FMRSP: Sistemski odgovor na nasilje nad ženama, sigurne kuće nisu samo skloništa

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da su izdvajanja za rad sigurnih kuća u porastu, te da će novi zakonski okvir osigurati stabilnije finansiranje i sistemsku podršku.

U saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike je navedeno da u  Federaciji BiH djeluje pet sigurnih kuća, te da je prošle godine u samo jednoj od njih, koju vodi Fondacija lokalne demokratije u Sarajevu, utočište pronašlo 114 žena i djece žrtava porodičnog nasilja.

Uloga Ministarstva, kada su u pitanju sigurne kuće, je da osigurava institucionalni okvir i finansijske pretpostavke za njihov nesmetan rad, što znači da raspisuje javne pozive za dodjelu sredstava, prati primjenu zakona, unapređuje standarde socijalnih usluga i koordinira sa centrima za socijalni rad i drugim subjektima zaštite.

- Cilj je osigurati da svaka žena i dijete koji su izloženi nasilju imaju pristup sigurnom smještaju, stručnim uslugama i podršci za novi početak – navode iz Ministarstva.

Iz Ministarstva pojašnjavaju da je finansiranje sigurnih kuća utvrđeno članom 65. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te da se iz Budžeta Federacije BiH pokrivaju troškovi sigurnih kuća u smislu smještajnih kapaciteta, režijskih troškova i naknada za rad zaposlenih. Dodaju da se iz budžeta kantona i jedinica lokalne samouprave finansiraju troškovi smještaja i boravka žrtava u sigurnim kućama.

Ministarstvo sredstva dodjeljuje putem javnih poziva, a dio sredstava sigurnim kućama dodjeljuje se iz prihoda od igara na sreću, također putem javnog poziva.

- U 2025. godini sredstva lutrije po lotu sigurnim kućama iznosila su 92.725,40 KM, a raspodijeljeno je 59.998 KM, za što su aplicirale tri sigurne kuće. U 2026. godini sredstva lutrije su u ukupnom iznosu 840.000 KM, od čega se 10 posto odnosi na oblast sigurnih kuća, odnosno 84.000 KM – navode iz Ministarstva.

Također, u ovoj godini je Budžetom Federacije BiH za "Tekući transferi neprofitnim organizacijama - Provedba Zakona o zaštiti od nasilja u porodici" odobren iznos od 1.100.000 KM (100.000 KM za provedbu podrške usluzi besplatne SOS telefonske linije za žrtve porodičnog nasilja).

Iz Ministarstva posebno ukazuju na značaj novog Zakona o socijalnim uslugama, koji je Vlada Federacije BiH utvrdila početkom godine i koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, istakavši da taj zakon prvi put uvodi sistemski okvir za organizaciju, pružanje i finansiranje socijalnih usluga.

- Za sigurne kuće to znači stabilno i predvidivo budžetsko finansiranje, obavezno licenciranje pružatelja usluga, jasnu metodologiju za utvrđivanje cijena usluga, kao i uključivanje u jedinstvenu mrežu socijalnih usluga. Time se osigurava kontinuitet rada i kvalitet usluga – navode iz Ministarstva i dodaju da zakon ide u drugi krug parlamentarne procedure, nakon čega bi stupio na snagu i postao provodiv u praksi.

Također iz Ministarstva naglašavaju da su finasijska sredstva za rad sigurnih kuća tokom posljednjih godina značajno povećana.

- Prošle godine Ministarstvo je izdvojilo 1.000.000 KM za rad sigurnih kuća, te dodatnih 500.000 KM za osnivanje sigurne kuće pri Centru za socijalni rad Ljubuški, a u protekle dvije godine ukupno oko tri miliona KM za ovu oblast. Također, u 2026. godini prvi put je planirano 100.000 KM za uspostavljanje besplatne, anonimne SOS telefonske linije za žrtve porodičnog nasilja, a donošenje pravilnika o njenom funkcionisanju je u toku - istakli su iz Ministarstva.

Navode i da Ministarstvo putem javnih poziva godišnje obezbjeđuje sredstva za minimalno 300 korisnica koje se zbrinjavaju u sigurnim kućama na zahtjev nadležnih centara za socijalni rad, te dodaju da novi Zakon o socijalnim uslugama predviđa širenje mreže pružatelja usluga, što podrazumijeva i povećanje kapaciteta sigurnih kuća, kao i bolje povezivanje s drugim institucijama sistema zaštite. Ističu da sigurne kuće nisu samo skloništa, već mjesta psihosocijalne podrške, osnaživanja i reintegracije.

