70. sjednica Vlade FBiH (HITNA)

O sigurnosnoj situaciji u Federaciji BiH: Vlada će putem nadležnih organa učiniti sve da sigurnosna situacija ostane stabilna

Vlada Federacije BiH razmatrala je na današnjoj hitnoj sjednici u Sarajevu usmeno podnesenu informaciju Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP) i Federalne uprave policije (FUP) o sigurnosnoj situaciji u Federaciji BiH.

Vlada je primila na znanje ovu informaciju, te donesenim zaključkom zadužila FMUP i FUP da za narednu sjednicu pripreme pisanu informaciju o sigurnosnoj situaciji u Federaciji BiH koju će Vlada proslijediti Parlamentu Federacije BiH. Također, Vlada traži od FMUP-a i FUP-a da se maksimalno angažiraju, u skladu sa svojim nadležnostima, na dodatnoj sigurnosnoj stabilizaciji na području Federacije BiH, ali i Bosne i Hercegovine. Vlada traži od FMUP-a i FUP-a i da dodatno intenziviraju saradnju i koordinaciju sa kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova i kantonalnim upravama policije da, svako iz svoje nadležnosti, podigne nivo sigurnosti građana, te radi na sprečavanju, otkrivanju i adekvatnom procesuiranju krivičnih djela.

Zaključkom je precizirano da Vlada ostaje opredijeljena da predano nastavi raditi na ispunjavanju obaveza naše zemlje nakon dobijanja zelenog svjetla za otvaranje pregovora za članstvo u EU. Vlada zaključuje i da je sigurnosna situacija na području Federacije BiH stabilna, te da će putem nadležnih organa učiniti sve da tako ostane. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja.

Usvojen Program ekonomskih reformi FBiH za period 2024-2026. godina

Vlada Federacije BiH danas je na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja usvojila Program ekonomskih reformi Federacije Bosne i Hercegovine za 2024-2026 godinu. Usvojeni program bit će dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji na nivou BiH, a koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za 2024-2026. godinu. Federalni zavod za programiranje razvoja je zadužen da, prema potrebama i zahtjevima EU komisije za naredni period, unutar odgovornih institucija uspostavi mrežu koordinatora i zamjenika koordinatora.

Program ekonomskih reformi FBiH 2024 - 2026. godine, navedeno je u uvodu, slijedi strukturu dokumenta na državnom nivou i sadrži poglavlja: sveukupni okvir i ciljeve politika, makroekonomski okvir, fiskalni okvir, te prioritete strukturnih reformi, kao i priloge sa tabelarnim pregledima. Istaknuto je da su sva poglavlja Programa, u koordinaciji i konsultacijama sa resornim ministarstvima, pripremljena na način kako je to utvrđeno zahtjevima Evropske komisije i Smjernicama za izradu Programa.

Ključni izazov za BiH, a tako i za Federaciju BiH, navodi se u Programu, je povećanje produktivnosti i privrednog rasta, odnosno uklanjanje prepreka koje sprečavaju zemlju da iskoristi potencijale. Za prevazilaženje ovih izazova, pored makro fiskalnih politika, neophodne su i sektorske mjere i strukturne reforme.

Ključni prioritet Vlade FBiH u ovom mandatu je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju, koja zahtijeva stabilne javne finansije, a posebna pažnja posvetiti će se rješavanju problema vezanih za demografsku budućnost Federacije BiH. Kako bi se prvo identifikovale i procijenile potencijalne posljedice u vezi razvoja stanovništva, a zatim pristupilo otklanjanju ili ublažavanju negativnih implikacija, Vlada FBiH pristupila je izradi strategija i politika vezanih za ovu oblast.

Strukturne reforme koje su navedene Programom ekonomskih reformi se odnose na oblasti konkurentnosti, otpornosti i održivosti, te ljudskih kapitala i socijalne politike.

Strukturne reforme u oblasti konkurentnosti su unapređenje konkurentnosti privrede kroz podršku tehnološkom razvoju i unapređenje uslova poslovanja kroz reformske mjere podrške tehnološkom razvoju privrede i unapređenja uslova poslovanja, te reforma povećanja poslovanja javnih preduzeća. Prva strukturna reforma u oblasti otpornosti i održivosti su zelena tranzicija kroz reformske mjere energetske tranzicije uz obezbjeđenje sigurnosti snabdijevanja, reforme tržišta, te povećanja efikasnosti i većim udjelom obnovljivih izvora energije, kao i uspostavljanjem uslova za prelazak na cirkularnu ekonomiju. Druga strukturna reforma ove oblasti je stvaranje preduslova za punu digitalizaciju.

