Ministar Delić razgovarao sa predstavnicima Federalnog saveza ratnih vojnih invalida paraplegičara

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić sastao se sa predstavnicima Federalnog saveza ratnih vojnih invalida paraplegičara. Ovom prilikom razgovarano je o pitanjima dječijeg dodatka za djecu ratnih vojnih invalida u Federaciji BiH, a njihov glavni zahtjev odnosi se na isključivanje naknada po osnovi ratnog invaliditeta iz porodičnog cenzusa za ostvarivanje prava na dječiji dodatak, saopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Ministar Delić izrazio je razumijevanje za ove zahtjeve, te istakao da su prilikom izmjena Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom iz cenzusa isključene naknade po osnovu invaliditeta koje proizilaze iz propisa iz oblasti socijalne zaštite.

- Ministar je dodao je da nema prepreka za buduće razgovore s Federalnim ministarstvom za boračka pitanja kako bi se razmotrila mogućnost isključenja ovih naknada iz cenzusa. Također, ministar je već ranije najavljivao i da Ministarstvo u saradnji s UNICEF-om BiH radi na pronalaženju modela dječijeg dodataka koji ne bi isključivao nijedno dijete iz ovog prava, što je nastojanje da se svoj djeci omogući određeni iznos dječijeg dodatka - navedeno je u saopćenju.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu i da je tokom sastanka razgovarano i o izjavi ministra Delića sa konferencije za novinare nakon prošlosedmičnog sastanka s predstavnicima penzionera.

- Predstavnici Saveza kazali su da su pojedini ratni vojni invalidi izjavu ministra u kojoj je govorio o nezarađenim penzijama doživjeli kao insinuaciju da oni primaju nezarađene penzije. Ministar Delić demantovao je takvu interpretaciju, naglašavajući da prava ratnih vojnih invalida nisu u nadležnosti ovog ministarstva, već Ministarstva za boračka pitanja, te da su njihove penzije regulisane zakonima iz tog resora. Ministar je pojasnio da se njegova izjava odnosila na veliki broj korisnika minimalnih penzija koji su penzionisani bez punog radnog staža, referirajući se na čestu izjavu da su sve penzije zarađeno pravo - pojašnjeno je iz Federalnog ministarstva.

Dodaje se da su donošenjem Zakona o PIO iz 2018. godine, te propisima iz nekoliko drugih zakona kojima se reguliše uvođenje u penzijsko pravo po osnovu povoljnijih uslova penzionisanja, korisnici penzija postali i pripadnici kategorija bez stečenih uvjeta za redovno penzionisanje.

- Takvih je korisnika penzije oko 250.000 i među njima su radnici koji su zbog povrede na radu penzionisani prije vremena, ljudi penzionisani zbog bolesti, invaliditeta, te niz drugih kategorija. U pravilu ove kategorije, kada bi se penzije obračunavale po osnovu zarađenog prava bile bi u rasponu od 100 do 300 KM, ali su zbog poštivanja prava na nediskriminaciju i principa međugeneracijske solidarnosti, a shodno novom Zakonu o PIO iz 2018. godine, te penzije izjednačene na iznos minimalne penzije, koja je po ovom propisu sada jednaka svima koji su stekli radni staž do 15 godina - ističe se u saopćenju.

Iz Federalnog ministarstva su pojasnili i kako se prema ovom zakonu ostvaruju minimalne penzije.

- Dakle, bez obzira je li riječ o jednom danu, jednom mjesecu ili jednoj, pet ili petnaest godina radnog staža, po Zakonu svi ulaze u kategoriju korisnika minimalne, odnosno najniže penzije, bez obzira na neispunjenost uslova punog radnog staža ili starosne granice za penzionisanje. Ovo je jedna od tema koju su predstavnici penzionera ranije isticali kao kamen spoticanja među svojim članstvom koje smatra da ovaj vid ravnanja penzija nije pravedan i nije poticajan za sve buduće korisnike penzija - saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.