- Novi Zakon o socijalnim uslugama uvodi obavezne individualne planove podrške, stabilno budžetsko finansiranje i formalno licenciranje pružatelja usluga. Dodatno, Ministarstvo je zajedno sa sigurnim kućama i magazinom "Gracija" pokrenulo Fond za ekonomsko osnaživanje žena koje izlaze iz sigurnih kuća. U okviru kampanje "16 dana aktivizma" 2024. godine organizirana je donatorska večera, u okviru koje su prikupljena sredstva za ovaj program. Šest žena je dobilo konkretnu podršku, kroz edukacije, prekvalifikacije ili nabavku opreme i materijala za pokretanje vlastitog posla. Ekonomska nezavisnost je ključ trajne zaštite - pojasnili su iz Ministarstva.

Dodaju da potpuna sigurnost u praksi zavisi od efikasne i pravovremene koordinacije svih subjekata zaštite, odnosno policije, pravosuđa, centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova i sigurnih kuća.

- Ministarstvo svoj dio odgovornosti osigurava kroz provođenje propisa iz Zakona o zaštiti porodice od nasilja, shodno nadležnostima koje proizilaze iz njega, a to podrazumijeva stabilno finansiranje i razvoj novih usluga. Međutim, zaštita žrtava mora biti zajednička i kontinuirana obaveza cijelog sistema – poručili su iz Ministarstva.

U Bosni i Hercegovini postoji osam sigurnih kuća. Pet ih je u Federaciji BiH i tri u Republici Srpskoj.

Jedna od sigurnih kuća u Federaciji BiH je i sigurna kuća Fondacije lokalne demokratije u Sarajevu, koja djeluje od 2000. godine i jedina je na području Kantona Sarajevo. Ova sigurna kuća ima dva skloništa, čiji je ukupan smještajni kapacitet 35 korisnika, a tokom jedne godine primi oko 100 do 120 korisnika. Prošle godine tu je boravilo 114 žrtava porodičnog nasilja. Kapaciteti su inače ispunjeni otprilike 60-80 posto, jer korisnici stalno dolaze i odlaze, a trenutno imaju 20 korisnika na smještaju.

Menadžerica Sigurne kuće Fondacija lokalne demokratije Mubera Hodžić-Lemeš naglašava da se posljednjih godina suočavaju sa složenijim slučajevima, naročito onim koji uključuju femicide. To je, kaže, zapravo dovelo do povećanog broja prijava nasilja u Kantonu Sarajevo.

- To znači da se podiže svijest građanki o ovom problemu te da su žene ohrabrene da prijave nasilje, kada su više informirane i kada sistem odgovori adekvatno na prijavu - istakla je.

Napomenula je da ova sigurna kuća, osim kompletnog programa rada sa žrtvama nasilja, ima i izlaznu strategiju, tako da već četiri godine imaju socijalni program koji se odnosi na plaćanje režija i kirije za žene nakon napuštanja sigurne kuće.

Ona je pojasnila i proceduru dolaska žena žrtava nasilja u porodici u sigurnu kuću, a prvi korak je taj da žrtve nasilja podnesu krivičnu prijavu u nadležnoj policijskoj upravi, gdje policija ponudi ženi smještaj u sigurnoj kući, koordinira i izvrši njegovu realizaciju. Također, žena može prijaviti nasilje u nadležnom centru za socijalni rad, gdje će isto dobiti upute u zavisnosti od toga kakav je oblik nasilja.

Međutim, napominje da nisu sve žene spremne prijaviti nasilje policiji, ali da to nije uslov za smještaj u sigurnu kuću.

Zbog toga je pozvala sve žene koje trpe nasilje da se obrate centrima za socijalni rad, kako bi im bila pružena pomoć i omogućen smještaj u sigurnu kuću. Najjednostavniji način da dobiju odgovore na sva svoja pitanja i dileme je da nazovu SOS telefon, za Federaciju BiH je to 1265, a za Republiku Srpsku 1264.

Posebno je istakla podatak da se prošle godine samo 15 posto korisnika Sigurne kuće Fondacija lokalne demokratije vratilo u porodicu partneru, odnosno počinitelju nasilja, dok je u prvim godinama rada ove sigurne kuće taj procenat bio 95 posto.

- To pokazuje ogroman trend smanjenja povratka nasilnicima zato što država ima adekvatne odgovore, odnosno zato što lokalna zajednica pruža pravu intervenciju i daje podršku žrtvama nasilja. Onda žena zaista dobija mogućnost da donese odluku da izađe iz nasilnog odnosa, jer ima podršku i nije prepuštena sama sebi - naglašava Hodžić Lemeš.

Njena poruka svim žrtvama nasilja glasi da, kada odluče prijaviti nasilje, mogu računati na sveobuhvatnu podršku i da neće biti same, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.