7. sjednica Vlade FBiH

11. juli 2023. godine proglašen Danom žalosti u Federaciji BiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Sarajevu donijela Odluku kojom se 11. juli 2023. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije BiH i institucija Federacije BiH.

Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH. Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

U obrazloženju je istaknuto da je Odluka donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama Federacije BiH.

Utvrđene izmjene i dopune Budžeta FBiH za 2023. godinu

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta FBiH za 2023. godinu koji iznosi 6.937.563.355 KM, što je za 211,7 miliona KM ili 3,1 posto više u odnosu na ovogodišnji.

Izmjene i dopune Budžeta FBiH za 2023. godinu bit će hitnom postupku upućene u parlamentarnu proceduru. Kako je navedeno u obrazloženju za hitni postupak, uzimajući u obzir revidirane projekcije makroekonomskih indikatora za 2023. godinu i revidirane projekcije indirektnih poreza, kao i mjere koje Evropska centralna banka poduzima u borbi sa inflacijom (podizanje referentnih kamatnih stopa), te zbog nemogućnosti izvršavanja pojedinih rashoda koji su planirani na osnovu usvojenih amandmana, koji su postali sastavni dio Budžeta FBiH za 2023. godinu i Zakona o izvršavanju Budžeta FBiH za 2023. godinu, pristupilo se hitnoj pripremi i izradi izmjena i dopuna.

Povećanje u iznosu od 211,7 miliona KM odnosi se na povećanje prihoda od poreza u iznosu od 205,1 milion KM, povećanje u iznosu od 5,6 miliona KM neporeznih prihoda, povećanje primitaka u iznosu od 10 miliona KM i smanjenje primljenih tekućih transfera od inostranih vlada u iznosu od 9 miliona KM.

U obrazloženju Ministarstva navedeno je da imajući u vidu da je Vlada Federacije BiH na 3. sjednici održanoj 19.5.2023. godine donijela Odluku o vanrednom usklađivanju penzija u procentu od 3,9 posto, počev sa isplatom od penzije za maj 2023. godine, procijenjeno je da će za navedeno usklađivanje biti potrebno osigurati dodatnih 19 miliona KM u tekućoj fiskalnoj godini.

Također, usvojene su Izmjene i dopune Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, gdje je došlo do povećanja osnovice koja se primjenjuje od 1.4.2023. godine. Za realizaciju ovoga zakona u Budžetu FBiH za 2023. godinu, pored planiranih 160 miliona KM procijenjena su nedostajuća finansijska sredstva u iznosu od oko 67 miliona KM, a koja obuhvataju postojeće korisnike i potencijalni broj novih korisnika u 2023. godini.

Izmjenama i dopunama subvencije javnim preduzećima planirane su u iznosu od 61,8 miliona KM i povećane su za 19,6 miliona KM u odnosu na Budžet FBiH za 2023. godinu. Tako su osigurana dodatna sredstava za održavanje željezničke infrastukture u iznosu od 10 miliona KM, kao i 3,6 miliona KM za unaprijeđenje avio saobraćaja i ulaganje u aerodromsku infrastrukturu.

Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima iznose 185,6 miliona KM ili 5,4 miliona KM više u odnosu na Budžet FBiH za 2023. godinu. Značajno povećanje odnosi se na subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima - Regresiranje kamata - Garantni fond u iznos od 3 miliona KM te iznose 9,2 miliona KM. Takođe, poticaji za poljoprivredu su povećani u iznosu od 2,5 miliona KM i Izmjenama i dopunama Budžeta iznose 166,5 miliona KM.

Kapitalni transferi planirani su u Izmjenama i dopunama Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu u iznosu od 328,6 miliona KM i veći su za 3,5 miliona KM u odnosu na predviđeni iznos.

Predloženim izmjenama i dopunama Vlada je sredstva koja su bila planirana za kupovinu službenih vozila u iznosu od dva miliona KM, preusmjerila za liječenje djece oboljele od cistične fibroze, putem Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, uz obavezu da i Zavod osigura dio nedostajućih sredstava kako bi se osigurala nabavka neophodnog lijeka.

Danas je utvrđen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Budžeta FBiH za 2023. godinu.

Usvojen Dokument okvirnog budžeta FBiH za period

od 2024. do 2026. godine

Vlada Federacije BiH usvojila je na današnjoj sjednici Dokument okvirnog budžeta (DOB) FBiH za period od 2024. do 2026. godine, koji će biti upućen Federalnom parlamentu radi informiranja, te objavljen na web stranici Federalnog ministarstva finansija. Ovo ministarstvo zaduženo je da, nakon što Fiskalno vijeće BiH usvoji Dokument globalnog okvira fiskalnog bilansa i politka za period 2024 - 2026., u slučaju potrebe revidira DOB i dostavi ga Vladi na razmatranje i usvajanje. 

DOB je preliminarni nacrt budžeta koji se donosi s ciljem osiguranja većeg stepena fiskalne odgovornosti i održivosti, te kvalitetnog ispunjavanja socijalnih i ekonomskih potreba građana. Izrada DOB-a za period od 2024. do 2026. godine zasnovana je na procjeni privrednog, te razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora i prognozi prihoda i rashoda, a što je utvrđeno u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike FBiH 2024 - 2026.

Obrazloženo je da se, prema projekcijama Evropske komisije očekuje da procijenjeni rast BDP-a u 2023. godini u svijetu iznosi 2,8 posto, a 3,1 posto u 2024. U Evropskoj uniji i eurozoni očekuje se još jače sniženje rasta zbog blizine ratnih dešavanja u Ukrajini, te procijenjene vrijednosti realnog rasta BDP-a u ovoj godini iznose jedan i 1,1 posto, a u 2024. za EU 1,7, a eurozonu 1,6 posto.

