321. sjednica Vlade FBiH

Utvrđen Nacrt zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Nacrt zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK).

Cilj ovog zakona je promovisanje i regulisanje proizvodnje električne i energije grijanja i hlađenja iz OIEiEK, kao i upotrebe obnovljivih izvora energije (OIE) u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu i povećanja udjela u ukupnoj potrošnji energije, te obezbjeđenje razvoja podsticajnih mjera, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture za OIEiEK.

Podsticanjem proizvodnje električne energije iz OIE i proizvodnje toplotne i električne energije u kogeneraciji (kombinovanom ciklusu), kao i upotrebe OIE u transportu, obezbjeđuje se, između ostalog, ostvarivanje elektroenergetske politike u pogledu udjela energije proizvedene iz OIEiEK u ukupnoj potrošnji energije u FBiH, kao i integracija OIE u elektroenergetski sistem. Također, obezbjeđuje se doprinos zaštiti okoliša i kontinuirani razvoj tržišta električne energije, te smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva i njihovog uticaja na okoliš, kao i povoljan ambijent za domaće i strane investitore vezano za sigurnost ulaganja u izgradnju postrojenja OIEiEK.

Korištenjem obnovljivih izvora energije ostvaruju se ciljevi Federacije BiH utvrđeni njenim strateškim i planskim dokumentima u oblasti energetike, kao i podrška realizaciji obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem i ratifikovanjem međunarodnih ugovora. Obavezujući ciljevi za korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) bit će utvrđeni u okviru planskog dokumenta za energiju i klimu FBiH.

Nacrt zakona utvrđene su vrste postrojenja prema tehnologiji i klasifikacija prema snazi postrojenja, nastavak rada Operatora za OIEiEK prema odredbama novog zakona, garancije porijekla za električnu energiju proizvedenu iz OIEiEK, potom tehnološke kvote i obim aukcija, te podsticajne mjere za korištenje OIE, postupak aukcija,  kao i transparentnost i informisanje javnosti. Također, utvrđeni su garantovane otkupne cijene i premije, otkup električne energije, proizvodnja za vlastite potrebe, zajednice obnovljive energije, priključak na mrežu i balansiranje, izgradnja postrojenja, upravni nadzor, regulatorno nadgledanje i inspekcija, kao i kaznene, prelazne i završne odredbe.

Kako je obrazloženo, više je razloga za izradu i donošenje novog zakona kojm će biti uređen novi sistem podsticaja za korštenje obnovljivih izvora energije u FBiH.  Među njima su usklađivanje s pravnom stečevinom Evropske unije i Energetske zajednice, unapređenje pravnog okvira u sektoru obnovljivih izvora energije i preciznije definisanje prava, obaveza i odgovornosti svih učesnika u novom sistemu podsticaja, zatim unapređenje pravnog okvira za efikasno provođenje novog sistema podsticaja, uvođenje novog načina podsticanja putem FIT (za mala postrojenja) i FIP (za velika postrojenja) aukcija, kao i uvođenje novih kategorija učesnika koji koriste obnovljive izvore energije (prosumeri i zajednice obnovljive energije).

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je u obrazloženju, također navelo, da se pri izradi ovog zakona rukovodilo najboljim međunarodnim praksama i relevantnim pravnim aktima EU, poštujući međunarodno preuzete obaveze BiH i odluke donesene u okviru Ugovora o uspostavi Energetske zajednice. Osim toga, imali su u vidu i druge zakone u BiH, te je predloženim tekstom osiguran visok stepen harmonizacije s pravnim okvirom Europske unije.

Utvrđen javni interes FBiH za izgradnju više dionica autocesta i brzih cesta

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela odluke kojim je utvrdila da je izgradnja šest cestovnih pravaca od javnog interesa za Federaciju BiH.

Riječ je o izgradnji autoceste na Koridoru Vc, dionice tunel Prenj - Mostar Sjever, u dužini od 12,2 km, Jadransko - jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, dionica Počitelj - Stolac, u dužini od 23,25 km, te autoceste Orašje - Tuzla, dionica Tuzla - Maoča, dužine 30,7 km.

Javni interes je utvrđen i za izgradnju brze ceste Lašva - Travnik - Jajce, dionice Turbe - Jajce, u dužini od 12,5 km, kao i dionice Nević polje - Turbe, u dužini od 12,5 km, te brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša - Republika Hrvatska, u dužini od 47 km.

Utvrđeno je i da je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju ovih dionica, te mu je naloženo pokretanje postupka eksproprijacije.

Sredstva za realizaciju ovih odluka obezbijedit će Autoceste FBiH, a za njihovu realizaciju zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Autoceste FBiH, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti.

Vlada je danas, također, dala saglasnost za ulazak u posjed nekretnina potpuno ekspropisanih Rješenjem Službe za urbanizam, katastar i geodetske poslove Općine Doboj Jug, za potrebe izgradnje autoceste na Koridoru Vc za dionicu Putnikovo Brdo - Medakovo, nakon što je ranije utvrdila da ovaj projekt predstavlja javni interes Federacije BiH.

Usvojen Dokument okvirnog budžeta FBiH za period od 2023. do 2025. godine

Vlada FBiH je usvojila Dokument okvirnog budžeta (DOB) Federacije BiH za period od 2023. do 2025. godine, koji će biti upućen Parlamentu FBiH radi informiranja, te objavljen ne web stranici Federalnog ministarstva finansija.

