dana iz stava 1 ovog člana tokom godine i koji se računaju kao da su radili.
Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja na koje je upućen od strane poslodavca, radniku se može odobriti plaćeni dopust i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini.
Za polaganje stručnog ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust od 3 (tri) radna dana, od kojih jedan dan mora koristiti na dan polaganja stručnog ispita.
Isključivo na pisani zahtjev radnika, plaćeno odsustvo može trajati i kraće od naprijed naznačenog broja dana.

Neplaćeni dopust

Član 20.

Radniku se može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust u trajanju do 30 (trideset) radnih dana u tekućoj kalendarskoj godini radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima:
- radi teže bolesti, liječenja ili oporavka člana uže porodice, odnosno člana domaćinstva;
- izgradnju ili popravke kuće i popravka stana;
- obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju na lični trošak.
Poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.
Radniku se može odobriti neplaćeni dopust duže od 30 (trideset) dana ovisno o opravdanosti zahtjeva. Odluku o tome donosi ovlaštena osoba u skladu sa Pravilnikom.

Član 21.

Radnici koji su imenovani u predstavnička tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, županije/kantona, grada i općina imaju pravo na neplaćeni dopust za dane kad su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza je radnika najaviti prisustvo istim po prijemu poziva na sjednicu.

IV. ZAŠTITA I SIGURNOST RADNIKA

Član 22.

Poslodavac je dužan osposobiti i opremiti adekvatnom ličnom i kolektivnom zaštitnom opremom radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreće u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu („Službene novine FBiH“, broj 79/20“) i drugim propisima iz ove oblasti.
Sindikat učestvuje u uređivanju i unapređivanju sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i kolektivnim ugovorom.
Dužnost je radnika brinuti se o ličnom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih s kojima radi.

Član 23.

Radnik ima pravo odbiti raditi na poslovima od kojih mu prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome je dužan odmah obavijestiti nadležnu Inspekciju rada, poslodavca i reprezentativni sindikat.
Ukoliko radnik odbije raditi zbog razloga iz prethodnog stava ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzeti bilo kakve mjere odgovornosti.

Član 24.

U slučaju povrede na radu i profesionalne bolesti, poslodavac će snositi sve troškove liječenja radnika za slučaj da nisu pokriveni redovnim zdravstvenim osiguranjem, uključujući i troškove prevoza bilo kojim prevoznim sredstvom u situacijama hitnosti i kada je ugrožen život radnika, pod uslovom da te troškove ne snosi nadležni nosilac zdravstvenog osiguranja.

Član 25.

Poslodavac se savjetuje sa reprezentativnim sindikatom i omogućava im da učestvuju u raspravama o svim pitanjima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Posebno im omogućava da učestvuju u:
a) raspravama i odobravanju svih mjera u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu;
b) svakoj mjeri koja može značajno uticati na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu;
c) imenovanju radnika koji će obavljati poslove vezane za obezbjeđenje zdravih i sigurnih uslova rada, prve pomoći, gašenje požara i evakuaciju radnika;
d) angažovanju, tamo gdje je potrebno, ovlaštenih organizacija za zaštitu na radu;
e) planiranju i organizovanju osposobljavanja radnika u oblasti zaštite na radu.

Član 26.

Kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više radnika, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u skladu sa propisom o vijeću zaposlenika, vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.
Pod uslovma iz stava (1) ovog člana, povjerenika za zaštitu na radu imenuje sindikat, ukoliko povjerenika nisu izabrali radnici iz stava (1) ovog člana.
Imenovani povjerenik za zaštitu na radu iz stava (2) ovog člana ima ista prava i obaveze kao i izabrani povjerenik radnika.
Povjerenik za zaštitu na radu će biti izabran ili imenovan bez obzira na broj radnika ako to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.).
Povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo.

Član 27.

Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo da:
a) dobije informacije o uslovima rada, analizama povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad, nalazima i preporukama inspekcijskih organa;
b) zahtijeva od poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere i dostavi mu prijedloge za ublažavanje rizika i otklanjanja izvora opasnosti;
c) informiše radnike o provođenju mjera zaštite na radu;
d) zahtijeva inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je preduzeo poslodavac nisu primjerene cilju po kojem treba osigurati sigurne i zdrave uvjete rada i iznese svoja zapažanja u toku inspekcijskog pregleda;
e) prisustvuje inspekcijskim pregledima i/ili dostavi svoja zapažanja u toku inspekcijskih pregleda.
Povjerenik za zaštitu na radu poslove utvrđene Zakonom o zaštiti na radu može obavljati najviše šest sati sedmično.
Poslodavac osigurava povjereniku za zaštitu na radu potrebna sredstva da može ostvarivati svoje funkcije koje proizilaze iz Zakona o zaštiti na radu.
Povjerenik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike zbog svojih poslova vezanih za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
Za vrijeme obavljanja poslova utvrđenih Zakonom o zaštiti na radu, povjerenik za zaštitu na radu iz reda zaposlenih ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu, kao i druga prava iz radnog odnosa pod istim uslovima kao i ostali radnici kod poslodavca.
Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora suglasni su na izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu u svim organizacijskim jedinicama gdje to zahtijevaju uslovi rada u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, a s ciljem očuvanja sigurnosti na radu i zdravlja radnika.
Radi nesmetanog djelovanja u interesu radnika na području zaštite na radu i obavljanja dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu, poslodavac se obvezuje:
- omogućiti odsustvovanje s rada uz naknadu plaće radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci i slično) na teret poslodavca,
- omogućiti pravo uvida u sve propise i isprave u vezi sa zaštitom na radu,
- omogućiti druga prava u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu.

Član 28.

Poslodavac je dužan da radniku koji obavlja poslove sa povećanim rizikom, prije početka rada osigura prethodni ljekarski pregled, kao i periodični ljekarski pregled u toku rada.
Poslovi sa povećanim rizikom utvrđuju se internim aktom o zaštiti na radu.
Poslovima sa povećanim rizikom smatraju se:
a) poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika;
b) poslovi sa specifičnim zahtjevima koji, u cilju sigurnog i uspješnog rada uslovljavaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima;
c) poslovi na kojima, nakon primjene svih tehnički priznatih metoda za smanjenje rizika, postoji preostali rizik za neke radnike.

Član 29.

Prilikom upućivanja radnika na ljekarski pregled, poslodavac je obavezan ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi dostaviti podatke o poslovima sa povećanim rizikom i navesti štetnosti i opasnosti kojima su radnici izloženi.
O rezultatima odgovarajućeg ljekarskog pregleda radnika, ovlaštena zdravstvena ustanova vodi evidenciju i u roku od 15 dana od izvršenog pregleda o tome dostavlja izvještaj poslodavcu.

Član 30.

Ako se u postupku periodičnog ljekarskog pregleda utvrdi da radnik ne ispunjava posebne zdravstvene uslove za obavljanje poslova sa povećanim rizikom, poslodavac je dužan da ga premjesti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim zdravstvenim sposobnostima, ukoliko takvo radno mjesto postoji kod poslodavca.

Član 31.

Prethodni i periodični ljekarski pregledi radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom vrše se u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o postupku raspoređivanja radnika na poslove sa povećanim rizikom i o postupku prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom („Službene novine Federacije BiH“, broj: 09/23).
Radnik iz stava (1) ovog člana koji ne obavi periodični ljekarski pregled ne može nastaviti sa radom dok se ne utvrdi njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti.

Član 32.

Poslodavac je obavezan jednom u dvije godine organizovati sistematske ljekarske preglede, a što će se detaljnije urediti Internim aktom poslodavca.
U slučaju povrede na radu, profesionalne bolesti i vojnog invaliditeta, Poslodavac će osigurati i banjsko-klimatsko liječenje radnika.
Aktom Poslodavca će se utvrditi kriteriji po osnovu kojih i druge kategorije radnika mogu biti upućene na banjsko-klimatsko liječenje.

Član 33.

Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu.
Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, može biti raspoređena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni ljekar.
Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene, u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo dopusta sa rada uz naknadu plaće u skladu sa ovim Ugovorom i Pravilnikom.
Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.
Za vrijeme porođajnog odsustva poslodavac će isplaćivati razliku do visine pune plate radniku, po satnici za tekući mjesec obračuna, a sva ostala prava ostvaruje u skladu sa Zakonom.
Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom do navršene jedne godine života djeteta ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.