U oblasti ljudskih kapitala i socijalne politike strukturne reforme su povećanje zaposlenosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada, te unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne zaštite i zdravstvenih usluga. Posljednja strukturna reforma, u skladu s Programom ekonomskih reformi, postizat će se reformskim mjerama koje podrazumijevaju unaprijeđen sistem socijalne i dječje zaštite kroz jačanje institucionalnih mehanizama i pravnog okvira, te kroz unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite u BiH.

Kada je u pitanju finansiranje strukturnih reformi u Programu je navedeno da će u 2024. godini 89 posto ukupnih troškova biti finansirano iz budžeta FBiH, dva posto iz IPA fondova, sedam posto iz grantova i dva posto iz projektnih zajmova. U 2025. godini 76 posto ukupnih troškova će biti finansirano iz budžeta FBiH, šest posto iz grantova i 18 posto iz projektnih zajmova, dok će u 2026. godini 82 posto ukupnih troškova biti finansirano iz budžeta FBiH, četiri posto iz grantova i 14 posto iz projektnih zajmova.

Usvojena informacija o poduzetim aktivnostima za učešće Federacije BiH u inicijativi EU komisije plan rasta za Zapadni Balkan 

Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja donijela je zaključak kojim usvaja informaciju o poduzetim aktivnostima ovog zavoda za učešće Federacije Bosne i Hercegovine u inicijativi EU komisije Plan rasta za Zapadni Balkan.

Federalna ministarstva i druge federalne institucije, nadležne i odgovorne za implementaciju aktivnosti sa Liste reformi (kvantitativnih i kvalitativnih koraka) u okviru ove inicijative, zadužene su da uzmu puno učešće u narednim aktivnostima, te da Federalnom zavodu za programiranje razvoja dostave prijedlog predstavnika za daljnji rad u stalnom radnom tijelu. Rok za dostavljanje ovih podataka je najkasnije do 3. aprila ove godine. Zaključkom je Federalni zavod kao koordinator procesa zadužen da za Vladu pripremi Prijedlog rješenja o formiranju stalnog radnog tijela za realizaciju i praćenje o aktivnostima reformi (kvantitativnih i kvalitativnih koraka) Evropske komisije u okviru inicijative Plan rasta za Zapadni Balkan.

U danas usvojenoj informaciji pojašnjeno je da će se Plan rasta implementirati kroz novi finansijski instrument u vrijednosti od šest milijardi eura za Zapadni Balkan u razdoblju od 2024. do 2027. godine. Kako je navedeno, plaćanja će se izvršavati nakon provedbe usaglašenih i dogovorenih reformi. Naglašeno je i da će, pod uslovom da se ispuni Reformska agenda iz Liste reformi, najmanje tri milijarde eura, dijelom grant sredstava i dijelom povoljnog kredita, biti upotrijebljene za investicije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBiF). Preostale tri milijarde eura povoljnih kredita bit će namijenjeno vladama zemalja Zapadnog Balkana kroz budžetsku podršku.

U informaciji je navedeno i da će, prema sadašnjim saznanjima, sredstva koja se odnose na Bosnu i Hercegovinu iznositi približno milijardu eura. Pojašnjeno je da će, s ciljem dobivanja podrške u okviru Instrumenta, svaki korisnik dostaviti Komisiji Listu reformi koje će implementirati za vrijeme trajanja ovog instrumenta. Obrazloženo je, također, da se ove reforme nadovezuju na dio strukturnih iz Programa ekonomskih reformi i povezanih smjernica zajedničke politike dogovorene na Ekonomskom i Finansijskom dijalogu u maju 2023. godine, zatim nacionalnu strategiju rasta gdje je to primjenjivo, te najnoviji paket proširenja, kao i ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan.

Inače, oblasti na koje se odnose ove reforme, kada je riječ o našoj zemlji, su „Zelena i digitalna tranzicija“, „Razvoj privatnog sektora i poslovno okruženje“, „Razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala“, te „Osnove/Vladavina prava“.