Zaduženo je Federalno ministarstvo finansija da, nakon što Fiskalno vijeće BiH usvoji Dokument globalnog okvira fiskalnog bilansa i politka za period 2023 - 2025., u slučaju potrebe revidira DOB FBiH i dostavi Vladi FBiH na razmatranje i usvajanje.

DOB je sačinjen u skladu sa Zakonom o budžetima FBiH i sadrži makroekonomske projekcije, prognoze budžetskih sredstava i izdataka budžetskih korisnika FBiH za tekuću i sljedeće dvije fiskalne godine, a na njemu se zasniva priprema i izrada budžeta Federacije BiH i nižih nivoa vlasti.

Projekcije osnovnih makroekonomskih indikatora su sačinjene, prije svega, na osnovu projekcija Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) Vijeća ministara BiH, te međunarodnih finansijskih institucija, odnosno MMF-a, Svjetske banke i Evropske komisije.

Preliminarne projekcije rasta indikatora su sačinjene u okolnostima postpandemijskog oporavka ekonomija generalno, uključujući i ekonomiju naše zemlje, s jedne, i zaoštravanja geopolitičke situacije izazvane rusko-ukrajinskim ratom, s druge strane.

Prema projekcijama DEP-a, BiH će u 2022. godini ostvariti umjereni realni ekonomski rast od 2,1 posto, dok MMF i Svjetska banka očekuju nešto veći ekonomski rast po realnim stopama od 2,4, odnosno 2,7 posto respektivno.

Za Federaciju BiH se u ovoj godini, također, očekuje niži realni rast ekonomije od 2,5 posto, dok se u narednom razdoblju od 2023. do 2025. godine projicira rast ekonomije od 3,2 posto, 3,1 posto i 3,6 posto respektivno, pod pretpostavkom poboljšanja ekonomskih kretanja u našoj zemlji i okruženju.

Za 2022. godini projicira se značajan rast konsolidiranih javnih prihoda FBiH od 7,4 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosit će 10.683,9 miliona KM. Za naredni srednjoročni period predviđen je nastavak stabilnog rasta naplate prihoda po prosječnoj stopi od 3,6 posto, a što će ovisiti od budućih dešavanja na nivou globalne i domaće ekonomije.

Ukupna planirana potrošnja, koja pored rashoda uključuje i otplate unutarnjeg i vanjskog duga, za 2022. godinu iznosi 5.597,6 miliona KM i veća je za 17,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveće učešće u potrošnji imaju tekući i kapitalni transferi od 72,7 posto, a odnose se na transfere pojedincima, subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima, te transfere neprofıtnim organizacijama i drugim nivoima vlasti i fondovima. U 2023. godini se projicira povećanje javne potrošnje za 7,8 posto u odnosu na prethodnu, odnosno 6.035,7 miliona KM ili 22,196 BDP-a FBiH. Javna potrošnja u 2024. godini projicirana je na 6.156,7 miliona KM ili 21,6 posto BDP-a, a u 2025. godini na 6.152,3 miliona KM ili 20,5 posto BDP-a.

Radi ublažavanja i smanjena utjecaja inflacije u narednom srednjoročnom periodu, mjere fiskalne politike će biti usmjerene na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata, smanjenje ili ukidanje naknada i taksi koje opterećuju privredne aktivnosti, te poticanje istraživanja i razvoja i podršku prihodima domaćinstava, posebno socijalno najugrošenijim kategorijama stanovništava.

Prioriteti djelovanja Vlada Federacije BiH u narednom periodu su definirani Programom ekonomskih reformi FBİH od 2022. do 2024. godine. Kao jedan od najznačajnijih prioriteta navodi se daljni napredak u oblasti upravljanja javnim finansijama, zbog čega je Vlada Federacije BiH donijela Strategiju reforme upravljanja javnim financijama u FBiH za period 2021-2025. godina, koja pruža integrirani okvir za učinkovito, efektivno i transparentno korištenje raspoloživih javnih resursa u skladu sa međunarodnim i standardima Evropske unije.

Jedan od ključnih ciljeva Vlade FBiH je osigurati likvidnost i stabilnost budžeta, što je garancija za redovne isplate penzija, boračkih, socijalnih i drugih naknada, te davanja za koje su sredstva predviđena federalnim budžetom.

Odluke i zaključci

Vlada Federacije BiH današnjim zaključkom je, na zahtjev općina i gradova, za sedam dana produžila trajanje Javnog poziva za podnošenje prijava za finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva, inicijativa i ostalih aktivnosti od značaja za jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH.

Vlada FBiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru usvajanja po skraćenom postupku uputila Nact zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u FBiH.

Danas je data saglasnost na Sveobuhvatnu strategiju upravljanja javnim finansijama u BiH 2021-2025., u skladu sa Akcionim planom Strateškog okvira reforme javne uprave. Vlada je zadužila Federalno ministarstvo finansija da, u skladu sa ovom strategijom, delegira dva predstavnika kao članove Radne grupe za praćenje provođenja Strategije i procesa godišnjeg planiranja i izvještavanja za praćenje provođenja i u vezi sa provedbom ovog dokumenta na svim nivoima vlasti.

Kadrovska rješenja

Zbog isteka perioda ne koji su imenovani, Vlada FBiH je dala prethodnu saglasnost za razrješenje vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo. Prethodnu saglasnost je dala i za imenovanje Jadranka Stojkića, Nisveta Mujanovića, Dalfine Bošnjak, Ibrice Čevre, Jasmine Hadžić i Vanje Pirgić za vršioce ovih dužnosti do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca.

Za učešće u radu i odlučivanju na vanrednoj sjednici Skupštine BH Telecoma danas je opunomoćena Sanela Milavić - Repak.