Ministar Lakić: Plinofikacija ključna za energetsku sigurnost Federacije BiH

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da je Federacija BiH u 2025. godini napravila iskorak u procesu plinofikacije te da nakon godina stagnacije projekti koji su dugo bili samo tema rasprava sada dobivaju konkretnu dimenziju.

- Svi smo govorili o Južnoj interkonekciji i ona je na neki način dobila svoju značajnu političku dimenziju, ali ono što je ključno jeste da su pripremljene i druge interkonekcije koje Federaciju dovode u poziciju potpune gasifikacije - istaknuo je ministar Lakić prilikom godišnjeg susreta s novinarima na kojem je bilo riječi o ključnim aktivnostima i projektima koji su obilježili rad Ministarstva u ovoj godini, kao i budućim aktivnostima.

Prema njegovim riječima, uz južnu, u fokusu su zapadna interkonekcija koja povezuje Unsko-sanski kanton s Republikom Hrvatskom, te sjeverna interkonekcija koja obuhvaća Posavski i Tuzlanski kanton, kao i Distrikt Brčko.

Ministar Lakić naveo je da tim projektima plin postaje sljedeći energent, kako za industriju, tako i za kućanstva. Plinofikacija je, kako je istaknuo, nužan korak jer se ugljen, na kojem se godinama temeljila proizvodnja energije, sve više povlači iz uporabe. Primjeri uspješne implementacije već postoje – općina Kiseljak koristi plinovod izgrađen još 2012. godine, a posljednja dionica plinovoda Travnik – Zenica pokazuje kako lokalne zajednice mogu proaktivno iskoristiti postojeću infrastrukturu.

Kada je riječ o projektu Južne interkonekcije, ministar Lakić rekao je da su trenutačno u fazi potpune razrade ovoga modela te da će vrlo brzo ponuditi hodogram aktivnosti implementacije tog plinovoda u Federaciji BiH.

- Ono što je vrlo bitno jeste da smo sami sebi dali zadatak da se kompletna Južna interkonekcija završi i pusti u pogon do kraja 2027. godine, što znači prije nego što nastupe sankcije i zabrana uvoza ruskog gasa u BiH - dodao je ministar Lakić.

Uz plinofikaciju, federalni ministar najavio je i projekte vezane uz naftu i električnu energiju. Terminali u Blažuju dobili su uporabnu dozvolu, a prvi vlakovi nafte već su stigli. Planirana je i izgradnja novih terminala u Bihaću do sredine 2026. godine, čime će se osigurati strateške rezerve nafte.

Kada je riječ o električnoj energiji, ministar Lakić naglasio je da Federacija ovisi o kapacitetima rudnika i hidrološkim uvjetima, koji su posljednjih godina nepovoljni, pa je 2025. obilježila značajna kupnja električne energije. Poseban iskorak predstavlja opskrba Distrikta Brčko električnom energijom iz Federacije, koja će se realizirati od sljedeće godine.

Državni zakon o električnoj energiji trenutačno je u parlamentarnoj proceduri i, kako je rekao ministar Lakić, rezultat je koordinacije dvaju entitetskih ministarstava energetike i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

- Zakon je proizvod kvalitetne komunikacije između entiteta i države. Njime otvaramo put formiranju berze električne energije, jer BiH je jedina zemlja u regionu koja je do sada nije imala - dodao je ministar Lakić.

 Jedna od najaktualnijih tema u energetskom sektoru je primjena karbonske takse od 1. siječnja 2026. godine. Ministar Lakić dodao je da se zakonom o električnoj energiji djelomično ispunjavaju obveze prema EU, ali ostaju još važni preduvjeti – državni zakon o energiji i klimi te usvajanje mape puta. Vlada Federacije BiH svoje je obveze završila, dok Vlada RS-a još nije potvrdila mapu puta.

Govoreći o rudarstvu, Lakić je istaknuo da se sektor postupno stabilizira nakon godina nedovoljnih ulaganja.

- Na Dan rudara dobili smo zahvalnice od sindikata, što potvrđuje da smo na ispravnom putu. Dogovorili smo zatvaranje rudnika Zenica, dok ostali rudnici trebaju povećati proizvodnju kako bi termoelektrane bile namirene domaćim ugljem - rekao je ministar Lakić.

 Govoreći o pravednoj tranziciji, ministar Lakić naglasio je da je riječ o postupnom procesu zatvaranja rudnika ugljena i prelaska na obnovljive izvore energije.

- To je ono što je ovo ministarstvo hrabrim odlukama već započelo. O tome svjedoči i primjer donošenja odluke o zatvaranju rudnika Zenica, čime je poslana jasna poruka o budućem pravcu razvoja i taj proces je u toku - istaknuo je ministar Lakić.

Osigurana su sredstva Svjetske banke u vrijednosti od 80 milijuna eura za projekt pravedne tranzicije te će se iz tih sredstava, kako je dodao, zbrinuti radnici u Rudniku Zenica, ali će se isto tako na dva druga rudnika, u Banovićima i u Kreki u Tuzli, izgraditi fotonaponske elektrane.

Ministar Lakić rekao je da se namjenska industrija razvija unatoč naslijeđenim problemima. Uz izazove, istaknuo je i uspješne primjere kompanija BNT-TMiH iz Novog Travnika, Binas, Igman iz Konjica, Ginex i Pretis. Kao jedan od najznačajnijih iskoraka ministar Lakić izdvojio je proizvodnju prvog bosanskohercegovačkog drona u BNT-u, prenijela je Federalna novinska agencija.