Usvojen Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2024. godinu u iznosu od 175 miliona KM

Vlada Federacije BiH danas je na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva usvojila Program utroška sredstava s kriterijima raspodjele „Subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima - Poticaj za poljoprivredu“, utvrđenih Budžetom FBiH za 2024. godinu, u iznosu od 175.000.000 KM, što je više za 8,5 miliona KM od prošlogodišnjeg budžeta.

Programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2024. godinu povećana su sredstva za poticaje u biljnoj i animalnoj proizvodnji, kao i za mjere u okviru modela ruralnog razvoja i modela ostalih vrsta podrški. Za novčane podrške u biljnoj proizvodnji osigurano je 27.540.000 KM. Zadržane su sve mjere iz prošlogodišnjeg programa, s tim što su na osnovni iznos od 500 KM po hektaru uvedeni dodaci za osnovno plaćanje kao strateški važne proizvodnje, dodatak za dizel gorivo (100 KM), te dodatak za organsku proizvodnju (200 KM), u zavisnosti od toga da li se radi o biljnoj ili animalnoj proizvodnji. U okviru mjere uvedena je i podrška u iznosu od milion KM za proizvodnju merkantilnog krompira, te je izdvojen kukuruz u zrnu iz mjere stočna žita, kao strateška kultura za animalnu proizvodnju.

Za animalnu proizvodnju je predviđen iznos od 97.600.000 KM. Određeno je povećanje iznosa novčanih podrški za neke proizvodnje kao što su rasplodne junice, tovne svinje, slatkovodnu i morsku ribu, te izvorne zaštićene pasmine životinja, kao i korekcija maksimuma za određene proizvodnje. Podrška proizvođačima mlijeka kao fizičkim licima povećana je sa 0,38 KM po litru na 0,40 KM po litru proizvedenog mlijeka. Pčelarima je ove godine omogućeno da, pored podrške po košnici ostvare dodatnu novčanu podršku od 10 KM po košnici uz uslov da prodaju minimalno 3 kilograma meda po košnici.

Preostala sredstva su usmjerena u strukturne mjere u okviru modela ruralnog razvoja i modela ostalih vrsta podrški. Raspoloživi iznos od 49.360.000 KM namijenjen je za strukturne mjere, odnosno mjere ruralnog razvoja.

Novčane podrške za ruralni razvoj usmjerene su i u mjere za povećanje konkurentnosti i zaštitu ruralnog okoliša. U okviru mjera za povećanje konkurentnosti koje su ključne za opstanak i razvoj poljoprivrednih gazdinstava i prehrambene industrije, predviđeno je 45.500.000 KM. Riječ je o sredstvima namijenjenim za podršku investicijama u poljoprivredne mašine i priključne uređaje, opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju, te nabavku rasplodne stoke, kao i izgradnju, proširenje i opremanje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje i prerade. Također, tu spadaju i legalizacija građevinskih objekata i ispunjavanje okolišnih standarda, podizanje višegodišnjih zasada, te podrške investicijama u poljoprivredna gospodarstva na izrazito siromašnim područjima sa nerazvijenom poljoprivrednom proizvodnjom. Ovi projekti finansiraju se i putem kreditne linije Razvojne banke FBiH za koju je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva osiguralo iznos od 5.000.000 KM.

Kako je obraloženo iz Federalnog ministarstva, za navedene mjere dodatnu podršku do 10 posto iznosa prihvatljivih troškova investicije mogu ostvariti poljoprivredna gazdinstva i obrti u vlasništvu poljoprivrednika sa troje i više djece (podrška natalitetnoj politici), mladi poljoprivrednici i žene nositelji poljoprivrednog gazdinstva, odnosno poljoprivredna gazdinstva locirana iznad 600 metara nadmorske visine. Istaknuto je da je podrška ulaganjima u prehrambenu industriju po prvi put uvjetovana udjelom domaćih sirovina u proizvodnji što će povećati potražnju i olakšati plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda na našem tržištu.