Procjena je da će ove okolnosti dovesti do nižeg rasta BDP-a i u FBiH u odnosu na prethodni period. Na osnovu projekcija Direkcije za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH iz marta ove godine i međunarodnih institucija (MMF-a i Svjetske banke iz aprila, te Evropske komisije iz februara), u FBiH se procjenjuje rast od 2,3 posto u ovoj godini. Također, predviđanja su da će, usljed očekivnog smirivanja situacije, u srednjoročnom periodu od 2024. do 2026. prosječna stopa realnog rasta BDP-a u FBiH biti 3,3 posto.

Kako se ističe, u narednom srednjoročnom periodu naglasak poreznih politika bit će na iznalaženju rješenja koja podržavaju održiv i inkluzivan razvoj Federacije BiH. Mjere fiskalne politike u periodu 2024-2026. temeljit će se na izmjenama poreznih politika i donošenju novih javnih politika vezanih uz smanjenje opterećenja rada, suzbijanje neformalne ekonomije, administrativno unapređenje pružanja javnih usluga, kontinuirano unapređenje koordinacije i fiskalne odgovornosti između svih nivoa vlasti u Federaciji.

Pripremljene srednjoročne projekcije prihoda zasnovane su na postojećim poreznim politikama, te se u ovoj godini očekuje rast javnih prihoda u FBiH od 9,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uz očekivani prosječni ekonomski rast na godišnjem nivou od tri posto u periodu 2024-2026., pretpostavlja se da bi prosječna stopa rasta naplate ukupnih javnih prihoda u FBiH mogla iznositi 6,9 posto. Očekivani nivo prihoda u Budžet u FBiH u 2023. godini viši je za 15,1 posto, a u periodu 2024-2026., očekuje se prosječan rast prihoda od 5,2 posto.

U prioritetima Vlade FBiH u narednom srednjoročnom periodu naglašava se kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija. Te aktivnosti biti će podržane izdvajanjem većih iznosa sredstava za finansiranje infrastrukturnih projekata, nastavak izgradnje autocesta i brzih cesta, kao i unapređenje avio i željezničkog saobraćaja. Vlada FBiH će nastaviti sa poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave, unapređenju nadzora nad trošenjem javnih sredstava, aktivnim politikama na tržištu rada te povezivanjem obrazovanja i tržišta rada. Također, tu je i poduzimanje mjera na postepenom prelasku na zelenu i kružnu ekonomiju, kao i mjera na digitalnoj transformaciji industrije i malih i srednjih preduzeća. Isto se odnosi i na reforme tržišta energije i transporta, zaštitu prirodnih resursa (posebno šumskog fonda i vodnih dobara), te unapređenje sistema socijalne zaštite i harmonizaciju propisa iz oblasti prava socijalne zaštite.

Amandmani na set energetskih zakona

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i inustrije danas su utvrđeni amandmani Vlade Federacije BiH na Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, koji postaju sastavni dio ovog prijedloga koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri.

Vlada Federacije BiH danas je utvrdila izjašnjenja i o amandmanima koje su na set energetskih zakona podnijeli poslanici, delegati i klubovi u Parlamentu Federacije BiH.

Tako je prihvaćeno izjašnjenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o amandmanima na Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, koji su podnijeli poslanik i Klub zastupnika HDZBiH-HNS u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Prihvaćeno je i izjašnjenje Ministarstva o amandmanima na Prijedlog zakona o električnoj energiji FBiH, koje su podnijeli Klub zastupnika HDZ BiH – HNS, Klub stranke za BiH i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Na današnjoj sjednici Vlada je prihvatila i izjašnjenja Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o amandmanima na Prijedlog zakona o električnoj energiji FBiH, koje je podnio delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH. Također, prihvaćeno je i izjašnjenje Ministarstva o amandmanima na Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, koje su podnijeli delegati u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Podsjetimo, Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije ranije utvrdila prijedloge energetskih zakona i uputila ih u parlamentarnu proceduru. Riječ je o Prijedlogu zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije utvrđenom na sjednici održanoj 19. maja 2023. godine, te o prijedlozima zakona o električnoj energiji FBiH i o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH utvrđenim na sjednici održanoj 1. juna ove godine.

Ova tri prijedloga zakona čine set energetskih zakona neophodnih za unapređenje zakonskog okvira u Federaciji BiH. Također, ovim prijedlozima vrši se i usklađivanje s propisima Evropske unije u oblasti energetike.

Kadrovska rješenja

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, dala prethodnu saglasnost Skupštini Privrednog društva RMU Banovići d.d. Banovići za imenovanje Envera Omazića i Fertika Glibanovića za vršiloce dužnosti članova Nadzornog odbora ovog privrednog društva uime državnog kapitala, do okončanja konkursne procedure, a najduže na tri mjeseca. Prethodno je data prethodna saglasnost za razrješenje članova ovog nadzornog odbora uime državnog kapitala, radi gubitka povjerenja dioničara.

Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Vlada FBiH je donijela Rješenje koji se za direktora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje privremeno imenuje Halil Subašić, a najduže tri mjeseca. Prethodno je doneseno Rješenje o razrješenju direktora ovog zavoda.

U skladu sa Odlukom o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH, Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Ureda Vlade FBiH za evropske integracije, za članove Kolegija za evropske integracije imenovala premijera FBiH Nermina Nikšića, te zamjenike premijera Tonija Kraljevića i Vojina Mijatovića.  Članovi Kolegija za evropske integracije uime Vlade FBiH će imenovati po jednog predstavnika u Savjetodavno tijelo ovog kolegija.