Član 34.

Jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena, pod uslovom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, a na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.
Roditelj koji koristi pravo iz člana 33. stav 6. i stava 1. ovog člana, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom.

Član 35.

Povrede na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.
Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do 6 mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni doktor utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.
Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od 6 mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnoj sposobnosti.
Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava 3. ovog člana poslodavac može radnika, uz njegovu saglasnost, rasporediti na poslove niže stručne spreme, prema njegovoj radnoj sposobnosti.
Ako poslodavac namjerava da zaposli radnika sa kvalifikacijom i stepenom stručne spreme koju ima radnik koji je u smislu stava 4. ovog člana raspoređen na poslove niže stručne spreme, dužan je, prije zapošljavanja drugog radnika, ponuditi zaposlenje radniku iz stava 4. ovog člana.
Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava 3. i stava 4. ovog člana poslodavac može nakon provedenih konsultacija sa reprezentativnim sindikatom, uz njihovu saglasnost, otkazati ugovor o radu.
Radnik je dužan najkasnije u roku od 3 dana od nastupanja spriječenosti za rad, pisanim ili usmenim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

V. RAZDVAJANJE OPERATORA DISTRIBUTIVNOG SISTEMA, RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA

Član 36.

Poslodavac se obavezuje pravovremeno, a najmanje dva puta godišnje i po potrebi, obavijestiti reprezentativni sindikat o aktivnostima na izradi planova za razdvajanje operatora distributivnog sistema, restrukturiranje i privatizaciju društva te utjecaju njegove poslovne politike na radni, ekonomski i socijalni položaj radnika.

Član 37.

U slučaju statusnih promjena poslodavca, u smislu osnivanja novog društva, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika društva ili u slučaju promjene vlasništva nad kapitalom poslodavca, poslodavac će svim radnicima sa zatečenim ugovorima o radu osigurati kontinuitet radno-pravnog statusa i materijalnih prava koje su imali na dan statusne promjene.
U smislu stava 1. ovog člana, novi poslodavac će radnicima koji prelaze u novoosnovano društvo ponuditi ugovor o radu u skladu sa stručnom spremom radnika i u istom radno-pravnom statusu kojeg su imali na dan statusne promjene sukladno zakonskim propisima.
Poslodavac - pravni prethodnik dužan je blagovremeno o prenošenju ugovora o radu na poslodavca pravnog slijednika pisanim putem obavijestiti radnike čiji se ugovori o radu prenose.
Ugovori o radu radnika prenose se na novog poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica prijenosa preduzeća ili dijela preduzeća poslodavca.
U slučaju statusne promjene poslodavca u skladu sa ovim članom, u ugovoru ili drugom aktu na temelju kojeg dolazi do statusne promjene, odnosno promjene poslodavca, bit će utvrđeno da u roku od najmanje 3 godine od dana nastanka promjene, neće doći do otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga.
U slučaju statusne promjene ili pravnog posla poslodavca iz stava 1. ovog člana, na radnike i poslodavce se nastavljaju primjenjivati odredbe Kolektivnog ugovora.
Poslodavac će u postupku restrukturiranja obavljati zvanične konsultacije sa reprezentativnim sindikatom u cilju postizanja najboljeg načina ostvarivanja i zaštite prava radnika.
U slučaju da se u procesu statusnih promjena pokaže opravdana potreba zbrinjavanja radnika, poslodavac će uz saglasnost reprezentativnog sindikata donijeti akt kojim će na drugi, obostrano prihvatljiv i socijalno osjetljiv način, riješiti ovo pitanje sporazumno, tako da tim radnicima može dati prava veća od prava utvrđenih ovim kolektivnim ugovorom, a o čemu će sa svakim od tih radnika potpisati poseban sporazum.

VI. SOLIDARNOST

Član 38.