Također, u okviru modela ostalih vrsta podrški, izdvojen je iznos od 3.860.000 KM, koji je planiran za podršku sufinansiranju osiguranja od šteta u poljoprivredi, kao i organizovanja stručnih skupova i sajmova, te izlaganja na sajmovima. Pored toga, podrške su namijenjene za sufinansiranje organizovanja poljoprivrednika, troškove standardizacije proizvoda, te podršku različitim projektima od značaja za Federaciju BiH. Navedeni iznos podrazumijeva i sufinansiranje distribucije poljoprivrednih proizvoda javnim kuhinjama, sufinansiranje nabavke repelenta za zaštitu poljoprivrednih usjeva od divljači, sufinansiranje upotrebe stajskog gnojiva na oraničnim površinama, te pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika u FBiH.

Precizirano je da su korisnici Programa novčanih podrški klijenti upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava/Registar klijenata. Svrha ovog programa je da se zadrže prioritetne mjere novčanih podrški iz Zakona o novčanim podrškama u okvirima raspoloživog budžeta, kako bi osigurali njihovu kontinuiranu isplatu u toku 2024. godine.

Federalno ministarstvo obrazložilo je da mjere iz Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2024. godinu trebaju doprinijeti unapređenju poljoprivredne proizvodnje i povećanju obima korištenja poljoprivrednog zemljišta. Cilj je jačanje konkurentnosti na domaćem i inostranom tržištu, te povećanje ponude domaćim poljoprivrednim proizvodima, uz poboljšanje kvalitete zdravstvene i higijenske ispravnosti proizvoda u skladu sa zahtjevima potrošača.

Naglašeno je da bi predviđeni nivo sredstava u uslovima rasta inflacije, poremećaja na tržištu cijena i dostupnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, trebao omogućiti povećanje ili očuvanje dostignutog nivoa poljoprivredne proizvodnje u FBiH, zatim doprinijeti povećanju zasijanih zemljišnih površina i proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa većom dodanom vrijednosti u FBiH, kao i povećanju tehnološkog nivoa farmi i osavremenjavanju poljoprivrednih gazdinstava, te uslova života u ruralnim područjima Federacije BiH.

Usvajanje Strategije razvoja male privrede FBiH 2022-2027.: Vizija razvoja za rast životnog standarda

Na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Vlada Federacije BiH donijela je zaključak o usvajanju Strategije razvoja male privrede FBiH 2022-2027., koja će biti dostavljena Federalnom parlamentu na razmatranje i donošenje.

Kako je navedeno u ovom dokumentu, Strategija predstavlja integrirani, višesektorski strateški dokument Federacije BiH, koji definira politike razvoja sektora male privrede, strateške ciljeve i prioritete koji su putokaz za sveukupni društveni razvoj. Značajna je za plansko usmjeravanje razvoja male privrede FBiH, kako bi se u skladu sa dostupnim resursima ostvarili maksimalni efekti u poticanju razvoja. Za strateške pravce određeni su digitalna transformacija, inovacije, zelena tranzicija, kao i poticajno poslovno okruženje, ubrzani razvoj poduzetničke infrastrukture, internacionalizacija i pozicioniranje u regionalnim i globalnim lancima vrijednosti, te inkluzivnost male privrede.

U Stategiji je istaknuto da će se ostvarenje razvojne vizije male privrede realizirati kroz tri strateška cilja koja su razrađena u sedam prioriteta i 16 mjera. Prvi cilj je konkurentna mala privreda temeljena na inovacijama, digitalizaciji i zelenoj ekonomiji, drugi je razvoj poslovnog okruženja i unapređenje poduzetničke infrastrukture, a treći su inovacije i internacionalizacija male privrede.

U okviru mjera za provođenje strateških ciljeva i prioriteta su ubrzanje digitalne transformacije malih i srednjih preduzeća (MSP), zatim poticanje razvoja inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u softverskoj industriji, podrška razvoju poduzetništva kreativnog sektora, kao i ubrzanje prelaska subjekata male privrede ka zelenoj ekonomiji. U mjerama su i olakšavanje i ubrzanje procesa ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje, podrška i promocija druge šanse i brzog ponovnog početka, te osiguranje boljeg pristupa kapitalu. Tu su i mjere podrške razvoju i integraciji programa poduzetničkog učenja u formalno i neformalno obrazovanje i planiranje karijere, zatim razvoju poduzetništva mladih, kao i poduzetništva žena, te uspostavi i razvoji poduzetničkih zona. Ove mjere podrazumijevaju i poticanje inovativnosti, umrežavanja i učešća MSP-a u programima inovacija Evropske unije, te mapiranje i podržavanje regionalnih lanaca vrijednosti, kao i podršku integraciji MSP-a u globalne lance vrijednosti.

