FMRSP: Karijerno savjetovanje kao ključna spona između obrazovanja i tržišta rada

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike saopćeno je da je u Centru za edukaciju i istraživanje Nahla održan okrugli stol o temi „Karijerno savjetovanje: Karika koja nedostaje između obrazovanja, privrede i tržišta rada?“, koji je okupio predstavnike institucija, obrazovnog sektora, tržišta rada i civilnog društva s ciljem otvaranja važnog dijaloga o zapošljivosti, cjeloživotnom učenju i potrebi sistemskog pristupa karijernom savjetovanju u BiH. Ovom prilikom predstavljen je i Nahlin priručnik za karijerno savjetovanje.

Učesnici okruglog stola bili su, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, autorica priručnika i ekspertica u oblasti obrazovanja odraslih ii profesionalne orijentacije doc. dr. Amina Isanović Hadžiomerović, te voditeljica razvoja i marketinga MojPosao.ba / Alma Career Nermana Ajanović Hajdarpašić.

- Podaci iz istraživanja CEI Nahla pokazuju da kada se u proces učenja odraslih uključi i karijerna podrška, efekti postaju mjerljivi i značajni, kombinacija neformalnog obrazovanja i karijernog savjetovanja može povećati stopu zapošljivosti i do 77 posto – navode iz Ministarstva.

Ministar Delić naglasio je da jedan od ključnih izazova tržišta rada danas jeste neusklađenost obrazovnog sistema sa stvarnim potrebama tržišta rada i politikama zapošljavanja.

- Taj nesrazmjer ne usporava samo ekonomski razvoj, nego dodatno doprinosi odlasku mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine. Iako su u prethodnom periodu napravljeni određeni reformski iskoraci, sistem još uvijek ne prati dovoljno brzo promjene koje se dešavaju na tržištu rada, posebno kada je riječ o novim kompetencijama i zanimanjima koja nastaju usljed digitalizacije i tehnološkog razvoja. Analize tržišta rada jasno pokazuju značajan jaz između kompetencija koje poslodavci danas traže i onoga što obrazovni sistem proizvodi. Upravo zbog toga danas, paralelno sa visokom evidencijom nezaposlenosti, imamo i ozbiljan nedostatak radne snage u pojedinim sektorima, kao i potrebu za snažnijim razvojem novih zanimanja, programa obuka, prekvalifikacija i cjeloživotnog učenja koji će odgovarati savremenim potrebama tržišta rada – rekao je ministar Delić.

Autorica priručnika doc. dr. Amina Isanović Hadžiomerović govorila je o savremenom razumijevanju karijere.

- Karijera nije samo posao, ona uključuje naše vrijednosti, interese, privatne ciljeve i ono što kroz život postajemo – istakla je Isanović Hadžiomerović, naglašavajući da danas ljudi sve češće tragaju za poslom koji ima smisao, svrhu i usklađenost s vlastitim vrijednostima.

Ajanović Hajdarpašić govorila je o potrebi snažnije saradnje između obrazovnih institucija i poslodavaca. Istakla je da su kompanije danas često primorane razvijati vlastite programe obuke jer tržište rada zahtijeva vještine koje obrazovni sistem ne uspijeva dovoljno brzo pratiti. Kao posebno važni izdvojeni su modeli dualnog obrazovanja i stručnih praksi, koji mladima omogućavaju sticanje konkretnih iskustava još tokom školovanja. Dodala je da jedna stvar ostaje konstanta, kompetencija, a ne samo kvalifikacija. Kako kaže, to ne znači da formalno obrazovanje gubi vrijednost, već da se fokus pomjera na komunikacijske vještine, analitičko razmišljanje, donošenje odluka i timski rad.

- Pristupi su i dalje često fragmentirani i zavise od lokalnih zajednica, općina i individualnih inicijativa. Ne postoji jedinstven sistemski okvir, mnogo toga funkcioniše od slučaja do slučaja.  Karijerna orijentacija u obrazovnom sistemu i dalje je ograničena, obuhvata tek oko 10 posto škola, najčešće kroz djelovanje pedagoga koji imaju ulogu savjetovanja i orijentacije. U poređenju sa evropskim prosjekom koji doseže i do 60 posto, jasno je da postoji značajan prostor za razvoj sistemskog i strukturiranog pristupa karijernoj orijentaciji – navode iz Ministarstva.

Dodaju da karijerno savjetovanje zahtijeva istinski multisektorski pristup, a najvažniji naredni korak jeste uspostavljanje funkcionalne spone između poslodavaca i visokoškolskih ustanova, jer trenutna saradnja često ostaje sporadična, nedovoljno strukturirana i bez stvarnog dijaloga koji bi vodio konkretnim rješenjima, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.