Radnik - član sindikata ima pravo u slučaju promjene radnog mjesta zadržati osnovnu plaću radnog mjesta na kojem je radio kada je 5 godina pred ispunjenjem uslova za prestanak ugovora o radu zbog odlaska u penziju po sili zakona.
Poslodavac ne može u procesu statusnih promjena, a prije donošenja odluka značajnih za prava i interese radnika, smanjivati dostignuta prava radnika - člana sindikata, uključujući i preraspoređivanje i vrednovanje radnih mjesta, bez provođenja konsultacija sa reprezentativnim sindikatom ili bez pribavljene saglasnosti reprezentativnog sindikata, u skladu sa zakonskim propisima kojima je regulisana obaveza provođenja konsultacija ili traženja saglasnosti.

VII. PLAĆE, DODACI NA PLAĆU, STIMULACIJSKI DIO PLAĆE, NOVČANA NAKNADA ZA PRIPRAVNIKA I NAKNADA PLAĆE

Član 39.

Podaci o plaćama po odredbama ovog Kolektivnog ugovora su javni.
Podaci o pojedinačnim isplatama su tajni.

Član 40.

Plaća se utvrđuje, obračunava i isplaćuje najmanje jedanput mjesečno u konvertibilnim markama (KM).

Član 41.

Plaća se sastoji od osnovne plaće, dijela plaće po osnovu radnog učinka, ukoliko je isti ostvaren, dodatka na plaću i naknada plaće.
Poreze i doprinose na plaću uplaćuje poslodavac, u skladu sa zakonom.

Osnovna plaća

Član 42.

Osnovna plaća je najniži iznos koji se radniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada.
Osnovna plaća je proizvod najniže neto satnice, koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja i ostvarenog fonda sati.

Član 43.

Najniža bruto satnica, do 30.06.2025. godine, ne može biti manja od 5,00 KM.
Najniža bruto satnica, od 01.07.2025. godine, ne može biti manja od 5,25 KM.
Reprezentativni sindikat i poslodavac će u zavisnosti od finansijskih pokazatelja poslovanja potpisati sporazum kojim će se satnica iz prethodnog stava utvrditi u drugom iznosu.
Bruto satnica se usklađuje svake godine na način da se usklađivanje vrši u visini aritmetičke sredine vrijednosti stope rasta inflacije i stope rasta BDP-a, u skladu sa podacima Federalnog zavoda za statistiku, počevši od 01.04.2026. godine.
U slučaju zbirnog pada BDP-a i inflacije dostignuta prava bruto satnice neće se umanjivati.
Na najnižu osnovnu plaću radnika primjenjuju se koeficijenti iz platnih razreda datih u ovom Ugovoru.
Ti koeficijenti, ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stepena stručne spreme, kreću se od 1,00 do 5,50 i to:
I grupa - najmanje složeni poslovi (NK) 1,00-1,60;
II grupa - manje složeni poslovi (PK) 1,40-2,00;
III grupa - srednje složeni poslovi (KV) 1,90-2,70;
IV grupa - složeniji poslovi (SSS) 2,20-3,10;
V grupa - složeniji poslovi s izraženijom samostalnošću u radu (VKV) 2,60-3,40;
VI grupa - složeni i specijalizirani poslovi (VŠS) 3,20-4,00;
VII grupa - složeni i raznovrsni poslovi (VSS) 3,80-5,50.
Radniku koji obavlja posao većeg obima i složenosti od utvrđenog za radno mjesto na kojem je zaposlen može se uvećati koeficijent složenosti poslova, što će se regulisati internim aktom poslodavca.
U slučaju da za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora budu usvojeni i stupe na snagu novi zakonski propisi o doprinosima i porezu na dohodak, poslodavac i reprezentativni sindikat kod poslodavca su opredijeljeni da poduzmu zajedničke mjere kako bi se sačuvala stečena radnička prava koja su utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom.
U smislu prethodnog stava, poslodavac i reprezentativni sindikat kod poslodavca će pristupiti usaglašavanju teksta sporazuma sa ciljem da primanja radnika po osnovu plaća, naknada i materijalnih prava koja su utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom, ostanu neumanjena primjenom novih zakonskih propisa o doprinosima i porezu na dohodak.

Član 44.