Prilikom izrade Strategije razvoja male privrede FBiH u obzir su, između ostalog, uzeti i Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda (pristupačna energija iz čistih izvora, dostojanstven rad i ekonomski razvoj, industrija, inovacije i infrastruktura, smanjenje nejednakosti, zaštita klime i partnerstvom do ciljeva), kao i dokumenti relevantni za proces integracija BiH u EU. Tako ova strategija doprinosi unapređenju poslovnog okruženja, te potrebnim reformama u oblasti poduzetništva i industrijske politike, a što je u skladu sa mišljenjem Evropske komisije iz maja 2019. godine i  neophodnim reformama koje naša zemlja mora provesti na putu za članstvo u EU.

U Strategiji je naglašena i vizija razvoja koja osigurava rast zaposlenosti i životnog standarda građana, te podrazumijeva brzorastuću, regionalno konkurentnu malu privredu utemeljenu na investiranju, inovacijama, energetskoj tranziciji, odgovornom korištenju prirodnih i javnih resursa. Strategija sadrži i preglede razvojnih izazova, te razvojnih perspektiva sa aspekta kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja stanja male privrede FBiH, kao i pregled aktivnosti i odgovornosti za provođenje, praćenje, izvještavanje i evaluaciju Strategije razvoja male privrede FBiH.

Transferi boračkoj kategoriji veći od četiri miliona KM

Vlada Federacije BiH je danas na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata donijela odluke kojima su usvojena dva programa utroška sredstava namijenjenih boračkoj kategoriji u ukupnom iznosu od 4.080.000 KM planiranih u Budžetu FBiH za 2024. godinu. Sredstva su namijenjena za pomoć u liječenju boraca i podršku neprofitnim organizacijama.

Prvim Programom utroška sredstava Ministarstva sa kriterijima raspodjele sredstava, u okviru tekućeg transfera, za pomoć u liječenju boraca odobreno je 3.800.000 KM. Odlukom je propisan i način raspodjele ovih sredstava. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć za plaćanje troškova liječenja može se ostvariti samo jedanput u dvije kalendarske godine. Izuzetno u teškim slučajevima, imajući u vidu težinu bolesti i troškove liječenja, federalni ministar može rješenjem odobriti jednokratnu novčanu pomoć za plaćanje troškova liječenja neovisno od toga što je podnosilac zahtjeva to pravo ostvario u prethodnoj kalendarskoj godini. Jednokratna novčana pomoć se može odobriti za plaćanje troškova liječenja u BiH (u visini od 300 KM), te u inostranstvu, ako je u pitanju oboljenje koje se ne može liječiti u BiH (u iznosu do 2.000 KM). U teškim slučajevima, federalni ministar može, na prijedlog nadležne općinske/gradske službe ili saveza boračkih populacija, svojim rješenjem odobriti i veći iznos pomoći za troškova liječenja od predviđenih, i to najviše do 3.000 KM. Postupak ostvarivanja prava prema ovoj odluci vrši se podnošenjem prijave Federalnom ministarstvu na propisanom obrascu na javni poziv, a javni poziv za podnošenje prijava bit će otvoren do 31.10.2024. godine.

Drugim Programom utroška sredstava ovog ministarstva u okviru Tekućih transfera neprofitnim organizacijama planiran je iznos od 280 hiljada KM, a raspodjela sredstava će se vršiti  u skladu sa općim i posebnim kriterijima. Programom su planirani transferi Savezu logoraša BiH u iznosu od 120.000 KM i Hrvatskoj udruzi logoraša Domovinskog rata u BiH u iznosu od 70.000 KM. Također, Programom je planiran Transfer IDA - istraživačko dokumentarne aktivnosti i zaštita žrtava svjedoka genocida u iznosu od 90.000 KM. Sredstva utvrđena u ovom programu raspoređivat će se prema kriterijima za raspodjelu po Tekućim transferima utvrđenim za svaki program posebno.