Radnik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću na osnovu otežanih uvjeta rada.
Osnov za utvrđivanje dodataka na otežane uvjete rada je osnovna plaća radnika i vrijeme trajanja uvjeta rada u obračunskom razdoblju.
Tipizirane grupe poslova, te pripadajuće koeficijente i način primjene koeficijenata, osnovni broj bodova i radna mjesta odnosno prostore gdje se rad obavlja, poslodavac će utvrditi Pravilnikom, Pravilnikom o zaštiti na radu i metodologijom vrednovanja radnih mjesta najkasnije 120 (sto dvadeset) dana nakon potpisivanja ovog Ugovora, uzimajući pri tome u obzir: mikroklimatske uvjete, opasnost od ozljeda, napore, izloženosti stresu, rad u smjeni i turnusu i drugo (akt Društva o procjeni rizika).

Član 45.

Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6%, s tim da ukupno uvećanje ne može biti veće od 20%.

Dodaci na plaću

Član 46.

Osnovna plaća radnika uvećava se:
- za rad noću 50%,
- za prekovremeni rad 50%,
- za rad na dan sedmičnog odmora (nedjeljom) 35%,
- za rad na dane praznika koji su neradni dani 50%,
- za vrijeme provedeno u pripravnosti kod kuće u vrijeme odmora između dva uzastopna dana 20%,
- za vrijeme provedeno u pripravnosti kod kuće u vremenu u kojem se ne radi (praznici u BiH) 30%,
- za radnike koji rade u neposrednoj proizvodnji i na osposobljavanju elektroenergetskih postrojenja radi hitne isporuke električne energije potrošačima kod nastanka izvanrednih okolnosti uz proglašenje elementarne nepogode, poslodavac će isplatiti dodatak na plaću u visini 100 % na efektivne sate rada, ostvarene u tim okolnostima.
Za radnike koji rade u smjenama ili u turnusima Poslodavac će uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom posebnim aktom utvrditi grupe specijalizovanih poslova po osnovu uvećanja plaće.
Dodaci se međusobno ne isključuju izuzev u slučajevima:
- pripravnosti kod kuće koji isključuje primjenu ostalih dodataka iz stava 1. ovog člana,
- rada na dane praznika koji su neradni u BiH, a koji isključuju naknadu za rad nedjeljom.

Radni učinak

Član 47.

Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak, ukoliko je isti ostvaren, i uvećane plaće iz Zakona o radu u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Radni učinak definisat će se posebnim aktom poslodavca.

Plaća za pripravnika

Član 48.

Tokom obavljanja pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na plaću u iznosu od najmanje 80 % osnovne plaće njegovog radnog mjesta.

Naknada plaće

Član 49.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:
- za vrijeme godišnjeg odmora;
- za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti;
- za vrijeme porodiljskog dopusta, za plaćeni dopust i praznike;
- za prekid rada (koji nije prouzrokovao radnik);
- za vrijeme odsutnosti s posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio poslodavac;
- u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom.
Naknada plaće iz stava 1. ovog člana uvećava se za naknade po osnovu staža iz člana 45. ovog ugovora.

Član 50.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku pripada naknada u visini prosječno ostvarene njegove plaće za prethodna tri mjeseca kada je radio.
Za dane kada ne radi zbog privremene nesposobnosti za rad u slučaju bolesti, njege člana uže porodice i drugih slučajeva utvrđenih propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće prema odredbama propisa o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, ovog Ugovora i Pravilnika.

Član 51.

Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad iznosi 100% od osnovice za bolovanje zbog: povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, bolesti i komplikacija prouzročenih trudnoćom i porođajem, transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe.

Član 52.

Osnovica za naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad uslijed bolovanja je plaća isplaćena radniku - osiguraniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slučaj na osnovu kojeg se stječe pravo na naknadu plaće.

Rokovi i razdoblje isplate plaće i zaštita plaće

Član 53.

Poslodavac plaću isplaćuje svakog mjeseca za prethodni mjesec.
Rok za isplatu plaće je do desetog dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće radniku uručiti pisani obračun plaće koju je bio dužan isplatiti sa svim elementima s kojima je obračun utvrđen, kao i prikaz svih odbitaka za doprinose, poreze i druge odbitke na osnovu zakonskih propisa ili temeljene na izjavi radnika (različite vrste otplate kredita, članarine i sl.).

Član 54.

Naknada plaće iz člana 49. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom i to zajedno s plaćom.

Član 55.

Poslodavac može u slučaju pozitivnog poslovanja u tekućoj kalendarskoj godini, na inicijativu reprezentativnog sindikata, radnicima isplatiti 13. plaću o čemu će se potpisati sporazum između poslodavca i reprezentativnog sindikata.

Član 56.

Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoja potraživanja prema radniku namiriti uskraćivanjem plaće ili nekog njezinog dijela, odnosno uskraćivanjem naknade plaće ili dijela naknade plaće.

VIII. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA REGRES

Član 57.

Radniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od najmanje 50% prosječne neto plaće ostvarene u tri mjeseca u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Poslodavac i reprezentativni sindikat kod poslodavca mogu zaključiti sporazum o isplati većeg iznosa regresa iz prethodnog stava.
Regres će poslodavac isplatiti radnicima u prvoj polovici tekuće godine.
Iznos regresa će biti prikazan kao posebna stavka u platnoj listi.

NAKNADA ZA VJERSKE, NACIONALNE I DRŽAVNE BLAGDANE

Član 58.

Poslodavac može na inicijativu reprezentativnog sindikata kod poslodavca zaključiti poseban sporazum kojim će se definirati isplate u smislu naknade za državne, nacionalne, vjerske praznike, dan Društva za radnike i dodjele darova za njihovu djecu. Inicijativa prema upravi društva mora se podnijeti u pisanoj formi i sadržavati prijedlog iznosa i način isplate, odnosno dodjele.

TROŠKOVI PRIJEVOZA

Član 59.

U toku implementacije ovog Kolektivnog ugovora pravo na naknadu za prijevoz na posao i sa posla radniku kojem nije organizirana ova vrsta prijevoza bit će uređena na isti način kako je definisano u Pravilnicima o radu oba javna preduzeća koji su na snazi na dan potpisivanja ovog Kolektivnog ugovora.
U slučaju da radnik nema organizovani javni prijevoz od mjesta prebivališta/boravišta do mjesta rada, poslodavac će naknadu troškova prijevoza urediti dopunom postojećeg Pravilnika.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se zajedno s plaćom radnika i iskazuje se kao posebna stavka na obračunskoj listi.

TOPLI OBROK

Član 60.

Poslodavac je obavezan osigurati ishranu u toku radnog vremena (topli obrok).
Radniku se isplaćuje naknada za ishranu tokom rada za ukupno provedene sate na radu u iznosu od 2 % prosječne plaće Federacije BiH (po danu) umanjeno za poreze i doprinose na oporezivi dio, uz obavezu poslodavca da tromjesečno vrši usklađivanje naknade za topli obrok u skladu sa kretanjem prosječne neto plaće u Federaciji BiH, a prema zvanično objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Prava iz prethodnog stava detaljno će se razraditi Pravilnikom o radu kod poslodavca.
Radniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kad nije radio po bilo kom osnovu (plaćeni dopust, bolovanje i sl.), osim u slučaju službenog putovanja i dobrovoljnog davanja krvi.
Naknada za ishranu isplaćivat će se zajedno s plaćom radnika i iskazuje se kao posebna stavka na obračunskoj listi.

DNEVNICA

Član 61.

Radnik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem radnika na službeno putovanje - dnevnica izvan sjedišta rada.
Dnevnica za službeno putovanje u zemlji i inostranstvu isplaćuje se u skladu sa općim aktom Vlade FBiH.
Dnevnica za službeno putovanje i topli obrok se međusobno ne isključuju.

TERENSKI RAD

Član 62.

Pravo na terenski dodatak regulisat će se općim aktom poslodavca.

Član 63.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

KORIŠTENJE SOPSTVENOG AUTOMOBILA U SLUŽBENE SVRHE

Član 64.

Korištenje sopstvenog automobila u službene svrhe će se regulisati općim aktom poslodavca.

NAGRADA ZA DUGOGODIŠNJI RAD RADNIKU

Član 65.

Poslodavac može isplatiti nagradu za dugogodišnji rad u skladu sa Pravilnikom poslodavca koji će biti donesen uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatom.
Nagrada iz prethodnog stava će se u pravilu isplaćivati na Dan Društva.