Utvrđen koeficijent naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za prvi kvartal ove godine 

Vlada Federacije BiH danas je na prijedlog  Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata donijela Odluku kojom se utvrđuje koeficijent 1 (jedan) za obračun i isplatu mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za period januar - mart 2024. godine (I kvartal ove godine). Riječ je  o Transferu za implementaciju Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica - novčana egzistencijalna naknada, koji je utvrđen Budžetom Federacije BiH za 2024. godinu.

Na osnovu ovog koeficijenta i utvrđenog iznosa članom 22. Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, bit će utvrđena visina mjesečne naknade.

Kako je navedeno u obrazloženju, Federalnom ministarstvu su u ovogodišnjem Budžetu Federacije BiH za ovu namjenu odobrena sredstva u iznosu od 61.670.100 KM.

Obezbjeđenjem ovih sredstava uređuju se prava, uslovi i postupak za ostvarivanje prava demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica.

Zaključak o informaciji Federalnog ministarstva zdravstva u vezi davanja saglasnosti za imenovanje generalnog direktora KCUS-a

Vlada Federacije BiH danas je razmatrala informaciju o aktu koji je Federalno ministarstvo zdravstva dostavilo Privremenom Upravnom odboru Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), a vezano za davanje saglasnosti na Odluku ovog UO o imenovanju generalnog direktora KCUS-a.

Vlada Federacije BiH nakon razmatranja informacije o aktu koji je Federalno ministarstvo zdravstva dostavilo Privremenom Upravnom odboru KCUS-a po Zahtjevu ovog upravnog odbora upućenog prema Vladi Federacije BiH, a vezano za davanje saglasnosti na Odluku Privremenog Upravnog odbora KCUS-a o imenovanju generalnog direktora ovog kliničkog centra, zaključkom konstatuje da je Privremeni Upravni odbor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu napravio proceduralnu grešku, te je umjesto traženja prethodne saglasnosti zatražio naknadnu saglasnost.

Također, Vlada ovim zaključkom vraća Molbu za saglasnost na Odluku Privremenog Upravnog odbora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, ovom upravnom odboru da je ispravi, te ponovi Molbu za prethodnu saglasnost u roku od 48 sati, o čemu će se Vlada FBiH - Federalno ministarstvo zdravstva očitovati.

Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja.

Vlada informirana o stanju u RMU Zenica

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije BiH je danas usmeno informirana o stanju u RMU Zenica.

U ovoj informaciji istaknuto je da je evidentirana višegodišnja zapuštenost u upravljanju ovim rudnikom, kao i prevelik broj uposlenika. Kako je navedeno, u septembru prošle godine postignut je dogovor između sindikata Zenice i Federacije BiH, Uprave Rudnika, „Elektroprivrede BiH“ i Federalnog ministarstva da se zbrine 150 radnika. Federalna vlada i ministarstvo su ispoštovali ovaj dogovor, te je iz Budžeta FBiH utrošeno oko 41 milion KM za zbrinjavanje 199 uposlenika zeničkog rudnika.

U informaciji se podsjeća da je Vlada FBiH nakon toga potpisivanjem Kolektivnog ugovora povećala plate uposlenim radnicima rudnika, te povećala otkupnu cijenu uglja za oko 38 posto, kako bi rudnici ostvarili što veći prihod. Također, dogovor je bio da se znatno poveća nivo proizvodnje kako bi ovaj rudnik u Zenici sa smanjenim brojem uposlenika mogao biti održiv. Međutim, kako je istaknuto u današnjoj informaciji, to nije realizirano u januaru i februaru ove godine, ali Vlada želi ispoštovati potpisani Kolektivni ugovor i isplatiti dvije plate radnicima.

Prema dogovoru, dostavljen je elaborat o budućnosti ovog rudnika, a u narednih 15-tak dana trebala bi se donijeti i konačna odluka o statusu ovog rudnika.

Također, u informaciji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je navedeno i da je neophodno u narednom periodu, pored ovog federalnog ministarstva uključiti i druge resore, kao što su federalna ministarstva rada i socijalne politike, zatim prostornog uređenja, te okoliša i turizma, kao i finansija.

Vlada je, također, informirana da će Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, s ciljem realizacije dogovorenih aktivnosti u što kraćem periodu, a koje uključuju isplatu plata radnicima ovog rudnika za januar i februar, te donošenje drugih neophodnih odluka u vezi ovog rudnika, u narednim danima intenzivirati pripremu i kandidiranje potrebnih materijala za sjednice o kojima će Vlada odlučivati.

Utvrđen Prijedlog odluke o finansiranju dionice Mostar sjever – Mostar jug

Vlada FBiH je danas na prijedlog Federalnog ministarstva finansija utvrdila Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Federacije BiH u iznosu do 220 miliona eura po Ugovoru o zajmu između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za realizaciju Projekta Koridor Vc Mostar sjever - Mostar jug. Prijedlog ove odluke bit će upućen u Parlament Federacije BiH.

Sredstva će se koristiti za izgradnju dvije petlje autoceste Mostar sjever i Mostar jug, te izgradnju dionice autoceste u dužini od 15 km između ove dvije petlje i za izgradnju ceste s dvije trake koja povezuje ove petlje s postojećom magistralnom cestom M17. Dionca bi trebala imati pet tunela i deset vijadukta na svakom od dva kolovoza. Rok otplate ovog zajma je 15 godina, dok je grejs period četiri godine i uključen je u rok otplate zajma.

Prijedlogom odluke se potvrđuje da je razmatrana dokumentacija prihvatljiva za FBiH, a posebno Ugovor o zajmu između BiH i EBRD-a, zatim Nacrt ugovora o podršci zajma između EBRD-a i FBiH, kao i usaglašeni Zapisnik sa pregovora.

U skladu sa Prijedlogom odluke Federacija BiH treba prenijeti sredstva na osnovu zajma na JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, koje je krajnji korisnik i dužnik po ovom zaduženju. U periodu implementacije Projekta, u Budžetu FBiH nije potrebno osigurati finansijska sredstva za dodatno sufinansiranje ovog projekta. Federalno ministarstvo finansija je zaduženo da sa JP Autoceste usaglasi i sklopi odgovarajući Podugovor o zajmu kojim će, u svrhu redovne otplate, definirati uslove vraćanja sredstava koja se prenose na kreditnom osnovu.

Istovremeno se daje saglasnost za zaključivanje Supsidijarnog ugovora između BiH i FBiH, kao i Podugovora o zajmu između FBiH i JP Autoceste. Za potpisivanje Supsidijarnog ugovora i Podugovora o zajmu ovlašten je federalni ministar finansija, dok su za realizaciju ove odluke i izvještavanje zaduženi Federalno ministarstvo finansija i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, te JP Autoceste, a svako u okviru svoje nadležnosti.

Ovim se ostvaruju preduslovi za nastavak gradnje dionica autocesta u Federaciji BiH.

Kadrovska rješenja

Vlada Federacije BiH predlaže Parlamentu FBiH imenovanje kandidata za članove Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH, na mandatni period od pet godina i to Samira Hadžihuseinovića, iz reda bošnjačkog naroda, Sanelu Pokrajčić, iz reda hrvatskog naroda, te i Vesnu Marić, iz reda srpskog naroda.

Danas je data prethodna saglasnost Nadzornom odboru Privrednog društva BH-Gas d.o.o. Sarajevo za donošenje odluke o imenovanju Edisa Bakovića za vršioca dužnosti direktora ovog privrednog društva, do okončanja konkursne procedure, a najduže do dvanaest mjeseci. Prije toga data je prethodna saglasnost Nadzornom odboru Privrednog društva BH-Gas d.o.o. Sarajevo za donošenje odluke o razrješenju dosadašnjeg direktora ovog privrednog društva, prije isteka perioda na koji je imenovan.

Također, data je i prethodna saglasnost Nadzornom odboru Privrednog društva BH-Gas d.o.o. Sarajevo za donošenje odluke o imenovanju Dževada Bećirevića za vršioca dužnosti izvršnog direktora ovog privrednog društva, do okončanja konkursne procedure, a najduže do dvanaest mjeseci. Prije toga data je prethodna saglasnost Nadzornom odboru ovog privrednog društva za donošenje odluke o razrješenju dosadašnjeg vršioca dužnosti izvršnog direktora, radi isteka perioda na koji je imenovan.

Za učešće u radu i odlučivanju na (vanrednoj) sjednici Skupštine Privrednog društva Operator-Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo danas je opunomoćen Halko Balavac.