OTPREMNINA

Član 66.

Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u iznosu od 6 njegovih plaća u Društvu ostvarenih u prethodnih 6 mjeseci ili 6 prosječnih plaća u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za radnika povoljnije.

JEDNOKRATNE NOVČANE POMOĆI

Član 67.

Radnik ili njegova porodica imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć u sljedećim slučajevima:
- u slučaju smrti radnika, u visini 5 (pet) prosječnih plaća društva isplaćenih u prethodna 3 (tri) mjeseca ili 5 (pet) prosječnih plaća ostvarenih u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije;
- u slučaju smrti člana njegove uže porodice, u visini 3 (tri) prosječne plaće u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;
- otklanjanja štetnih posljedica nastalih usljed djelovanja elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, požar i dr.) na stambenom objektu radnika u kojem je nastanjen u visini 2 (dvije) prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;
- u slučaju smrti penzionisanog radnika, u visini 3 (tri) prosječne plaće u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Jednokratna pomoć iz stava 1. alineja 2. ovog člana pripada radniku i u slučaju mrtvorođenog djeteta.
Ukoliko kod Poslodavca radi dva ili više radnika koji su članovi uže porodice u smislu stava 1. alineja 1. i alineja 2., pravo na jednokratnu pomoć može ostvariti samo jedan od njih ili ravnomjerno svaki od njih.

Član 68.

Poslodavac može radniku ili oboljelom djetetu radnika odobriti novčanu pomoć za troškove liječenja teške bolesti u iznosu do ukupno 3 (tri) prosječne plaće društva isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca ili drugih članova uže porodice u iznosu do 1 (jedne) prosječne plaće društva isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca, a kod izuzetno teških oboljenja i više, a najviše do 10 (deset) prosječnih plaća društva, isplaćenih u prethodna 3 (tri) mjeseca.
Troškovi liječenja čiji ukupni iznos prelazi 3 (tri) prosječne plaće društva, vezano za stav 1. ovog člana, bit će isplaćeni radniku na osnovu ispostavljenog računa nadležne medicinske ustanove.
Odluka o odobravanju novčane pomoći za troškove liječenja donosi se na prijedlog posebne komisije imenovane sa zadatkom obrade takvih zahtjeva za pomoć, shodno ovom članu.
Kad troškovi liječenja prelaze najviši iznos (10 prosječnih plaća), Nadzorni odbor društva treba dati saglasnost na isplatu istih od strane poslodavca.
Postupak, način i uslovi za dodjelu pomoći, te rad komisije iz stava 3. ovog člana uređuju se posebnim aktom društva donijetim uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatom.

Član 69.

Prava penzionisanih radnika i članova njihovih porodica, Poslodavac će regulisati Pravilnikom o radu uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.

Član 70.

Pod članom uže porodice iz članova 19., 20., 50., 67. i 68. ovog Ugovora podrazumijevaju se bračni, odnosno vanbračni drug, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), roditelji (otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac), maloljetni braća i sestre, koje radnik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.
Pod teškom bolešću iz člana 68. podrazumijevaju se slijedeće bolesti: akutna tuberkuloza, maligna oboljenja, endemska nefropatija, hirurška intervencija na srcu i mozgu, sve vrste degenerativnih oboljenja centralnog nervnog sistema, infarkt (srčani, moždani), oboljenje mišićnog sistema, paraliza i druge teške bolesti određene općim aktom Federalnog ministarstva zdravstva, kao i teške tjelesne ozljede. Bolest, odnosno tjelesna povreda se dokazuje na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.
Ukoliko u društvu rade dva ili više radnika koji su članovi uže porodice u skladu sa stavom 1. ovog člana, tada pravo na jednokratnu pomoć može ostvariti samo jedan od njih, vezano za član 68. ovog Ugovora.

Član 71.

Ukoliko radnik iz člana 67., stav 1., alineja 1. i penzionisani radnik iz člana 67., stav 1. alineja 4., nemaju porodice, jednokratna novčana pomoć u iznosu navedenom u članu 67., isplaćuje se osobi koja organizuje sprovod umrlog odnosno penzionisanog radnika.